Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
fondomjer<br />
Iva Biondić<br />
EUforija<br />
Idućih mjeseci svi će imati manje - od građana do<br />
institucionalnih ulagača poput fondova. Teško da će<br />
se puno svježeg kapitala slijevati na burzu<br />
Za sreću je potrebno dvoje,<br />
poznati je slogan s televizije,<br />
a za hrvatsko tržište dionica<br />
ta druga polovica je Europa.<br />
Iako se činilo da će jesen na Zagrebačkoj<br />
burzi proteći u bolnom otrežnjenju koje<br />
je trebao donijeti krug nelikvidnosti<br />
gospodarstva - razvodnjavan u ljetnim<br />
mjesecima turističkom sezonom - veselje<br />
je donijela Europa.<br />
Sve bi to bilo divno i krasno, kako<br />
već u reklamama zna i biti, da takvo što<br />
nije već viđeno bezbroj puta u posljednje<br />
četiri godine. Iako je burza mjesto gdje<br />
se najprije ogledaju prognoze budućeg<br />
gospodarskog razvoja, ne treba zaboraviti<br />
da je to i mjesto mnogih, po kućni<br />
budžet skupih zabluda. Svakako da će<br />
nam Europa donijeti nekog dobra, ali<br />
to što se na burzi (opet) događa zapravo<br />
je kratka vijeka. Uostalom, zar nismo<br />
dosad naučili da sve te EUforije imaju<br />
svoj vijek trajanja? U prvoj polovici rujna<br />
indeks Zagrebačke burze CROBEX<br />
zabilježio je rast od gotovo 10 posto,<br />
od čega se tri četvrtine zbilo u svega tri<br />
dana.<br />
Burzovno veselje nije nimalo potresla<br />
ovomjesečna analiza PBZ-a u kojoj<br />
se navodi podatak s kraja lipnja da su<br />
nenaplaćena potraživanja od 61 do 180<br />
dana bila veća za 82 posto u odnosu na<br />
kraj 2008. U srpnju su se depoziti po<br />
viđenju poduzeća, koji su se prvi našli<br />
na udaru slabije likvidnosti gospodarstva,<br />
smanjili za četvrtinu u odnosu<br />
na kraj prošle godine. Doda li se tome<br />
utjecaj smanjenja plaća u javnom, ali i u<br />
privatnom sektoru te krizni porez, što je<br />
sve skupa smanjilo raspoloživi dohodak<br />
građana, situacija se zaoštrava. U idućim<br />
mjesecima teško da će se puno kapitala<br />
slijevati na burzu, jer svi će imati manje -<br />
od građana do institucionalnih ulagača<br />
poput investicijskih fondova.<br />
Kraj kolovoza za domaće fondove<br />
donio je imovinu na razini s kraja 2008.<br />
- nešto više od 10,1 milijardi kuna. Iako<br />
je u odnosu na srpanj došlo do blagog<br />
rasta (+315 milijuna kuna), godinu<br />
prije ti su fondovi upravljali sa 17,6<br />
milijardi kuna, sedamdesetak posto više<br />
nego sada. Dionički fondovi zadržali<br />
su svoj udio u imovini, a imovina povjerena<br />
na upravljanje uravnoteženim i<br />
obvezničkim fondovima nastavila se rasipati<br />
u korist novčanih fondova.<br />
Tako je krajem kolovoza dioničkim<br />
fondovima na upravljanje bilo povjereno<br />
2,77 milijardi kuna. Od toga se 35<br />
posto nalazilo u inozemnim dionicama,<br />
Rast imovine koja im je povjerena na<br />
upravljanje imaju jedino novčani<br />
fondovi, koji su u godini porasli <strong>11</strong> posto<br />
Iva Biondić je analitičarka fondovskog tržišta<br />
31 posto u dionicama domaćih izdavatelja,<br />
a 16-ak posto u novcu i depozitima.<br />
Uravnoteženi su kraj ljeta dočekali s<br />
1,87 milijardi kuna, 277 milijuna kuna<br />
manje u odnosu na kraj godine. Dok se<br />
u portfelju ovih fondova udio domaćih<br />
dionica smanjio za stotinjak milijuna<br />
kuna, na 448 milijuna, za usporediv su<br />
se iznos povećala ulaganja u inozemne<br />
investicijske fondove. Sve to upućuje<br />
na činjenicu da su domaći fondovi, u<br />
skladu s trendovima, burzovnu sreću<br />
počeli tražiti u svijetu.<br />
I uravnoteženi fondovi, kao i<br />
dionički, u spomenutom razdoblju<br />
bilježe pad ulaganja u inozemne korporativne<br />
i državne obveznice, što se<br />
da objasniti njihovom utrživošću. To<br />
u slučaju hrvatskog tržišta duga i nije<br />
slučaj, budući da otvoreni fondovi, uz<br />
mirovinske, često služe kao kreditori<br />
države, a u slučaju korporativnih izdanja<br />
i kao jamci uspjeha (matične) banke<br />
aranžera izdanja.<br />
S druge strane, jedini koji nastavljaju<br />
bilježiti rast imovine povjerene na<br />
upravljanje su novčani fondovi. Oni<br />
su krajem kolovoza upravljali s 4,34<br />
milijardi kuna, <strong>11</strong> posto više nego krajem<br />
prošle godine. Pri tome je gotovo<br />
polovica novca povjerena na upravljanje<br />
kunskom novčanom fondu ZB Investa,<br />
ZB plusu (2,057 milijardi kuna).<br />
Daleko iza tog fonda-diva nalazi se PBZ<br />
Novčani s 493 milijuna kuna, a slijedi ga<br />
Raiffeisen Cash s 440 milijuna kuna. ZB<br />
Investovi fondovi nastavljaju dominirati<br />
veličinom i kod drugih vrsta fondova pa<br />
je uravnoteženi ZB global sa 715 milijuna<br />
kuna najveći uravnoteženi fond, a slijedi<br />
ga dionički ZB aktiv s 493 milijuna<br />
kuna, što je redoslijed i s kraja prosinca<br />
2008. <br />
listopad 2009 F o r b e S 81
Change language