feat - Objektiv

More documents

Recommendations

Info

AfgAnIstAn POslIje AMeRIkAnAcA Razlika u broju poginulih između NATO koalicijskih snaga i ondašnjih sovjetskih je s jedne strane u superiornoj opremljenosti NATO vojnika u odnosu na ondašnje sovjetske, te u činjenici da su mudžahedini koji su se borili protiv Rusa imali golemu logističku, materijalnu i obavještajnu pomoć od strane SAD-a Kini i Japanu. U vrijeme vladavine talibana velike kompanije Exxon, Shell, Gaz de France, Mitsubishi planirale su gradnju plinovoda prema Kini i Japanu. vrlo važna zemlja Ni jedan nije mogao ignorirati Afganistan kao ključnog uzročnika nestabilnosti u cijeloj regiji i jedan od transportnih čvorova. Posjeti SAD-u, gdje su primljeni i sjedišta kompanija, totalno nepismene talibane nisu nimalo impresionirali. Što je i logično. Sa „srednjim vijekom“ u svojim glavama naprosto nisu mogli shvatiti kakve im se „državničke“ perspektive otvaraju uđu li u deal s velikim kompanijama. Što je npr. pustinjsko pleme Saudi shvatilo pa su od naftnih kompanija dobili ne samo novac već i privatnu državu – Saudijsku Arabiju. Ostatak priče je poznat. Američka vojna mašinerija srušila je talibansku vlast. No, pokazalo se kako je bilo jednostavno srušiti talibansku vlast, a puno teže očuvati novu vlast koju su instalirali. Time se američka politika susrela s istim problemom s kojim se prije njih suočio i Sovjetsku savez. 100.000 američkih vojnika i 42.000 vojnika iz NATO zemalja, među kojima i hrvatski, ne uspijevaju u Afganistanu osigurati mir i stabilnost. Američki porezni obveznici do sada su platili račun za rat u Afganistanu 476 milijardi dolara. Pokazalo se kako je instalirani afganistanski režim, s članovima s kojim su se službeno sastajali i hrvatski političari jednako „moćan“ kao i onaj koji su instalirali Rusi. Predsjednik Islamske Republike Afganistan Hamid Karzai prilično je mutna osoba, a korupcija u vladi prelazi sve razumljive pojmove. Sad je, nakon ruskog i američkog iskustva jasno kako talibani ne mogu biti vojno poraženi do 2014., za kad je predsjednik Obama najavio potpuno povlačenje ame- 58 Objektiv 7. svibnja 2012. ričke vojske iz Afganistana. Prošle godine povučeno je 10.000 američkih vojnika, a do sredine 2012. bit će ih povučeno još 23.000. Već povlačenje ovih 33.000 vojnika slabi ionako slabašan režim Hamida Karzaija. Valja pri tome imati na umu kako većina vojnika NATO koalicije, poput hrvatskih vojnika, ne učestvuje u borbenim akcijama. Slabost kabulskog režima dodatno uzrokuje Pakistan koji potpomaže Hakamije, pobunjeničku grupu koja se bori protiv američkih i NATO snaga. Naime, antiameričke snage u Afganistanu nisu jedinstvene. Američko rušenje talibanskog režima vratilo je vojno-političku scenu u Afganistanu na početnu točku „svih protiv sviju“ na kojoj se nalazila nakon odlaska sovjetske vojske. Sada u Afganistanu paralelno, ali ne koordinirano, djeluju obnovljene talibanske snage kao i snage mudžahedina poput tzv. Hakami grupacije, koja potiče iz jednoga paštunskog plemena i vojne grupacije pod vodstvom Gulbudina Hekmatyara koji je bio jedan od vođa u borbi protiv sovjetske vojske, a sad protiv američke vojske i režima u Kabulu. Naravno, pripadnici Hakamija i Hekmatyatrove „vojske“ komuniciraju uglavnom preko nišana. proizvodnja heroina Gospodarstvo Afganistana crna je rupa još od vremena kad su carska Rusija i imperijalna Velika Britanija nacrtale njegove granice kao tampon zonu, ničiju zemlju, između svojih interesnih sfera. Raj za sve vrste „zabranjenog voća“ pa tako i proizvodnju narkotika. Vjerski zastupljeni talibani, u vrijeme svoje vladavine, pokrenuli su žestoku borbu protiv droge. Proizvodnja maka, sirovine za heroin, a Afganistan je jedan od najvećih svjetskih proizvođača, drastično je smanjena. Padom talibanskog režima i dolaskom „demokracije“ pod vodstvom Hamida Karzaija Afganistan sirovine za heroin ne samo da je obnovljena već je povećana i dostignute su rekordne razine. Taj dio afganistanskog GDP-a ima sjajnu stopu rasta. A transport opijata postao je zarada sa strane i za neke pripadnike NATO koalicije. Ima li se to u vidu – svojedobna izjava predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića kako je Afganistan sjajno mjesto za hrvatske gospodarstvenike, te otvaranje podružnice HGK u Kabulu teško da se može nazvati bilo kako osim – znanstvene fantastike. Sve što Afganistan trenutačno doprinosi svjetskoj ekonomiji poplava je heroina na ulicama gradova od Karačija do Zagreba i New Yorka i Petrograda. Odlazak ruske vojske iz Afganistana za obične stanovnike te zemlje bio je daleko tragičniji od njezina dolaska. Autor ovih redova imao je prilike boraviti u Afganistanu za vrijeme ruske okupacije. Svakodnevni život prilično je sličio na sadašnju situaciju. Napadi na ruske konvoje, sporadične borbe s ruskom vojskom, bombe u grado- vima. Civilne žrtve bile su relativno male. Ruske je vojnike silno zanimala trgovina. U Kabulu je postojala tzv. „Brežnjevljeva“ tržnica gdje su ruski vojnici i Afganistanci uspješno trgovali. Tadašnje grupacije koje su se borile protiv ruske vojske nisu imale dovoljno snage za velike vojne ofenzive. No, stalne pogibije ruskih vojnika, golemi troškovi boravka ruskih vojnika u Afganistanu i prateće logistike doveli su na kraju do povlačenja. Slično je i danas. Broj poginulih u deset ruskih ratnih go- dina bio je 13.310. Broj američkih žrtva je daleko manji – 1954 američkih vojnika i 1030 iz snaga koalicije od kojih je najviše poginulo britanskih vojnika, 410 i 158 kanadskih, što je do travnja 2012. ukupno 2984 poginulih. Razlika u broju poginulih između NATO koalicijskih snaga i ondašnjih sovjetskih je s jedne strane u superirornoj opremljenosti NATO vojnika u odnosu na ondašnje sovjetske, te u činjenici da su mudžahedini koji su se borili protiv Rusa imali golemu logističku, materijalnu i obavještajnu pomoć od strane SAD- a kakvu sadašnji afganistanski borci protiv američke vojske nemaju. No, bez obzira na tehničku superiornost koju ima nad nekadašnjom sovjetskom vojskom i američka vojska je pred povlačenjem iz Afganistana. Zadnji vojnik trebao bi napustiti Afganistan 2014. Plan je da do kraja ove godine afganistanska vojska i policija broji 378.000 pripadnika te da oni budu ti koji će osiguravati mir u Afganistanu nakon što se američke i koalicijske, među njima i hrvatske, snage povuku. No, ako 100.000 visoko uvježbanih profesionalnih američkih vojnika plus koalicijski koji sudjeluju u borbenim operacijama, opremljeni najsuvremenijom opremom koja se može zamisliti nije u u stanju osigurati mir, puki je optimizam očekivati kako će to uspjeti, na papiru brojnim, afganistanskim snagama. Slično su razmišljali i Rusi, a autor je ovih redova imao priliku svjedočiti kako se tako uvježbane i opremljene afganistanske snage raspadaju brzinom kojom se otapa sladoled na ljetnoj vrućini. Upravo njihovim raspadom talibani su došli do teškog oklopnog naoružanja i borbene avijacije. Velika je vjerojatnost kako će se to ponoviti. povratak u tišini Nestabilnost Afganistana do koje će doći nakon odlaska američkih snaga, i ponovnog pokretanja plemensko etničkog rata svih protiv sviju iskoristit će i „susjedi“ kako bi si međusobno zagorčali život. Saudijska Arabija neće propustiti priliku pokušaja destabilizacije Irana, kao što je to preko Afganistana i talibana već činila. Kao što ni Iran neće odustati od podrške šijitima u Afganistanu. Svaka destabilizacija Irana bit će „dobrodošla“ negdje drugdje. Indiji će itekako biti važan maksimalan utjecaj u postameričkom Afganistanu, gdje je već sad jako prisutna, kako bi barem smanjila pakistansko korištenje talibana ili nekih Afganistan će se vratiti tamo gdje je i bio 1988. nakon odlaska sovjetske vojske. Na prag strašnoga međuetničkoga građanskog rata drugih grupacija u sukobu s Indijom oko Kašmira. Sudbina onog što bismo nazvali afganistanskim narodom. Što je u stvarnosti skup plemskih i etničkih dijelova, ponovit će se – platit će najveću cijenu u izgubljenim životima i sakaćenjima od strane plemenskih gospodara rata i trgovine narkoticima. Stotine tisuća izbjeglica opet će preplaviti okolne zemlje i neće moći preživjeti bez međunarodne pomoći. Velike svjetske korporacije ostat će bez plinovoda i naftovoda od bogatih nalazišta do rastućih ekonomija poput kineske i indijske. Afganistan će se vratiti tamo gdje je i bio 1988. nakon odlaska sovjetske vojske. Na prag strašnoga međuetničkoga građanskog rata. Američki vojnici, kad se vrate kući, neće biti na dočeku zasipani cvijećem na njujorškoj Petoj aveniji. Vratit će se u tišini, kao što su se i ruski vojnici, nakon povratka iz Afganistana u tišini razišli kućama. 7. svibnja 2012. Objektiv 59
HRvAtskA kAO slOvenIjA Kakvi će biti odnosi Hrvatske i BiH nakon ulaska u EU Iz Sarajeva: Ivan lOvRIĆ Do 1. srpnja iduće godine, sudeći prema dosadašnjem načinu (ne)rješavanja međudržavnih otvorenih pitanja, donijet će se dramatične promjene i ozbiljne posljedice u odnosima između Hrvatske i BiH. Između Hrvatske i BiH niz je ozbiljnih neriješenih pitanja. Uz politička pitanja, kao što su granični sporovi, neriješeni odnosi iz područja radnog prava, zapošljavanja, socijalne zaštite i mirovina, koridora preko Neuma, statusa Luke Ploče, ostaje i niz pitanja o imovinskopravnim odnosima iz područja energetike, kao i trgovinskih odnosa koji će posebno utjecati izravno negativno na gospodarstva obiju zemalja. Sudeći prema primjeru odnosa Slovenije i Hrvatske, kada je Slovenija bila u procesu ulaska u EU, odnosi između dviju zemalja značajno su se pogoršali, premda su do tada bili izuzetno dobri. Premda u Zagrebu tvrde kako oni svojim istočnim susjedima neće praviti probleme kakve je Zagrebu pravila Ljubljana, činjenica je da Sarajevo i Zagreb, odnosno Beograd i Zagreb nikada nisu imali dobre odnose kao što su ih imali Slovenija i Hrvatska pa je sve usložnjeno toliko da će svoje odnose Zagreb i Ljubljana rješavati i nakon što Hrvatska sredinom iduće godine postane članica EU. Iluzorno je očekivati da sličnih pa i gorih problema neće biti između Zagreba i Sarajeva te Zagreba i Beograda, prije svega jer su polazne pozicije mnogo lošije nego što su nekada bile između Zagreba i Ljubljane. 60 Objektiv 7. svibnja 2012. U analizi Vanjskopolitičke inicijative iz Sarajeva, nevladine neprofitne organizacija, osnovane 2004. godine, „Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji Otvorena pitanja između BiH i Hrvatske i posljedice po BiH“ upozorava se kako će se 1. srpnja 2013. godine na nov način otkriti negativne posljedice do sada otvorenih i neriješenih pitanja između Hrvatske i zemalja regije. bruxelles umjesto Zagreba Bez riješenih mnogih otvorenih pitanja na ovom terenu ukupna situacija u BiH, posebno ekonomska ali time i politička, može se samo pogoršati, upozoravaju iz VPI, naglašavajući kako će se u tom slučaju iskazati posljedice proistekle iz zaostajanja u usklađivanju standarda s onima koje će, posebno u sferi ekonomije, primjenjivati Hrvatska kao članica Unije, pri čemu će standardi u njezinu susjedstvu biti nekompatibilni s novim standardima u Hrvatskoj. Posljedice će osjeti i zemlje CEFTA-e, ali i Hrvatska a sva neriješena pitanja, bila ona bilateralna ili regionalna, mogu imati veoma negativne, pa i dugoročne posljedice ne samo za političke, ekonomske i društvene odnose već mogu postati i faktor destabilizacije u regiji, upozoravaju iz VPI. Njihovim nerješavanjem do 1. srpnja iduće godine ta pitanja postaju ne više pitanja između BiH i Hrvatske nego pitanja između zemalja EU-a i BiH. U VPI ističu i da je poseban problem grupa neriješenih pitanja, zbog same mogućnosti njihova rješavanja, prouzročenih unutrašnjim odnosima u BiH, odnosno nedovršenom ustavnopravnom arhitekturom te zemlje. Zaključak je VPI da nema rješenja za otklanjanje negativnih posljedica ulaska Hrvatske u EU za BiH izvan što bržega i konkretnijeg podizanja svih neophodnih standarda funkcioniranja države te izjednačavanja sa standardima EU koji će se od 1. 7. 2013. primjenjivati u Hrvatskoj. Neriješena i godinama otvorena bilateralna pitanja između dviju država s ulaskom Hrvatske u EU postaju otvorena pitanja između BiH i EU. Neka od njih posebno su s značajna za Uniju, poput neriješenih pitanja granice između dviju država, i na kopnu i na moru, korištenja Luke Ploče, prolaz kroz Neum, graničnim prijelazima za uvoz i izvoz roba između dviju zemalja odnosno u EU. Hrvatska gubi regionalno tržište? Nakon ulaska Hrvatske u EU za nju prestaje članstvo u CEFTA-i, sporazum kojim su regulirani trgovinski odnosi zemalja regije. Hrvatsko će tržište postati unutrašnje tržište EU-a, čime će se promijeniti uvjeti trgovinskih odnosa Hrvatske s članicama CEFTA-e. Hrvatski će izvoznici izgubiti carinske povlastice prema zemljama regije. U Hrvatskoj, ali i u članicama CEF- TA-e do sada je učinjeno malo ili ništa na pripremi za buduće uvjete trgovine. U budućim će trgovinskim odnosima Hrvatske i članica CEFTA-e biti ključni potpisani Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju između članica CEFTA-e i EU-a. Hrvatskoj su u regiji najvažniji trgovinski partneri BiH pa Srbija. Uvoz iz Hrvatske u BiH u 2010. godini iznosio je 1,05 milijardi eura. Izvoz iz BiH u Hrvatsku u isto vrijeme iznosio je 547,40 milijuna eura. Izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosi 16 posto od ukupnog izvo- Inventura neriješenih pitanja između Hrvatske i BiH počinje u području pogranične problematike, potom posebno u pitanjima inspekcijskih službi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, u području imovinskopravnih odnosa, statusa Luke Ploče, prometnih koridora, državljanstva i putnih isprava, elektroenergetike, trgovinskih odnosa itd. 7. svibnja 2012. Objektiv 61
Page 1: NaCioNalNi PolitiČki maGaZiN 7. sv
Page 5 and 6: 14 dana HRVATSKA Daj ajde, molim te
Page 7 and 8: 8 Rojenje i rojensko prigovaranje R
Page 9 and 10: ljudi su važni Tema radništva, za
Page 11 and 12: Piše: Andrea lAtInOvIĆ Snimke: PI
Page 13 and 14: 18 Objektiv 7. svibnja 2012. PReMIj
Page 16 and 17: sUMORnA slIkA HRvAtske Zemlja upla
Page 18 and 19: Vilim Ribić Svojevremeno sam upozo
Page 20 and 21: HRt U OčekIvAnjU nOvOg zAkOnA šen
Page 22 and 23: sOcIjAllIBeRAlI Kad se već insisti
Page 24 and 25: sUMRAk gRAđAnskIH slOBOdA konom, p
Page 26 and 27: RefORMA ŠkOlstvA učenicima omogu
Page 28 and 29: 44 sPOR 'POtROŠAč' - Ht Što je s
Page 30 and 31: sAd - zeMljA sIROMAŠnIH na diploma
Page 32 and 33: dIvljI (jUgO)zAPAd tnog škriljca,
Page 34 and 35: A(pp)l(e) Capone Apple, jednako kao
Page 38 and 39: HRvAtskA kAO slOvenIjA za iz BiH na
Page 40 and 41: već jadikuju tražeći od države
Page 42 and 43: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne Bi
Page 44 and 45: MAtkO MeŠtROvIĆ, člAn gORgOne No
Page 46 and 47: nuo i pobjegao natrag. Istog dana p
Page 48 and 49: PčelARskA UdRUgA degenIjA Zdravlje
Page 50 and 51: ma više od 2GB i u sebi već sadr
Page 52: k o n f e r e n c i j a U»inci Ula

feat - Objektiv

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?