16.03.2016 Views

PRIRUČNIK

?p=41038

?p=41038

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

4.4 Ishrana<br />

„Budi cool, konzumiraj svježe cijeđene sokove jer<br />

imaju direktan pozitivan uticaj na izgled kože, kose i<br />

cijelog organizma“.<br />

ISHRANA - podrazumijeva dnevni unos dovoljne<br />

količine hranjivih tvari u organizam radi održavanja<br />

tijela u zdravom stanju.<br />

Pravilna ishrana je najbolji metod i način prevencije<br />

mnogih oboljenja te stvaranje temelja za optimalno<br />

zdravlje. Zdrava ishrana se temelji na uravnoteženom<br />

unosu hranjivih materija, što ukazuje da ne postoji dobra<br />

i loša hrana već samo pretjeran unos određene grupe<br />

prehrambenih proizvoda.<br />

Mladi ljudi, posebno u periodu adolescencije, prolaze kroz<br />

brojne fizičke promjene koje zahtijevaju unos različitih<br />

materija u omjeru koji zahtijeva organizam. Često o<br />

unosu hrane razmišljamo na taj način da je puno isto što<br />

i dovoljno, to nije tačno. Za mlade ljude adolescentskog<br />

uzrasta jako je važno da je ishrana raznovrsna prije nego<br />

obilna, da je umjerena i odmjerena, za njegov pravilan rast<br />

i razvoj. Zdrave navike u ishrani snabdijevaju mlade ljude<br />

energijom u nutritivnim sastojcima koji su im potrebni za:<br />

• zdrav i pravilan rast i razvoj,<br />

• akademske sposobnosti,<br />

• učešće u fizičkim aktivnostima.<br />

Djeca u uzrastu osnovnog i srednjeg obrazovanja su<br />

osjetljivija na nepravilnu ishranu od odraslih jer je<br />

njihov organizam izložen psihofizičkom rastu i razvoju.<br />

Iz tog razloga je neophodno osigurati sve energetske<br />

(ugljikohidrati i masti), gradivne (bjelančevine i minerali)<br />

i zaštitne materije (vitamini i minerali). U ukupnoj<br />

vrijednosti obroka bjelančevine treba da su zastupljene<br />

10-15%, masti najviše 30%, a ugljeni hidrati sa 50-60%.<br />

Energetske potrebe školskog djeteta iznose od 1.700 do<br />

2.800 kcal dnevno. Napredovanje djeteta u visini i težini<br />

je najbolji pokazatelj da je dovoljan energetski unos i<br />

zastupljenost energetskih, hranljivih i zaštitnih materija.<br />

Bjelančevine su važne za rast i obnavljanje tkiva, kao i<br />

za jačanje imunološkog sistema organizma. Zbog toga<br />

se smatraju zaštitnim prehrambenim tvarima i glavni<br />

su gradivni elemenat ćelija, a mogu biti i izvor energije<br />

jer 1 gram bjelančevine daje 17 kJ, 4 kilokalorije. Ima ih<br />

u namirnicama životinjskog porijekla (meso, riba, jaja,<br />

mlijeko i mliječni proizvodi), a ima ih i u namirnicama<br />

biljnog porijekla (mahunarke, soja, žitarice). Dnevna<br />

potreba za školsku djecu je 1-1,5 g/kg.<br />

Masti su izvor energije, jer po gramu daju 9 kcal energije,<br />

a omogućavaju apsorpciju vitamina topivih u mastima<br />

- A, D, E i K. Naučna istraživanja su pokazala da ishrana<br />

bogata mastima životinjskog porijekla predstavlja vodeći<br />

riziko faktor u nastanku gojaznosti, bolesti srca i krvnih<br />

sudova, dijabetesa, karcinoma. Obično ih ima puno u hrani<br />

koju vole mladi - čips, pomfrit, salama i suhomesnati<br />

proizvodi. Ugljeni hidrati su važan izvor energije i izvrsno<br />

nadoknađuju izgubljenu energiju kod školske djece, ali ako<br />

se uzimaju prekomjerno, pretvaraju se u masti. Dnevno je<br />

potrebno unijeti 4 grama po kg tjelesne mase. Najvažniji<br />

izvor su namirnice biljnog porijekla (žitarice i proizvodi od<br />

žitarica).<br />

4.4.1 Piramida zdrave ishrane<br />

Baza piramide koja je najšira i najpreporučljivija u<br />

svakodnevnoj prehrani su žitarice, riža, hljeb od<br />

integralnog brašna i krompir. Žitne pahuljice su posebno<br />

bitne jer su važan izvor energije za organizam i imaju nizak<br />

sadržaj holesterola, a bogate su esencijalnim masnim<br />

kiselinama i biljnim vlaknima.<br />

1. Vlakna vam pomažu da se osjećate sitima – uz ishranu<br />

uz koju imate obilje hrane bogate vlaknima nećete osjećati<br />

glad. Povećanje unosa vlakana višestruko je korisno za<br />

zdravlje:<br />

a) Hrana bogata vlaknima puna je vitamina i minerala.<br />

b) Ona sadrži visok postotak vode – bitno za sprečavanje<br />

konstipacije (održavanja dobrog rada crijeva i uredne<br />

probave).<br />

c) Vlakna pomažu u optimizaciji probavnog procesa,<br />

osiguravaju prohodnost i bržu eliminaciju toksina i<br />

otpadnih tvari iz organizma.<br />

d) Hrana bogata vlaknima crijevima osigurava korisne<br />

bakterije koje smanjuju broj loših bakterija na<br />

minimum, čime stvaraju unutrašnju ravnotežu. Samim<br />

tim mogućnost pada imuniteta organizma i pojave<br />

infekcije je svedena na minimum. Ova grupa namirnica<br />

je bogata ugljikohidratima, iz koje organizam dobija<br />

energiju potrebnu za rast, igru i učenje. Dnevno se<br />

preporučuje 6 porcija iz ove grupe namirnica.<br />

2. Na drugom mjestu piramide nalazi se voće i povrće,<br />

po mogućnosti svježe ili kratkotrajno kuhano.<br />

Dovoljan unos voća i povrća zbog visokog sadržaja<br />

antioksidanasa štiti od srčanih oboljenja i karcinoma.<br />

Zbog toga se preporučuju 3 porcije povrća i 2 porcije voća<br />

dnevno.<br />

34

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!