feat - Objektiv

More documents

Recommendations

Info

sUMRAk gRAđAnskIH slOBOdA konom, prilično previdivo, nastavlja s eksploatacijom terorističkoga napada 11. rujna 2001. No, ako je dio američke populacije ostao dulje od deset godina zamrznut u terorističkoj stravi, na redu je cyber-naraštaj koji polako dolazi k sebi. Barem u Americi, pojavljuje se svijest koja korespondira s „Doktrinom šoka“ Naomi Klein: kako s 11. rujna 2001. i kreiranjem novog vanjskoga neprijatelja započinje najuspješnija faza čikaške ekonomske škole neoliberalizma po zapadnoj hemisferi. Njezina invazija ogleda se u sve većoj praznini svjetskoga prostora: od likvidacija cijelih industrijskih grana na samom američkom kontinentu do naoko tričavih ljudskih pojava poput ribara na obalama Šri Lanke. Kada su sa svojim brodicama otjerani s plaže vlastitoga zavičaja, vlasnici obližnjih hotela za kratotrajni odmor i rekreaciju američke financijske elite, upotrijebili su gotovo iste riječi koje danas rabi Danko Končar, privatni investitor u Puli. Na Šri Lanki ribari su smrdjeli, pulsko brodogradilište stvara nepodnošljivu buku Končarevoj klijenteli koja vapi za mirogojskom tišinom. Ukratko, ne treba studirati na čikaškom sveučilištu da se shvati što hoće njegovi đaci, čvrsto ukorijenjeni u administraciji svoje države i rasprešeni po okolnom univerzumu. Dovoljno je pogledati film Wall Street. Zbrajajući novac nad razvalinama poduzeća kojega je uništio, kratko i jasno kaže: „Ja ne proizvodim, ja posjedujem...“ prizori pošasti I sad odjednom, eto, proglas kojim se Amerikanci pozivaju na ulice retorikom građanskih pokreta nekadašnjeg Varšavskoga pakta. Ovoga puta nije riječ o plaćama, gubitku radnih mjesta i pobuni protiv zločinačke internacionale s Wall Streeta koja čine supstanciju ekonomskih kretanja 21. st, nego o obrani zadnje instance komunikacijske slobode – onoga za čim žudi društvo bez posjed- 36 Objektiv 7. svibnja 2012. Dovoljno je pogledati film Wall Street. Zbrajajući novac nad razvalinama poduzeća kojega je uništio, kratko i jasno kaže: „Ja ne proizvodim, ja posjedujem...“ ničkih, vlasničkih i financijskih ambicija. „Zapamtite da imate pravo prosvjedovati ako brinete za slobodu govora, za vaše pravo na privatnost i cenzuru“, kaže videoproglas Anonymousa, kao da je 1990. u Hrvatskoj i kao da ispod njega stoji potpis uvelike mlađeg Ivana Zvonimira Čička. No, Čičak je svoje obavio. Američka ambasada u Zagrebu danas puno redovitije ugošćuje vodeće birokrate hrvatske države, koji vape za pozornošću američkih banaka i korporacija, religijski vjerujući u blagoslov njihovih „investicija“. Istodobno, pred nama stoji najpoznatiji rezultat američke ekonomske nazočnosti: CMS u Sisku, koji se pred prvim naletom krize evakuirala poput američkih trupa iz Vijetanama, ostavljajući za sobom slične prizore pošasti. Danas je Sisak ne samo podloga uništene tvornice koja se gradila od 30-ih godina 20.st, nego cijeli grad na samrti, premda stariji od SAD-a. Jesu li domaći političari ispitali uzroke i razloge hitnoga nestanka američkih vlasnika? Dakako, nisu. Naime, ministar financija Slavko Linić odjurio je u SAD po novih 1, 5 milijardi dolara, točno u skladu s praktičnim potrebama čikaškoga ekonomskoga razvo- Stvarnu prirodu procesa koji vodi u finu, bezbolnu, anesteziranu političku diktaturu najzornije iskazuju tri segmenta te svekolike pravne zaštite: homosekualci, žene i srpska manjina ja financijske derivacije: novim dugovanjima vraćati stara. Masovne američke demonstracije u jesen 2011. protiv vlastitoga ekonomskog establišmenta definitivno su otkrile komunikacijsku moć interneta. Postao je alat koji služi solidarnom okupljanju „unutarnjega neprijatelja“, nasuprot svih ostalih društvenih okupljališta pod videonadzorom. Logično je da čikaški đaci i sljedbenici, uznemireni mirisom sirove ribe i zvukom žive industrijske aktivnosti od Kongresa zahtijevaju identičnu obranu interneta od živoga ljudskog govora. Na isti je način logično da, korak po korak, u Hrvatskoj zavode tehničku kontrolu trgova i parkirališta, dok sam predsjednik Ivo Josipović biranim riječima lobira za nadzor cyber-populacije. Samo je argumentacija drukčija. Što je u Americi pitanje nacionalne sigurnosti, u Hrvatskoj sa sve manje autora, postaje pitanje autorskih ili bilo kojih drugih selektivnih prava. pravna konsolidacija „Sigurnost i stabilnost“, ponavlja Josipović, pravnik, nesvjestan da svoje sveukupno djelo sažima u tipičnu mantru američkoga poretka. Hrvatska je 1991. proživjela šok puno strašniji od američkog 11. rujna. No, u njezinoj logističkoj pozadini nisu se mogle suspendirati građanske slobode i prava – najveći ideološki mamac Zapada za dotadašnji istočni lager, ali istodobno najpodobniji izgovor i opravdanje za logističko-nacionalistički kaos i poduzetno ratno profiterstvo. Ali je šok od apokaliptičke slike Vukovara i Srebrenice iskorišten za pripremu terena na kojemu će carevati ponajbolja američka klijentela vječnih dužnika. Dok je nacija brojala mrtve, politički je etablirana cijela klasa domaćih kapitalista, apsolutno nesposobnih da shvate proizvodnu funkciju privatnoga vlasništva u svojim rukama. Ali velikih uvoznika, potrošača i zajmoprimaca. Poanta je da ZAMP čini uzor pravnoga modusa koji nužno završava ukidanjem mogućnosti izbora – fundamenta građanske slobode Onda je nakon 1999. nastupila primjerena konsolidacija države, nipošto i nikako ekonomska, nego pravna. Nimalo slučajno, sređivanje glazbenih autorskih prava, ZAMP, bio je jedan od njezinih pionirskih poteza. Manje je važno da je ekskluzivno jednu profesiju zapala zakonom zajamčena dadžbina na zamalo cijelu audio-tehnologiju, naravno, uvezenu. Poanta je da ZAMP čini uzor pravnoga modusa koji nužno završava ukidanjem mogućnosti izbora – fundamenta građanske slobode. Od tada do danas, za Hrvatsku je kazneno-pravna škola zagrebačkog sveučilišta postala vrhovno kreatorska, kao čikaška škola za ekonomski krajolik zapadne hemisfere. Jedni društvo svode na svemoć lijepe brojke, drugi na pogubnost uglađenih riječi. „Slično liječničkoj profesiji, odgovornost koju pravnici imaju prema sudbinama drugih velika je i traži da svaki od nas o tome vodi računa“, zapisat će s po- nosom Ivo Josipović 2007., oglašavajući dvije profesije, svoju i liječničku, novom božanskom instancom Hrvatske, koje uzimaju u zaštitu socijalno nemoćne i fizički hendikepirane. Provodeći misiju, osobno je postao predsjednik. Potom je ustrojen sastav današnje Vlade: pod vodstvom Zorana Milanovića, Josipovićeva ponajboljeg studenta, u njezinom su sastavu najmanje dva fetišista Wall Sreeta i čak tri doktora medicine. Uz jurnjavu za kreditnom milošću čikaških izdanaka, Hrvatska je postala velika krčavina na kojoj socijalno slabi i ugroženi konkuriraju još slabijima i ugroženijima. Reprezentirani su u nevladinom sektoru, koji uvelike pomaže da se društvena sloboda i ekonomska moć unakazi u nemoćni vapaj za državnim zagrljajem. pravo jajnih stanica Godine 2007. bila je 31.752 nevladine organizacije, do početka ove godine nji- hov je broj narastao na više od 45.000. Dakako, brojke nisu učinak ovozemaljske društvene samovolje, nego društvenih uvjeta, koji ne ostavljaju nikakav alternativni izbor. Političkoj reprezentaciji američkih dužnika na Markovu trgu daju prigodu da šire svoju infrastrukturu i nomenklaturu kojekakvim uredima za NGO i ljudska prava, da sponzorstvima pomalo korumpiraju biračko tijalo i istodobno grade grandioznu fikciju nekakve društvene sile podno Markova trga. Stvarnu prirodu procesa koji vodi u finu, bezbolnu, anesteziranu političku diktaturu najzornije iskazuju tri segmenta te svekolike pravne zaštite: homosekualci, žene i srpska manjina. Umjesto da se odvija u ginekološkoj ordinaciji, u ime zakonodavne zaštite, mjesecima i godinama trajala je vulgarna saborska rasprava o ženskim reproduktivnim organima. Konačno rješenje nije obranilo pravo žene da same biraju, nego pravo – jajnih stanica. Gay pride preobražen je u politički marš homoseksualaca pod zaštitom policijske palice. Javni ponos na svoju homoseksualnu orijentaciju, sam od sebe, odrekao se prava na zaštićenu privatnost seksualnih navika i preferenca. Pitanje nacionalne i vjerske pripadnosti, nepristojno u svakoj pristojnoj zajednici, preobrazilo se u zaštićenu srpsku manjinu – progesionalni simbol demokratske Hrvatske. Na Ličkim terenima istodobno cijela srpska naselja progutale su šume, najtraženija hrvatska građa na zapadnim tržištima. Od istoga drveta radi se namještaj koji Hrvatska uvozi plaćajući američkim kreditima. Lijepo se vidi: ako hrvatska pravno-liječnička birokracija nije dorasla vještinama Wall Streeta, daleko je nadmašila Ameriku u pravnom rastakanju društva na bespomoćne, ugrožene i pomirene sa sudbinom. Tako je vijest o akciji Anonymusa, protiv epohalnog nasrtaja na internet, ustrajala u domaćim medijima neusporedivo kraće od analnih nevolja jednoga ministra. 7. svibnja 2012. Objektiv 37
Piše: Maro MARUŠIĆ Snimke: PIXsell Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović, otkako je došao na to mjesto, puno zuji. Prvo je zujio po nogometnim močvarama, a kad je vidio da tu nema plodnog tla, prebacio se iz eksterijera u interijere. Školske zgrade. On i njegovi prijatelji iz Kukuriku koalicije imaju strašan plan. Obnoviti školske zgrade, neke nadograditi, a pri tom kažu da je to jaka antirecesijska mjera. Možda jest za građevinare, ali za obrazovni sustav teško. Nije lako povući paralelu između uštede energije i zemlje znanja. No rekli smo već – Jovanović puno zuji – pa nije stao samo na zgradama, već je ponudio i neke konkretne korake. Tako ministar namjerava uvesti obveznu godinu dana predškolskog odgoja, elektroničke imenike gdje je to moguće, zdravstveni i građanski odgoj u osnovnim školama, nove gimnazijske programe, elektroničke upise u srednje škole, te zabraniti učenicima da se poslije 31. ožujka sele iz jedne škole u drugu (osim ako je riječ o promjeni mjesta stanovanja). Uvodi i licenciranje ravnatelja, programske ugovore za visoko školstvo te umirovljenje profesora starijih od 65 godina. Već od iduće školske godine uvest će se strukovne gimnazije – ekonomska, turistička i tehnička – čiji će programi biti eksperimentalni. Ispred svih ovih najava iz resornog ministarstva poručuju kako se sprema velika reforma školstva. Hrvatska je zanimljivost da tko god dođe na ministarsko mjesto (čak i ako je iz iste stranke) uvijek i iznova kreće s analizom stanja i najavom te takozvane velike reforme školstva. Je li i ovog puta riječ o kozmetici ili se pak spremaju dubinske promjene? Ravnatelj zagrebačke prirodoslovne škole Vladimir Prelog Željko Stić ne želi unaprijed suditi što će ministar u svom mandatu napraviti za školstvo, ali je s nama podijelio svoja razmišljanja. – Sigurno da su ovi neki najavljeni potezi dobri, primjerice informatika. Nevjerojatno je da sada gimnazijalci u 21. stoljeću slušaju informatiku samo u jednoj godini. 38 Objektiv 7. svibnja 2012. RefORMA ŠkOlstvA 'Kozmetika' poružnjuje izgled 'zemlje znanja' Sve mjere koje najavljuje ministar Jovanović neće bitno unaprijediti školstvo kojemu su potrebne prave dubinske promjene. No nije samo ministarstvo ono koje bi to trebalo napraviti. Reforme su moguće i odozdo Također, mislim da je dobra stvar uvođenje strukovnih gimnazija, kao i licenciranje ravnatelja. Licenciranje je dobro jer se ravnatelj tako zaštićuje od stalnog reizbora, ali i povećava mu se odgovornost za svoj rad, a samim tim i mogućnost otkaza. Također, može biti poslan raditi bilo gdje, a ne da je vezan uz mjesto stanovanja. Upravo takav primjer ima Italija. Mnogobrojni problemi Osvrnuo se i na, prema njegovim rječima, još jednu vrlo važnu stvar. – Jako mi je drago da je na nedavnom skupa ravnatelja u Zadru, ministar kazao kako će se školstvo ponovno vratiti iz lokalne samouprave na državnu razinu. Školstvo mora biti centralizirano, jedino se tako može nešto mijenjati. Danas imamo slučajeve da neke županije obrazuju učenike za zanimanja koja uopće ne postoje ni u toj županiji, a skoro ni u Hrvatskoj. Upisivati učenike za radna mjesta kojih nema je suludo. Ipak moram reći da sve ove najave ne vidim kao pravu reformu školstva – govori nam Stić. Dodaje i da obavezno treba uvesti malu maturu. Pitamo ga nije li to dodatan stres za školarce? – Veći je stres učeniku kada dođe u srednju školu i vidi da znatno manje zna od svojih kolega, pa počne dobivati jedinice. Danas imamo hiperinflaciju odlikaša u osnovnim školama. Jasno je i zašto. Profesori u malim sredinama popuštaju pritisku roditelja i idu linijom lakšeg otpora. Ocjene iz osnovne škole trebaju ulaziti u obzir prilikom upisivanja srednje, ali prijemni bi bio taj koji bi nosio više bodova – smatra. Ravnatelj Preloga ukazuje na još jedan veliki problem. – U Hrvatskoj danas roditelji učenika rade u kapitalizmu, a učenici u socijalizmu. Govorim o radnom vremenu. Roditelji često s posla dolaze kasno navečer, a djeca su svoju nastavu zgotovila u 13. Tko će im dati ručak i kontrolirati ih što rade? U školama moramo ponuditi ručkove, učenje, ali i izvannastavne aktivnosti – naglašava Stić. Često se u našim medijima govori kako su učenici preopterećeni ogromnim brojem predmeta te da treba smanjiti broj onih obveznih i povećati broj izbornih kako bi se 7. svibnja 2012. Objektiv 39
Page 1: NaCioNalNi PolitiČki maGaZiN 7. sv
Page 5 and 6: 14 dana HRVATSKA Daj ajde, molim te
Page 7 and 8: 8 Rojenje i rojensko prigovaranje R
Page 9 and 10: ljudi su važni Tema radništva, za
Page 11 and 12: Piše: Andrea lAtInOvIĆ Snimke: PI
Page 13 and 14: 18 Objektiv 7. svibnja 2012. PReMIj
Page 16 and 17: sUMORnA slIkA HRvAtske Zemlja upla
Page 18 and 19: Vilim Ribić Svojevremeno sam upozo
Page 20 and 21: HRt U OčekIvAnjU nOvOg zAkOnA šen
Page 22 and 23: sOcIjAllIBeRAlI Kad se već insisti
Page 26 and 27: RefORMA ŠkOlstvA učenicima omogu
Page 28 and 29: 44 sPOR 'POtROŠAč' - Ht Što je s
Page 30 and 31: sAd - zeMljA sIROMAŠnIH na diploma
Page 32 and 33: dIvljI (jUgO)zAPAd tnog škriljca,
Page 34 and 35: A(pp)l(e) Capone Apple, jednako kao
Page 36 and 37: AfgAnIstAn POslIje AMeRIkAnAcA Razl
Page 38 and 39: HRvAtskA kAO slOvenIjA za iz BiH na
Page 40 and 41: već jadikuju tražeći od države
Page 42 and 43: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne Bi
Page 44 and 45: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne No
Page 46 and 47: nuo i pobjegao natrag. Istog dana p
Page 48 and 49: PčelARskA UdRUgA degenIjA Zdravlje
Page 50 and 51: ma više od 2GB i u sebi već sadr
Page 52: k o n f e r e n c i j a U»inci Ula

feat - Objektiv

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?