Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
362<br />
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
��Ve�ina je odredaba neodre�ena, pogotovo zato što porezna uprava<br />
nejasnim formulacijama dobiva široke kompetencije tuma�enja<br />
odredaba koje bi mogla koristiti na štetu gra�ana …<br />
U Ve�ernjem <strong>li</strong>stu od 08. studenoga 2000. godine, prof. dr. Manfred<br />
Rose sa Sveu�i<strong>li</strong>šta u Heidelbergu, glavni autor dotadašnjeg hrvatskog<br />
poreznog sustava, komentirao je najavljenu reformu poreznih zakona<br />
na sljede�i na�in:<br />
��… U svakom tržišnom gospodarstvu zaštitna <strong>kamata</strong> sastoji se<br />
od realne kamate plus inflacijska stopa. Ja ovaj prijedlog novih<br />
hrvatskih vlasti ne razumijem. U Europi je realna <strong>kamata</strong> oko 3 %.<br />
Da se i u Hrvatskoj predlaže 3 % zaštitne kamate plus inflacija, to<br />
bi možda još bilo prihvatljivo. Dobitak treba o�istiti od dijela koji<br />
otpada na inflaciju.<br />
��… Recimo da je dividenda 11,2 %, ko<strong>li</strong>ko je iznosila zaštitna<br />
<strong>kamata</strong>, po sadašnjim propisima ne nastaje porezna obveza. Po novim<br />
propisima sada se raz<strong>li</strong>ka izme�u 11,2 % i 3,5 % oporezuje s 15 %.<br />
(To je bilo uz prijedlog zaštitne kamate od 3,5 % bez revalorizacije<br />
za stopu inflacije, podcrtao B.P.). Drugim rije�ima, to zna�i da je<br />
novac uložen u banku isplativiji od novca uloženog u poduze�e. Pa<br />
to je izob<strong>li</strong>�avanje odnosa na tržištu kapitala, i to jednostavno nema<br />
nikakve veze s tržišnim gospodarstvom. … Mnoge vlade �ine s<strong>li</strong>�ne<br />
pogreške, pa �ak i u Njema�koj. Po<strong>li</strong>ti�ari kao da su amputirani od<br />
bilo kakvog ekonomskog razumijevanja i sagledavanja. U razvijenim<br />
gospodarstvima takva se izob<strong>li</strong>�enja znatno lakše podnose nego u<br />
nerazvijenim gospodarstvima. U nacionalnoj ekonomiji, kakva je<br />
hrvatska, takvi negativni u�inci bitno su izraženiji.<br />
��Poduzetnici �e vaditi svoj novac iz poduze�a i odmah ga trošiti<br />
kako bi na taj na�in uštedje<strong>li</strong> na porezu. To ih ne motivira da otvaraju<br />
nova radna mjesta nego jednostavno mogu kupovati vrijednosnice.<br />
Zna�i, to uop�e ne�e dovesti do željenog ishoda – ve�ih ulaganja.<br />
��Pretpostavljam da se time htjelo prikazati na me�unarodnoj razini<br />
kako je u Hrvatskoj niska stopa poreza na dobitak. A to zna�i da<br />
nitko nije bio u stanju da upozna me�unarodnu financijsku javnost s<br />
hrvatskim poreznim sustavom. …<br />
Nadalje, dr. sc. Guste Santini u svome radu »Iluzija i stvarnost<br />
hrvatskog gospodarstva« isti�e: 21<br />
21 Santini, G. (2007) Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva. Zagreb: Ri� n.
Change language