Å UMARSKI LIST 12/1952

More documents

Recommendations

Info

Opći interesi šumarstva carevine. Početkom 60-tih godina počinje drugi odsjek u povijesti Š. d. Nakon pada apsolutizma i uvađanjem ustavne vladavine, omogućeno je slobodno i jav n.o raspravljan j e problema u šumarstvu. U toj sa periodi naročito ističe Josef Wesely (1814—1898), koji je znao energično provoditi ono za što se založio. Društvo poduzima naučna putovanja; krug djelatnosti mu je mnogostran. Kao primjer njegovog praktičnog rada navest ćemo ovaj slučaj: Kad je krajem 60-tih godina masovno prodavanje državnih dobara izazvalo javno negodovanje i kada je pored toga odglasan 1870. g. zakon o prodaji dijela bečki© šume (5.400 ha), održalo je Š. d. skupštnu u Badenu, na kojoj je »lojalno ali odlučno« zauzeto stanovište protiv namjera vlade. Uprava se državnih šuma u to vriejme nalazila pod Ministarstvom financija. Na dobro obrazložen prijedlog Š, d. određeno ja carskom odlukom od 20. siječnja 1872. g. da državna dobra prelaze u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, a reorganizacijom uprave državnih šuma od 1873. g. znatno se popravio socijalni i materijalni položaj šumarskih tehničara. Istp je godine Robert Micklitz vrhovni zemaljski šumarnik, stupio u Ministarstvo poljoprivrede. Utjecajem njegove snažne ličnosti nastao je prevrat u upravi državnim šumama i u dušama osoblja, koje je u njoj bilo zaposleno!. Tako je nastalo vrijeme mirnog razvitka. Održavale su se terenske skupštine i po udaljenim područjima države. Između 1869. i 1891. g. tri put je posjećeno kraško područje; 1895. g. naučno je putovanje Bosnom trajalo 17 dana, a 1897. Bukovinom 8 dana. Nakon velikih poplava 1882. g. objavljen je zaikon o zaštiti šuma i uvedena služba zagradi v a n j a bujica. Daljnim razvitkom šumarstva i drvne industrije poslije 1898. g. nar staje treći odsjek u povijesti Šumarskog društva. Pravila se mijenjaju. Društvo si postavlja zadatak da b r a n i, unapređuje i s t a 1 n o zastupa interese šumarstva sviju zemalja i kraljevina koje su zastupane u Državnom savjetu i to interese šumarstva u, čitavom njegovom opsegu i u svim njegovim granama uračunavši i trgovinu drvetom, a tako i industrije i zanata, koji su u vezi sa šumskom privredom. Nakon Prvog svjetskog rata povlači se Austrija u svoje etničke granice. Time počinje četvrti odsjek u historiji Šumarskog durštva. Od 1922. g. priređuju se opet terenske skupštine i naučne ekskurzije, a 1925, g. prisustvuje Šumarsko društvo korporativno na skupštini Njemačkog šumarskog društva xi Salzburgu. Iza toga dolazi Hitlerova invazija i — kako- smo već spomenuli — uklapanje Austrijskog šumarskog društva u Njemačko šumarsko društvo. Od 1946. ustaje Šumarsko •društvo ponovno na svoje noge. Privremeno predsjedništvo preporuča budućim funkcionerima slijedeće: »Austrijsko šumarsko društvo treba da djeluje temeljnim stručnim radovima, izradom važnih stručnih mišljenja i što skorijim izdavanjem stručnih publikacija.« Zato treba da u upravu uđu najbolji stručnjaci, kao što je to bilo u prošlosti. Da se o važnosti Š. d. vodilo računa vidi se po tome, što je odlukom Saveznog ministarstva; za poljoprivredu i šumarstvo od 24. ožujka 1949. g. Glavnom odboru Š. d, povjerena i funkcija Šumarskog privrednog savjeta. 482
U zadaltke današnjice spada i dalje izdavanje Četvrtgodišnjaka Za šumartvo (Österreichische Vierteljaihresschrift für Forstwesen), koji izlazi već pneko 100 godina. Ali ukazuje se i potreba s p e c i j a 1 i z i r a n j a stručnih časopisa, jer jedan jedini list ne može služiti svim granama njezinim. (Međutim ni taj jedini list ne bi mogao izlaziti, da nema pomoći Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo). Ing. Đ. Knežević
Page 1 and 2: POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU • ZA
Page 3 and 4: ŠUMARSKI GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARS
Page 5 and 6: Prema nomenklaturi zaštite prirode
Page 7 and 8: iljke, odnosno sedrotvorne zadruge.
Page 9 and 10: mama. Smjesa debljinskih razreda mo
Page 11 and 12: tom cestom na Veliku Poljanu u sred
Page 13 and 14: Jezercu i između turističkih pavi
Page 15 and 16: Postavlja se sada pitanje;, kako tr
Page 17 and 18: Öd strane Instituta za slatkovodno
Page 19 and 20: područje. Osnovni principi gospoda
Page 21 and 22: Opće je poznata stvar, da svaka oz
Page 23 and 24: učnog pošumljavanja. Površina ko
Page 25 and 26: Mene je nažalost spreči© rat da
Page 27 and 28: Dr. Nikola Neidhardt (Zagreb): STUD
Page 29 and 30: Geodezija II. Tehnička mehamiika S
Page 31 and 32: 1 Na šumsko-gospodarskom odsjeku n
Page 33 and 34: semestar VII.. Vllt. Mehanička pre
Page 35 and 36: Minisitiar predsjednik Savjeta zia
Page 37 and 38: nje mora izvršiti prije nego korov
Page 39 and 40: ga mogu po potrebi još i ispravlja
Page 41 and 42: Wheeled-bench applicable in nurseri
Page 43 and 44: njihovog postavljanja nije uvijek r
Page 45 and 46: Ovom najnovijom reorganizacijom dak
Page 47 and 48: 2. Da vrši neposredni nadzor had
Page 49: »Ali prije roego še upusüm u izl
Page 53 and 54: Pokusna istraživanja koje je poslj
Page 55 and 56: Pilama prikupljenim statističkim p
Page 57 and 58: (strata) koje premašuje njihov aps
Page 59 and 60: To je jedna od rijetkih Četinjača
Page 61 and 62: PILOVINA KAO NADOMJESTAK HUMUSU Sta
Page 63: očito ako se radii o plitkim rendz
Page 66 and 67: 2) Referat o saveznoj organizaciji
Page 68 and 69: — preporučuje Se da narodne repu
Page 70 and 71: V. Sadanje stanje naših šuma, pos
Page 72 and 73: VIII. Na osnovu analize našeg poli
Page 74 and 75: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
Page 76: »ŠUMARSKI LIST« GLASILO DRUŠTAV

Å UMARSKI LIST 12/1952

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?