Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
347<br />
u poreznim propisima postojala mogu�nost autonomnog utvr�ivanja<br />
iznosa porezno priznatih <strong>kamata</strong> na zajmove od strane nerezidenta,<br />
to, iz <strong>nam</strong>a nerazumljivih razloga, nije korišteno. 6<br />
Rezultat toga je da inozemni poduzetnici od po�etka 2008. godine<br />
odobravaju zajmove svojim poduze�ima u Hrvatskoj po porezno<br />
dopustivoj stopi od �ak 9 posto (novoj eskontnoj stopi HNB-a),<br />
uz možebitno pla�anje poreza po odbitku, ovisno o (ne)postojanju<br />
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja! Nema dvojbe da<br />
je rije�, posebice od po�etka 2008. godine, o izuzetno atraktivnom<br />
prihodu inozemnih poduzetnika od <strong>kamata</strong> na zajmove odobrenih<br />
svojim ovisnim društvima, hrvatskim poduzetnicima. U nekim je<br />
slu�ajevima ovaj prihod ve�i od prihoda iz temeljne djelatnosti od<br />
kojega Hrvatska nema gotovo nikakve koristi!<br />
Dakle, nekome se svojedobno �inilo da je porezno priznavanje<br />
(realne) zaštitne kamate na uloženi kapital po stopi od 5 posto<br />
previsoka (i »nepotrebna«) olakšica, dok priznavanje <strong>kamata</strong> na ista<br />
ta sredstva (od inozemnog ulagatelja) u ob<strong>li</strong>ku zajma, od 4,5 posto<br />
godišnje (više godina), odnosno 9 posto (od 2008. godine), to nije!?<br />
Postavlja se pitanje zašto bi inozemni ulaga� za financiranje svoga<br />
poduze�a u Hrvatskoj uložio 5,0 mil. EUR u ob<strong>li</strong>ku temeljnog i<strong>li</strong><br />
drugog ob<strong>li</strong>ka kapitala (na primjer, zadržane dobiti), umjesto da mu<br />
se jednaki iznos dozna�i u ob<strong>li</strong>ku zajma po porezno priznatoj stopi od<br />
9 posto? Može se kazati da ovi poduzetnici i nadalje, a<strong>li</strong> na druk�iji<br />
na�in i uz ve�e u�inke, imaju zaštitnu kamatu! Osim izravne štete za<br />
Prora�un, držimo da nije potrebno objašnjavati kva<strong>li</strong>tativnu raz<strong>li</strong>ku<br />
izme�u kapitala i zajma u pasivi bilance hrvatskog poduzetnika.<br />
Navedeni, sve �eš�i ob<strong>li</strong>k financiranja hrvatskih poduze�a u<br />
inozemnom vlasništvu koji je potpuno razumljiv, legalan i legitiman,<br />
držimo štetnim za nacionalnu ekonomiju jer se dobar dio dobiti,<br />
u ob<strong>li</strong>ku <strong>kamata</strong>, od<strong>li</strong>jeva u inozemstvo bez poreza i<strong>li</strong>, u nekim<br />
slu�ajevima, uz simbo<strong>li</strong>�ni porez po odbitku. 7 Naime, iznos ovih<br />
<strong>kamata</strong> pove�ava rashode, odnosno smanjuje dobit, što zna�i izravno<br />
smanjenje poreza na dobit hrvatskog prora�una! To je, dakako,<br />
potpuno o�ekivan i logi�an rezultat poreznog sustava koji više nema<br />
6 Prema odredbi iz �l. 14, a vezano za �l.7. st.1. t.12. Zakona o porezu na dobit (NN, 177/04, 90/05,<br />
57/06), iznos porezno priznatih <strong>kamata</strong> izme�u povezanih društava odre�uje ministar � nancija prije<br />
po�etka razdoblja u kojem �e se koristiti. Prema odredbi iz �l.37. Pravilnika o porezu na dobit (NN,<br />
95/05, 133/07) : »Ako ministar � nancija prije po�etka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje <strong>kamata</strong><br />
iz �lanka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu zatezne kamate, u tom razdoblju primjenjuje se<br />
eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.«<br />
7 Ovisno o odredbama pripadaju�eg me�unarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Change language