Nikola Bulat: Istina će vas osloboditi - Biskupije Mostar-Duvno i ...
Nikola Bulat: Istina će vas osloboditi - Biskupije Mostar-Duvno i ...
Nikola Bulat: Istina će vas osloboditi - Biskupije Mostar-Duvno i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BISKUP SE NEMA<br />
ZA ŠTO ISPRIČAVATI<br />
Mir i dobro, službeno glasilo Hercegovačke franjevačke<br />
provincije, br. 2/1993., str. 15, objavilo je bilješku Provincijalata:<br />
Fra Ivan Pusina imao pravo. Budući da su u tekstu navedene<br />
neke netočnosti s obzirom na Msgr. Pavla Žanića , donedavnoga<br />
dijecezanskog biskupa u <strong>Mostar</strong>u, dužnost nam je<br />
precizirati sljede<strong>će</strong> točke:<br />
1) Vrhovni sud Apostolske signature Konačnom presudom<br />
od 27. ožujka 1993. proglasio je prekršajem zakona otpuštanje<br />
iz Reda Male bra<strong>će</strong> fra Ivana Prusine . Dekret o otpušta nju<br />
izdao je Red, iza toga je stajala Kongregacija za redovnike. Kad<br />
je fra Ivan uložio utok najprije poglavarima Reda a zatim i<br />
Kongregaciji, ova je na utok šutjela, jer se oslonila na klauzulu<br />
u dekretu o otpuštanju da se ne dopušta priziv na više sudove<br />
Sv. Stolice. A u to se uzdala jer je Papine odredbe o otpuštanju<br />
iz Reda tumačila preširoko. I u tom je izgubila. Svatko ima<br />
pravo na obranu (kan. 1620, 7). Nije se osvrtala na fra Ivanovu<br />
“ništovnu žalbu” (querela nullitatis). Međutim u Presudi se ne<br />
proglašava “protuzakonitim i nevaljanim” zahtjev (od 7. siječnja<br />
1983) biskupa Žanića da se oca Prusinu svede “ad statum<br />
laicalem”, kako Provincijalat navodi. Nije naime uop<strong>će</strong> bio postavljen<br />
dubium (sporno pitanje) o valjanosti ili nevaljanosti<br />
Biskupova zahtjeva, nego samo o postupku i odluci Kongregacije<br />
za redovnike s obzirom na dekret Reda.<br />
2) Sastavljač bilješke piše: “Nepravednim, protuzakonitim<br />
i prenaglenim zahtjevima i odlukama crkvenih struktura, po-<br />
115