Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
345<br />
kuna)! Istodobno, poduzetnik »B«, koji je uložio u poslovanje<br />
20 puta manje kapitala (100.000 kuna), platio bi porez na dobit u<br />
iznosu od 19.000 kuna (20 posto na 95.000 kuna), jer bi zaštitna<br />
<strong>kamata</strong> na njegov uloženi kapital iznosila svega 5.000 kuna (5 posto<br />
na 100.000 kuna). 5 U ovome primjeru nisu uzeti u obzir osta<strong>li</strong><br />
elementi korekcije polazne porezne osnovice koje držimo nebitnim<br />
za predmetnu temu!<br />
Ako bi poduzetnik »A« ostvarenu neto dobit, koja je jednaka<br />
iznosu bruto dobiti (nema poreza zbog u�inka zaštitne kamate) i<br />
iznosi 100.000 kuna, zadržao u društvu (reinvestirao u proširenje<br />
poslovanja), razumno je pretpostaviti da �e predmetni iznos (u<br />
vlastitom interesu, a time i Prora�una) upotrijebiti na najracionalniji<br />
mogu�i na�in, s ciljem maksima<strong>li</strong>zacije dobiti u sljede�em poslovnom<br />
ciklusu te istodobno pove�ati osnovicu za ve�u zaštitnu kamatu u<br />
tom poreznom razdoblju.<br />
Dakle, zaštitnom kamatom, kao jednim od instrumenata aktivne<br />
porezne po<strong>li</strong>tike, svakako je mogu�e stimu<strong>li</strong>rati dodatno ulaganje<br />
kapitala, odnosno destimu<strong>li</strong>rati isplatu ostvarene dobiti (smanjenje<br />
kapitala) i njegovu alokaciju u potrošnju i<strong>li</strong> druge ob<strong>li</strong>ke ulaganja<br />
koji ne�e biti u funkciji ukupne gospodarske aktivnosti. Prema tome,<br />
zašto bi poduzetnici bi<strong>li</strong> stimu<strong>li</strong>rani za »izvla�enje« dobiti, kako su<br />
svojedobno tvrdi<strong>li</strong> predlagatelji ukidanja zaštitne kamate?<br />
Drugi razlog kojim se može opravdati postojanje zaštitne kamate,<br />
a koji je ve� spomenut, jest postoje�i porezni sustav oporezivanja<br />
dohotka od <strong>kamata</strong>. Naime, u hrvatskom poreznom sustavu nije<br />
predvi�eno oporezivanje <strong>kamata</strong> na nov�ane depozite kod banaka.<br />
Upravo su re�enu �injenicu predlaga�i ukidanja zaštitne kamate<br />
»zaboravi<strong>li</strong>«.<br />
Postavlja se pitanje kako usporediti i opravdati stanje u kojemu bi<br />
poduzetnik »A« svojih 2,000.000 kuna, umjesto u poduzetni�ki<br />
ciklus, uložio kao depozit u banci, uz ugovorenu kamatu od 5 posto<br />
godišnje te ostvario, uz gotovo nikakav rizik, neoporezivi dohodak<br />
od 100.000 kuna sa stanjem u kojemu on predmetni iznos ulaže u<br />
poduzetni�ki pothvat sa svim uobi�ajenim i poznatim poduzetni�kim<br />
rizicima, posebno u okružju koje svakako nije najpovoljnije za takvu<br />
aktivnost, te ostvari jednaku dobit od 100.000 kuna, a<strong>li</strong> na koju<br />
treba platiti 20.000 kuna poreza?<br />
5 S obzirom na nominalnu stopu poreza na dobit od 20 % (od 2001. do 2004. godine), poduzetnik »B«<br />
iz primjera platio bi porez na dobit u iznosu od 19.000 kuna, a<strong>li</strong> i porez na dohodak od kapitala po stopi<br />
od 15 %, uve�ano za pripadaju�i prirez, u slu�aju isplate neto dobiti.
Change language