Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo

Branko Para�: Treba li nam zaštitna kamata?
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com
351
trajna zaštita od poreza na inflacijsku (»virtualnu«) dobit? Jasno je
da to nisu sadašnji i budu�i ulaga�i u poduzetni�ke pothvate, a u
kona�nici to nije ni u interesu poreznih vlasti!
Pa pogledajmo ima li u nas inflacije u razdoblju nakon ukidanja
zaštitne kamate (tablica br. 1.) i kako ona utje�e na aktualni porezni
sustav.
Tablica 1. – Prikaz in� acije mjerene rastom CIP-a, u razdoblju od 2001. do
2008. godine (%)
G o d i n a
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.*
3,6 -0,4 1,9 3,5 3,0 2,9 3,4 8,0
* ) Procjena
Dakle, kapital u iznosu od 1,000.000 kuna uložen po�etkom 2001.
godine, krajem 2007. godine imao je realnu kupovnu mo� od svega
838.000 kuna. Gdje je ostatak? Vrlo vjerojatno u (pre)pla�enom
porezu na (nepostoje�u) dobit. Dio je »izgorio« u inflaciji, a dio
vjerojatno ispla�en vlasniku u obliku nerealne (»inflacijske«) dobiti
iz poslovanja, ili u podcijenjenoj nemonetarnoj imovini u aktivi
bilance (ako postoji). Ako ovome pribrojimo najve�u o�ekivanu
inflaciju u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina- od 8 posto u 2008.
godini (optimisti�ka pretpostavka), od uloženih 1,000.000 kuna
kapitala ostat �e realno svega 776.000 kuna! Pa, ima li u nas inflacije
i kako ona utje�e na uloženi kapital?
Eto, to se doga�a našem poduzetniku, odnosno njegovom kapitalu
u uvjetima inflacije, bez odgovaraju�e zaštite kakvu je imao (prema
Poreznoj upravi) u razdobljima primjene zaštitne kamate. Istina, do
2007. godine godišnja inflacija i nije bila visoka, kao što �e, sada je
sasvim izvjesno, biti u 2008. godini, ali je bila kontinuirana (puzaju�a)
i njen kumulativni iznos nije zanemariv. Stariji �itatelji pamte
razdoblja poslovanja u hiperinflacijskim uvjetima (do zaklju�no
1993. godine) kada je primjenjivano više oblika zaštite kapitala. 13
�itateljima ovoga priloga poznato je da se u razdoblju (hiper)inflacije
u odre�enim okolnostima može i profitirati, kako u poduzetništvu,
13 U poslovnoj 1993. godini primjenjivan je prvi (i posljednji) put Me�unarodni ra�unovodstveni
standard (MRS) 29 (Financijsko izvješ�ivanje u hiperin� acijskim privredama). Do kraja 1992. godine (do
po�etka primjene MRS-a), primjenjivani su sli�ni oblici revalorizacije dugotrajne imovine i kapitala, �ime
je osiguravana kolika-tolika zaštita supstancije uloženog kapitala.