feat - Objektiv

More documents

Recommendations

Info

A(pp)l(e) Capone Apple, jednako kao i sve druge američke kompanije, od Amazona do Googlea, koristi sve moguće rupe u zakonu, pa čak i jednu koju su sami "probušili", kako bi platili što manje poreza. Između ostalog, piše New York Times, svoje investicije provode kroz ured u Renu u Nevadi (sjedište je u Cupertinu u Kaliforniji) kako bi izbjegli korporativni porez od 8,84% koji vrijedi u Kaliforniji. Prodaju iTunesa u Europi, Africi i Bliskom istoku knjiže kroz ured u Luksemburgu kako bi iskoristili tamošnji niži porez. Profit pak provlače prvo preko Irske pa Nizozemske i do Kariba u manevru poznatom kao "Double Irish With a Dutch Sandwich"; na kraju plate zbilja mali porez od 9,8%. 54 Objektiv 7. svibnja 2012. Uvoz – izvoz kroz gepek 14 dana Svijet Prošlog tjedna boravio sam u Varšavi s grupom hrvatskih novinara. Među ostalim, razgovarali smo i s poljskim ministrom poljoprivrede Marekom Sawickim. Na naš upit kakva je poljoprivredna razmjena između Hrvatske i Poljske, Marek je kazao: Genijalna, mi svako ljeto u gepeku nosimo u Hrvatskurajčice, a vraćamo se s maslinovim uljem, vinom, rakijom. No pošto i mi i on dolazimo iz bivših komunističkih zemalja, navikli smo na poruke između redaka. Marek nije htio reći – e, moji Hrvati, jeste nesposobni, kod nas u Poljskoj ne raste vinova loza, a mi kao i svaki drugi sjeverni narod voli popiti, ali bez obzira na sve to, niste u stanju plasirati ni svoje vino, a kamoli što drugo – pa je zato okrenuo odgovor na zezanciju. Da se razumijemo, nije ni taj gepečki uvoz-izvoz za svakoga loša stvar, mnogi su se dubrovački muškarci tijekom rata sakriveni u gepeku izvezli iz okupiranog Dubrovnika na frankfurtski kauč, a kasnije su uvezli braniteljske mirovine. Ali opet... Krik od 120 milijuna dolara Poznati rad norveškog slikara Edvarda Muncha iz 1895. prodan je za 119,92 milijuna dolara u New Yorku, čime je postao najvrednije djelo ikada prodano na dražbi. Aukcija kuće Sotheby's trajala je samo 12 minuta, a dražba je povremeno rasla više od 10 milijuna u minuti. Bi li Munchov Krik dosegnuo ovakvu cijenu i da nije kriza, sami procijenite. Eto što je nama naša borba dala: u kapitalizmu se i depresija prodaje po nevjerojatnim cijenama. Fejsbučki mit Jedna od najvećih zabluda 21. stoljeća je da je Facebook sjajan marketinški alat. Što je to sjajno u činjenici da tvrtka može komunicirati sa svojim konzumentima? Možda to što je mogu pljuvati preko komentara i statusa, pa onda oni to ne smiju brisati, jer će ih onda ovi optužiti za cenzuru. Mnogo bolji marketinški alat je primjerice forum. Komentiranje i hvaljenje tvrtke između redaka na forumu može djelovati kao nepristrano, što Facebook zasigurno nije. No bez obzira što tvrtke smatraju da bez Facebooka nema poslovanja, ostaje nejasno kakvu korist one vide od toga. Poznati brendovi se ionako prodavaju, a do onih nepoznatih na Facebooku nećete ni doći. Taj Facebook je najveći paradoks modernog vremena. U svijetu gdje je vrijeme novac, a koji bi u budućnosti, kako tvrde neki futurolozi, mogao postati i valuta, Facebook je idealan način za gubljenje vremena, kako poslovnog, tako i privatnog. Trava je za domaće, a ne za mene... Odluka Nizozemske da zabrani pušenje marihuane turistima je zaista u suprotnosti sa zdravim razumom, isto kao što je to i sama trava. Ruku na srce, Amsterdam nije neki grad za vidjeti – iako ga zovu Venecijom sjevera, daleko je on od mediteranske ljepotice, ne samo geografski – i turisti dolaze upravo tamo kako bi se bez straha od pandurije mogli napušiti (dobro, i zbog izloga). Da se razumijemo, trava je droga, i to ne sasvim bezopasna, ali upravo je ona znatno pridonijela gospodarskom rastu Nizozemske preteklih desetljeća. S obzirom na ipak moguću štetnost marihuane – umjesto da se samo i jedino turistima dozvoli njeno pušenje, jer su oni tu svega nekoliko dana, pa ni ne bi osjetili posljedice konstantne konzumacije – ne – konzervativna nizozemska vlast zabranjuje pušenje marice ljudima koji dostavljaju lovu u nizozemski proračun, a dozvoljavaju domaćima koji je mogu pušiti od jutra do sutra, a trava upravo tada može pokazati i ono drugo, zajebano lice. Ja sam prvi za da Hrvatska dopusti prodaju marihuane u coffee shopovima, ali jedino strancima. Porastao bi turistički promet, i ne bi nas interesiralo jesu li EURO i Olimpijske igre atak na dolazak gostiju na Jadran. A Hrvatima ta zabrana ne bi smetala. Oni su ionako svakodnevno napušeni od politike. Treći svjetski ekonomski rat – Mi smo u III. svjetskom ratu, to je ekonomski rat, a oružje je dug. Vođeni smo idejom da se izbrišu organizacije kao što su IMF. Vjerujemo da su u potpunosti korumpirane – istaknuo je aktivist pokreta Occupy Jamie Kelsey-Fry. Kao svijetli primjer naveo je Island. – Njihova su djela inspirirajuća. Nisu učinili sve da vrate dugove, već su sami počeli prepravljati svoj ustav. Na sud tjeraju sve bankare koji su državu doveli na prosjački štap. Sami preuzimaju kontrolu. Tko je ovdje lud? Forza Delio Rossi Sad već bivši trener Fiorentine Delio Rossi bespomoćno je gledao kako se njegovi igrači na čelu s Adem Ljajićem šetaju terenom, dok violama za to vrijeme prijeti ispadanje iz Serie A. Igrala se tek 32. minuta kada je zbog prekomjerne doze nonšalancije odlučio zamijeniti mladog Srbina. Ljajić je izlazeći s terena ironično zapljeskao treneru, a ovaj, iznerviran do boli, obračunao se šakama s lijenom zvijezdom. Poslije se ispričao, ali predsjednik Firentine bio je neumoljiv – dao je Rossiju otkaz. No bez obzira na gubitak posla, Dellio je za prave nogometne ljubitelje istinski heroj. S tim razmaženim, preplaćenim zvijezdama moraš šakama, jer njih zaboli i za klub za koji igraju i navijače koji ne spavaju zbog njihovih poraza, a posebno za trenera koji će prvi biti na udaru zbog njihova nezalaganja. Takvi igrači, ako im se ne igra, točnije ne gine na travnjaku, uopće ne bi trebali biti zamijenjeni, nego bi se oni sami trebali zamijeniti. No to je do sada viđeno samo jednom u povijesti. Legendarni marokanski vratar Khalid Askri sam je sebe zamijenio nakon što je primio pacerski gol. Ljajiću to nije bilo ni na kraj pameti. Igrao on nogomet za ljubičastu momčad za nekoliko milijuna eura godišnje, ili za neku tirkiznu na Play Stationu, njemu je svejedno – zaboli ga racku. Ali nakon ataka trenera, zabolili su ga i neki drugi dijelovi tijela. Zato forza Delio Rosi, reci ti njima. Bolivijski predsjednik Evo Morales naredio je vojsci zauzimanje kompanije Transportadora de Electricidad, koja je dosad bila u vlasništvu španjolske energetske korporacije Red Electrica. Kao razlog renacionalizacije tvrtke navedeno je nedovoljno ulaganje Španjolaca u infrastrukturu. Britanija, Irska, SAD, Portugal, Grčka, Italija, a posebice Španjolska su se naravno zgrozili ovom okrutnošću Moralesa, isto kao što se zgražavaju nad diktatorom Bjelorusije Lukašenkom. S druge strane nezaposlenost u tim 'groznim zemljama' je manja od 5%, a ove 'zgrožene' ne mogu zaposliti nijednog novog radnika. Jasan je i nihov cilj zgrožavanja: Bjelorusija i Bolivija su potencijalno novo igralište svjetskih korporacija, ali ni to ne bi pomoglo da se zaposlenost u 'zgroženim' državama poveća. Jer nijedna 'njihova' tvrtka ne posluje u matičnoj zemlji, a većina ih ni ne plaća porez, da ne govorimo o investicijama, ulaganjima i društveno odgovornom poslovanju. Morales im je jednostavno (a što je jednostavnije od uvjeravanja preko vojske) rekao da ne može više tako. 7. svibnja 2012. Objektiv 55
56 Objektiv 7. svibnja 2012. AfgAnIstAn POslIje AMeRIkAnAcA Ni Rambo ne bi riješio situaciju Američko rušenje talibanskog režima vratilo je vojno-političku scenu u Afganistanu na početnu točku "svih protiv sviju" na kojoj se nalazila nakon odlaska sovjetske vojske Piše: jasmin kRPAn Kad američke vojne snage zajedno s NATO saveznicima, među kojima su i hrvatski vojnici, odu iz Afganistana, centralni azijski lonac prepun potencijalnih uzroka sukoba mogao bi opasno zakuhati. Afganistanski prostor ima elemente zajedničkog nazivnika za Pakistan, Indiju, istočni Iran, kinesku zapadnu provinciju Xinjiang i bivše sovjetske centralnoazijske republike Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan. Tomu spletu zemalja treba pridodati i zemlju majku militantnog islama na svim meridijanima – Saudijsku Arabiju koja, gdje god to može, silom novca pokušava nametnuti svoju varijantu islama financirajući od grupa bombaša samoubojica do vojnih prevrata. Nažalost, taj zajednički nazivnik ključni je čimbenik za provođenje politike jednih prema drugima, utemeljene na načelu „nek susjedu crkne krava“. Zajednički se nazivnik, uvjetno rečeno, tih zemalja nalazi u etničkim grupama koji žive na tim prostorima. Tadžiki, Uzbeki, Paštuni, Ujguri, Turkmeni, Hazari podijeljeni su državnim granicama. Negdje je jedna grupa u manjini, negdje u većini. Tako podijeljeni predstavljaju čimbenike nestabilnosti. Nastajanje nacionalnih država i moderni tijekovi trgovine i kapitala stvorili su nove podjele, različite od stoljetnih trgovačkih puteva koji su činili sustav međusobnog opstanka. Dolaskom ideologija od nacionalističkih do islamističkih prostor Afganistana, sa svojim etničkim ekstenzijama u drugim državama, dodatno se zakomplicirao. Dojučerašnji „dobri momci“ postali bi preko noći „zli momci“. Upravo su talibani primjer toga. Malo je koja zemlja imala toliko neškolovanu vlast kao što je to bio slučaj s Afganistanom u vrijeme vladavine talibana. Tako ministar obrazovanja u talibanskoj vladi Sejid Giasudin, jednako kao i ministar visokog školstva Hamidulah Nimani nisu imali baš nikakvo formalno obrazovanje; ništa bolji nisu bili ni drugi ministri, tek ih je nekolicina bila školavana u pakistanskim medresama gdje su bubali napamet Kuran na arapskom koji ionako nisu razumijeli, te osnove pismenosti. Taj je podatak važan zbog nečega drugoga. Ti takvi nepismeni ministri i drugi talibanski funkcionari bili su u službenim posjetima u SAD-u. Razlog je jednostavan. Afganistan je zemlja koja se ne može zaobići kako bi se plin iz bogatih nalazišta u Turkmenistanu transportirao prema velikim azijskim potrošačima Vjerski ortodoksni talibani u vrijeme svoje vladavine pokrenuli su žestoku borbu protiv droge. Proizvodnja maka, sirovine za heroin, a Afganistan je jedna od glavnih zemalja proizvođača, drastično je smanjena 7. svibnja 2012. Objektiv 57
Page 1: NaCioNalNi PolitiČki maGaZiN 7. sv
Page 5 and 6: 14 dana HRVATSKA Daj ajde, molim te
Page 7 and 8: 8 Rojenje i rojensko prigovaranje R
Page 9 and 10: ljudi su važni Tema radništva, za
Page 11 and 12: Piše: Andrea lAtInOvIĆ Snimke: PI
Page 13 and 14: 18 Objektiv 7. svibnja 2012. PReMIj
Page 16 and 17: sUMORnA slIkA HRvAtske Zemlja upla
Page 18 and 19: Vilim Ribić Svojevremeno sam upozo
Page 20 and 21: HRt U OčekIvAnjU nOvOg zAkOnA šen
Page 22 and 23: sOcIjAllIBeRAlI Kad se već insisti
Page 24 and 25: sUMRAk gRAđAnskIH slOBOdA konom, p
Page 26 and 27: RefORMA ŠkOlstvA učenicima omogu
Page 28 and 29: 44 sPOR 'POtROŠAč' - Ht Što je s
Page 30 and 31: sAd - zeMljA sIROMAŠnIH na diploma
Page 32 and 33: dIvljI (jUgO)zAPAd tnog škriljca,
Page 36 and 37: AfgAnIstAn POslIje AMeRIkAnAcA Razl
Page 38 and 39: HRvAtskA kAO slOvenIjA za iz BiH na
Page 40 and 41: već jadikuju tražeći od države
Page 42 and 43: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne Bi
Page 44 and 45: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne No
Page 46 and 47: nuo i pobjegao natrag. Istog dana p
Page 48 and 49: PčelARskA UdRUgA degenIjA Zdravlje
Page 50 and 51: ma više od 2GB i u sebi već sadr
Page 52: k o n f e r e n c i j a U»inci Ula

feat - Objektiv

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?