29.12.2012 Views

RAZGOVOR: ŽELIMIR ŽILNIK STUDENTSKA BLOKADA ... - Zarez

RAZGOVOR: ŽELIMIR ŽILNIK STUDENTSKA BLOKADA ... - Zarez

RAZGOVOR: ŽELIMIR ŽILNIK STUDENTSKA BLOKADA ... - Zarez

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

RAZgOVOR<br />

VLADIMIR DODIg TROKUT<br />

IMpOTENTNI<br />

čIN pOBUNE<br />

SpAVAčA<br />

RAZgOVOR S VLADIMIROM<br />

DODIgOM TROKUTOM<br />

O UMJETNOSTI DANAS,<br />

O STEREOTIpNOM I<br />

ARHETIpNOM, SVJESNOM<br />

I NESVJESNOM, O<br />

KULTUROcIDU I MUZEOcIDU,<br />

O SUBJEKTIVNOM I<br />

OBJEKTIVNOM U UMJETNOSTI,<br />

O ANARHIJI I fAšIZMU...<br />

ZORKO VID SIROTIć<br />

— DIJETE JE SVJESNO, DIJETE<br />

JE SVEVID, OSOLOBOđENO SVIH<br />

IDEJA STRAHA. TIME DIJETE VIDI<br />

I TIME JE LIšENO SAMOBITI,<br />

BITNOSTI, LIčNOSTI I EgA, U<br />

MOgUćNOSTI SpOZNAJNOSTI,<br />

OSLOBOđENO OpSJENE, LOgIKE,<br />

ANALITIKE, DRUšTVA, cRKVE,<br />

RELIgIJE, ODgOJA I SVEKOLIKIH<br />

NATALOžENIH gADOSTI<br />

cIVILIZAcIJE I KULTURE, USAđENIH<br />

U NARAVI MISAONOg —<br />

Kazali ste da su vam već dosadila stereotipna<br />

pitanja o stanju i statusu vašeg antimuzeja,<br />

te kako ne želite o tome govoriti,<br />

a ujedno tom šutnjom jasno iskazati i<br />

svojevrstan prosvjed. Jeste li voljni progovoriti<br />

o stanju umjetnosti danas?<br />

- Jesam, ali pod uvjetom da govorimo o<br />

dvije umjetnosti, govoreći kolokvijalno, a<br />

preciznije rečeno: o dva aspekta umjetnosti,<br />

jer je to jedini način kako se o tome<br />

uopće može govoriti.<br />

SUBJEKTIVNO I OBJEKTIVNO U<br />

UMJETNOSTI<br />

Možete li elaborirati?<br />

- Postoje dvije vrste umjetnosti: objektivna<br />

i subjektivna umjetnost. Sva naša<br />

saznanja, sve ono što znate i nazivate<br />

umjetnošću je subjektivna umjetnost. Subjektivnu<br />

umjetnost ja ne nazivam umjetnošću,<br />

tako nazivam samo objektivnu.<br />

Subjektivna umjetnost pripisuje sebi atribucije<br />

i osobine objektivne umjetnosti. Vi<br />

poistovjećujete, objektivno umjetničko<br />

djelo stavljate na isti nivo sa subjektivnim<br />

umjetničkim djelom. Vi kažete “umjetnik stvara”, ja to<br />

kažem samo u odnosu na objektivnu umjetnost. U odnosu<br />

na subjektivnu umjetnost ja kažem da je ona već<br />

stvorena. Nažalost, vi tu ne pravite razlike, a u tome<br />

leži sva bit različitosti. Subjektivnoj umjetnosti pripisujete<br />

raznovrsne moći. Razlika između objektivne i<br />

subjektivne umjetnosti je ta što u objektivnoj umjetnosti<br />

umjetnik zbiljski stvara, čini ono što je namjeravao<br />

učiniti. On u taj rad umeće sve svoje ideje i osjećaje koje<br />

je namjeravao unijeti. Tu nema ničeg slučajnog, bilo u<br />

stvaranju, bilo u utiscima te objektivne umjetnosti. Moć<br />

takvog rada je apsolutno određena, to znači u potpunosti<br />

prenijeti sve ideje, ista osjećanja koja je umjetnik<br />

htio prenijeti iz ideje svjesnosti ili svijesti. Subjektivnoj<br />

umjetnosti sve je slučajno, umjetnik ne stvara, “u njemu<br />

se stvara”. To znači da je on u vlastnosti ideja, misli,<br />

uma, ega i raspoloženja koja ni sam ne razumije, on to<br />

ne može kontrolirati. Te ideje vladaju njime i iskazuju<br />

same sebe na ovaj ili onaj način. One slučajno izvode<br />

na čovjeka ovakav ili onakav utisak, u zavisnosti od<br />

njegova raspoloženja, ukusa, navika, prirode hipnoze<br />

u kojoj živi, uma i ega. U takvoj umjetnosti nema ničeg<br />

nepromjenjivog, tu ništa nije određeno. U objektivnoj<br />

umjetnosti ne postoji ništa promjenljivo, ona je stalna,<br />

konstantna, i objektivno stvarna. Objektivna umjetnost<br />

je umjetnost potpune svjesnosti, subjektivna<br />

umjetnost je umjetnost nesvjesnosti,<br />

i nesvjesnoga. Stvarna umjetnost uvijek<br />

na svakoga ostavlja podjednaki, istovjetni<br />

utisak. Ona je umjetnost moći, a ona druga<br />

je umjetnost slučaja.<br />

Znači li to zapravo da govorimo samo o<br />

jednoj umjetnosti kao stvarnoj, dok je<br />

druga tlapnja pa i nije umjetnost?<br />

- Pojmiti objektivnu umjetnost, to bi značilo<br />

pravilno razumjeti ideju svijesti, nadsvijesti,<br />

ne-uma a time i povremeni bljesak<br />

svijesti i svjesnosti. Stvarna umjetnost je<br />

moguća samo za one koji je traže i žele, za<br />

one koji su spremni na dugotrajnu borbu<br />

sa sobom i na dugotrajni rad na sebi. Ideja<br />

zarez, xi /271-2, 10. prosinca 2009. 12<br />

foto: Joda, fotke.hr<br />

— VI KAžETE, UMJETNIK STVARA,<br />

JA TO KAžEM SAMO U ODNOSU<br />

NA OBJEKTIVNU UMJETNOST.<br />

U ODNOSU NA SUBJEKTIVNU<br />

UMJETNOST JA KAžEM DA JE ONA<br />

VEć STVORENA. NAžALOST VI TU NE<br />

pRAVITE RAZLIKE, A U TOME LEžI<br />

SVA BIT RAZLIčITOSTI —<br />

unutarnje samobudnosti ili samosvjesnosti pokretač<br />

je potpunih izmjena unutarnjih ili nutarnjih procesa i<br />

tvari sačinjavanjem pretvorbe nižih vodika u više. To je<br />

princip alkemijske transformacije i transmisije alkemije<br />

na razini stvarnosti, transformacije niže kemije u višu<br />

psihofizikokemiju, to je dodirnost sa stvarnim bićem i<br />

njegovom budnošću. To je kozmogonijska dodirnost s<br />

iskonom ljudskog bića, ispunjenost ne-umom i bit neuma-<br />

auma.<br />

ALEJA ANARHOZOMBIJA<br />

Današnja umjetnost je proces umjetnika samospavača,<br />

“mrtca”, koji je prije no što je i rođen već mrtav, i svaki<br />

život prije rađanja već je osuđen na smrt, to je bitak<br />

današnje umjetnosti, iako je po poslanju umjetnicima<br />

dana mogućnost svijesti i svjesnosti, to je strah od smrti,<br />

strah od ljubavi, strah od tijela, strah od ludila, strah<br />

od orgazmičkog iskustva. To nije evolucija svijesti. Oni<br />

su potpuni spavači, njihova je umjetnost mrtva, njihov<br />

seksualni libido je mrtav, njihov seks je mrtav, njihove<br />

su slike mrtve, oni su živi spavači, žive spavajući. Oni<br />

ne čine, njima se sve događa, oni se ne sjećaju i prisjećaju<br />

sebe, sebe nisu svjesni, nisu svjesni svoga bića, žive<br />

spavajući. Sigmund Freud u svojoj trinaestoj tezi kaže<br />

da je čovjek nesvjesno biće - u mnogočemu to je točno.<br />

Nesvjesno biće umjetnika spavača nije u stanju iznaći<br />

(ustoličiti) biće samoopstojnosti, bitka, bića i sebstva, i<br />

time nema mogućnost, kao nesvjesno biće, sudjelovanja<br />

u činu djelovanja. I nema mogućnosti svjesne promjene,<br />

evolucije svijesti. Umjetnik običnosti je nesvjesno biće<br />

bez objektivnog stanja svijesti i ne-uma, auma, on postaje<br />

robom mašte i kundalini energije, zaposjednut<br />

nesvjesnim postaje pseudo-kvazi-surogatni umjetnik,<br />

supstanca neobjektivne svijesti, ekstaza misaonog, kretnja<br />

intelektualnog, postaje misaona potvrda i negacija,<br />

zijevanje bez stvarne budnosti, bez samopromatranja<br />

i razumijevanja onog što čini. Evolucija je dokinuta<br />

dokinućem alkemije stvarnog, samopsihozom ličnosti,<br />

magnetizacijom misaonih ideja, grubom supstancom<br />

lišenom savjesnosti, savjesti i samosvjesnosti, lišenom<br />

objektivnog morala, dokinućem prave ideje pobune kao<br />

konačne ideje kozmogonije, kozmosa, svemira.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!