Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
Zaštitna <strong>kamata</strong> u funkciji zaštite kapitala<br />
355<br />
Katkad se zaboravlja, pa i u stru�nim raspravama o zaštitnoj kamati,<br />
da se ne radi samo o u�inku nominalne stope (realne) zaštitne kamate<br />
od 5 posto (od 1997. do 2000. godine), ve� o svojevrsnom «sustavu<br />
zaštitne kamate». Naime, od samog uvo�enja instrumenta zaštitne<br />
kamate u naš porezni sustav, od po�etka 1994. godine, predvi�en je<br />
na�in njena izra�una, koji je polazio od na�ela realne kamate, koja je<br />
osiguravala realnu poreznu osnovicu u ob<strong>li</strong>ku prirasta kapitala.<br />
Da bi se to ostvarilo, zaštitna <strong>kamata</strong> utvr�ivala se na prethodno<br />
revaloriziranu osnovicu, na na�in da se nominalni iznos vlastitog<br />
kapitala prethodno korigirao stopom inflacije, (i) službeno<br />
objavljenim indeksom rasta cijena industrijskih proizvoda (CIP-a).<br />
Ina�e, u�inak »inflacijske« komponente zaštitne kamate, posebice u<br />
uvjetima ve�e inflacije, za poduzetnike bi imao važniji u�inak od<br />
njene »realne« komponente.<br />
Dakle, zaštitna je <strong>kamata</strong>, kao iznos umanjenja polazne porezne<br />
osnovice (raz<strong>li</strong>ke prihoda i rashoda), odnosno prirasta kapitala,<br />
predstavljala realnu ve<strong>li</strong>�inu, odgovarala je njenom nominalnom<br />
iznosu koji je izra�unat na ranije korigirani (revalorizirani) iznos<br />
vlastitog kapitala, a koji je bio obezvrije�en (umanjen) inflacijom<br />
u obra�unskom razdoblju. Na primjer, uz stopu godišnje inflacije<br />
mjerene rastom cijena industrijskih proizvoda (CIP-a) od 5 posto,<br />
ukupna zaštitna <strong>kamata</strong> iznosila bi 10,25 % [(1,05 x 1,05) – 1) x<br />
100]. 16<br />
Dakle, od 1994. godine poduzetnici su bi<strong>li</strong> sigurni da ne�e pla�ati<br />
porez na iznos zaštitne kamate te da ne�e pla�ati porez na inflacijsku<br />
dobit (»virtualnu«, odnosno nepostoje�u dobit), što nije bio rijedak<br />
slu�aj u dotadašnjoj višegodišnjoj hrvatskoj praksi, gdje su inflacija<br />
i hiperinflacija bile redovna pojava. Me�utim, valja podsjetiti da<br />
pla�anje poreza na »virtualnu dobit«, do zaklju�no 1993. godine, nije<br />
imalo zna�ajnije posljedice na alokaciju kapitala zbog dotadašnje<br />
pretežito (ne)vlasni�ke strukture hrvatskog gospodarstva, što sada<br />
zasigurno nije ni prib<strong>li</strong>žno tako!<br />
16 Poreznim stru�njacima dobro je poznat u�inak »akrobacije« u na�inu izra�una iznosa zaštitne kamate<br />
provedene od strane Porezne uprave, za poslovnu 2000. godinu, a nakon primjenjivanog na�ina izra�una<br />
zaštitne kamate u prethodnih šest godina, kada je »odre�eno« da se ovu kamatu ima iskazati u iznosu od<br />
11,09 %, umjesto 16,76 %. Ovo svakako nije doprinijelo ja�anju povjerenja u pravni sustav, što su izravno<br />
osjetile tisu�e hrvatskih poduzetnika.
Change language