22.04.2014 Views

Å UMARSKI LIST 12/1952

Å UMARSKI LIST 12/1952

Å UMARSKI LIST 12/1952

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Wittich, W,s Der heutige Stand unseres Wissens vom Humus und neue Wege zur<br />

Lösung des RohhumusprobJems im Walde. — Današnje naše znanje o humusu i novi<br />

putevi za rješenje problema surovog humusa u šumi. Schriftenreihe der Forstlichen<br />

Fakultät der Universität Göttingen Band 4.<br />

Autor iznosi značenje problema humusa i govori o svrsi svog rada.<br />

U prvom dijelu rasprave dara je iscrpan pregled sadanjeg znanja o humusu u poglavljima:<br />

OpćenlJto o razgradnji humusa odnosno o transformaciji organske tvari. Priroda<br />

i uvjeti stvaranja pravih humusnih tvari. Stvaranjle humusa u šumi pod različitim<br />

uvjetima. Značenje humusa za plodnost tla.<br />

Ovdje je pisac iznio rezultate vlastitih istraživanja o količini heterociklički i<br />

alfa-amino vezanog dušika u humusu nekih najvažnijih, tipova tla. Dokazano je analitičkim<br />

putem da promjene u načinu vezanja dušuka igraju značajnu uloigu kod transformacije<br />

surovog humusa. Količina alfa-amino vezanog dušika u humusu podzola<br />

manja-je pet puta «nego u humusu crnice, dok je količina ukupnog dušika u podzolu<br />

manja četiri puta nego u crnici. U blaigom humusiu nalazi sie prosječno više alfa^an|mo<br />

dušika nego u kd-ielom humusu u odnosu ma procenat ukupnog dušika. U jednoj pararendzini<br />

nađeno je da 6 /io od ukupnog dušika otpada na alfa-amino dušik. To je bio<br />

najveći udio alfa-airaino dušika u ukupnom dušiku nekog tla. U surovom humusu i u<br />

humusu organogemo močvarnih tala napadno mnogo ima alfa-amino dušika. Od ukupnog<br />

dušika ovih humusa otpada 50—55% na alfa-amino dušik, dok na dušik koji ne h'drolizira<br />

u 6 n HCl, a to je pretežno heterociklički vezan dušik, otpada 20 odnosno 25°/».<br />

Fo količini alfa-amino dušika preračunatog na ukupan dušik neznatno se razlikuju<br />

humusne kiselirJe, koje se dadu ekstrahiiratii. Zantmljivo je da je najmanja količina<br />

bila u jednom blagom humusu oranice, a napadno velika U humusu organogeno-močvarrsoig<br />

tla, Kolčina ukupnog dušika u humlinskim kisielinaima znatno manje varira nego<br />

u sveukupnom humusu.<br />

U drugom dijelu rasprave autor se bavi praktičnim načinima riiješenja problema<br />

surovog humusa u poglavljima: Erdmannovo naučavanje i njegov sistem. Transformacija<br />

humusa pomoću tehničkih melioracija. Lokalne prilike u Erdmannshaut/On-u i u<br />

Syke-u. Iz kritičkog osvrta na Erdmannov melioracioni postupak vidi se da nije njime<br />

problem riješen. Novo uzgojene šumske sastojine misu doprinjele poboljšanju prilika,<br />

jer se od njih nastali surovi humus tek neznatno razlikovao od kiselog surovog humusa<br />

prijašnjih sastojina. Surovi humus ne treba odstranjivati. Njegovim aktiviranjem postižemo<br />

poželjnu transformaciju. Smanjenje kiselosti i brzo biološko aklivWnje postiže<br />

se postupkom Hassenkampa (prikladnom obradom miješanje surovog humusa s mineralnim<br />

tlom potpuno gnojenje i dugogodišnje sijanje leguminoza). Lidl kalcificira surovi<br />

humus, a zatim sije višegodišnju lupinu.<br />

U trećem dijelu kinjp^je iznio je pisac svoja istraživanja i uspjesima pojedinih<br />

postupaka. (Fidmamov postupak. Hassenkarnpov postupak. Lidlov pontupaik u Sauer-<br />

Iachu. Kalciifikacija šumskih sastojina). Ovaj dio rasprave naojpsežnijci je i zaprema<br />

gotovo polovicu knjige (preko 50 stranica).<br />

Iz opsežnih kemrjsko-anal'itičikih istraživanja i podataka vidi se, kako se je odrazio<br />

pojedini postupak na svojstva humusa i na biološku aktivnost tla. Kalcifikacljom<br />

tlo se aktivira i stvara sa vapnom bogat listinac, a time dobro kružno kretanje vEnn:>.<br />

Hassenkampovim postupkom već se u prvoj godini mii:«era'izra 40°/o organske tvari<br />

surovog humusa, a ostatak prelazi u blagi postojani humus, Najgornji sloj tla veoma<br />

;-e obogaćuje humusom. Fauna i flora tla stubokom se mijenja na bolje. Količina huminskih<br />

kiselina i njima sličnih tvari mel'oiacijom veoma se povećava. I sorptivna sposobnost<br />

humusa znatno se pojačava. U ukupnom humusu melioriranog tla povhuje se<br />

količina alfa-amino dušiika, koja otprilike odgovara ukupnom dušiku. Dušik koji se<br />

ne da hidrclizirati u 6 nHCl povećava se naprotiv skokimice. Kod um'btne transformacije<br />

surovog humusa djelovanjem amonijaka ustanovljen je paralelni razvoj, što u<br />

vezi s ostalim opažanjima čini vjerojatnim', da se znatan dio dušika Hassemkampovom<br />

metodom heterocilkl ; čk; veže Melioracijom metoda primjerf'ana u Sauerlachu djeluje<br />

slično kao i Hassenkampov postupak. Temeljito poboljšanje humusa odraz'lo se je<br />

veoma na ostala svojstva tla i na razvoj šumskih sastojina.<br />

Istraživanje humusa izvršeno je novim prikladnim i pouzdanim metodama, koje<br />

je izradila Dr. Mainzhausen.<br />

Na kraju knjigte autor je iznio značenje rezultata za praksu i dao smjernice za<br />

melšoirilzaciju tala sa surovim humusom.<br />

Ing. Verlić<br />

492

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!