Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
359<br />
priznavanje 5 posto kamate na uloženi kapital. 20 Je <strong>li</strong> dobio porez od<br />
pove�anja vrijednosti imovine za stopu inflacije? Nije, jer i nije došlo<br />
do realnog prirasta vrijednosti, ve� samo do nominalnog uskla�enja<br />
stopom inflacije. Što ako je došlo do realnog prirasta dugotrajne<br />
nemonetarne imovine u bilanci (naj�eš�e u slu�aju nekretnina, zbog<br />
tržišnih kretanja), a poduzetnik ne pove�a poreznu osnovicu i ne<br />
iskaže pripadaju�u poreznu obvezu na realni prirast neto imovine?<br />
Odgovor je: »Ništa!«. Naime, ra�unovodstveni postupak iz kojega<br />
proizlazi polazna porezna osnovica identi�an je metodi koja se<br />
primjenjuje za iskazivanja financijskih ulaganja (dionica), po metodi<br />
»raspoloživo za prodaju« i naknadnoj prodaji po ve�oj vrijednosti<br />
od »troška stjecanja«, a<strong>li</strong> i bilo koje druge vrste imovine iz bilance,<br />
kada se podcijenjena imovina »rea<strong>li</strong>zira«. Dakle, može se istaknuti<br />
�injenica da se sve »skrivene« rezerve na kraju (naj�eš�e pri<strong>li</strong>kom<br />
prodaje pojedine podcijenjene imovine) rea<strong>li</strong>ziraju i iskažu kao prihod<br />
(dobit) i na taj na�in uklju�e u poreznu osnovicu. Prema tome, u<br />
promatranom slu�aju primjene zaštitne kamate u uvjetima inflacije,<br />
osim postojanja »tihih pri�uva« u bilanci, nema štetnih posljedica<br />
kojim bi se ugrozila supstancija (kapital) i izbjeglo iskazivanje<br />
porezne obveze.<br />
Pogledajmo sada u�inak zaštitne kamate u funkciji zaštite kapitala u<br />
razdoblju inflacije, u slu�aju kada poduzetnik (Alfa d.d. iz primjera)<br />
ne posjeduje dugotrajnu nemonetarnu imovinu u iznosu kapitala<br />
kojoj se pove�ava vrijednost stopom inflacije i zadržava njena realna<br />
vrijednost.<br />
Isplatom cjelokupne dobiti pos<strong>li</strong>je poreza, u iznosu od 426,80<br />
nov�anih jedinica, kapital bi, istekom obra�unskog (poreznog)<br />
razdoblja, i nadalje iznosio 1.000 nov�anih jedinica, kao i na po�etku<br />
godine u kojoj je zabilježena inflacija od 8 posto. Prora�un bi dobio<br />
iznos od 20 posto realne porezne osnovice nakon što je ulagateljima<br />
priznata zaštita od 134 nov�anih jedinica. Što se dogodilo? Smanjila<br />
se realna suptancija (kapital) Alfe d.d., jer više nema »protustavku«<br />
u neiskazanoj pove�anoj vrijednosti imovine u aktivi bilance koju<br />
poduzetnik, u ovom slu�aju, ne posjeduje!<br />
Dakle, u promatranom primjeru ulagatelji su, osim realne, isplati<strong>li</strong><br />
i inflacijski dio iskazane dobiti i za taj iznos »osiromaši<strong>li</strong>« po�etni<br />
kapital. Dakle, nisu prevari<strong>li</strong> Prora�un pla�anjem manjeg poreza,<br />
20 Ne zaboravimo, porez na dobit pla�a se mjese�nim predujmovima tijekom teku�eg poreznog<br />
razdoblja, na temelju porezne prijave prethodnog obra�unskog razdoblja.
Change language