Å UMARSKI LIST 12/1952

V.
Sadanje stanje naših šuma, postojanje velikih degradiranih površina i nizak stepen
razvitka drvne industrije, postavlja pred istraživački rad maše struke velike i hitne
zadatke.
Kazvoj naše prakse neminovno će hiti ukočen i otići pogrešnim pravcem, ako
naša istraživačka djelatnost ne bude išla korak ispred praktične stvarnosti.
Naša istraživačka služba ima vrlo malu i nikakvu tradiciju, a primjena stranih
iskustava često ne odgovara našoj stvarnosti.
U vezi prednjih konstatacija Kongres smatra:
— da je vrlo potrebna snažna istraživačka djelatnost za neposredan! problematiku
t praktične zadatke razvoja naše šumarske službe. U ovu svrhu potrebno je da se
postojeći inst tuti u privredi održe i ojačaju u sklopu naše privredne organizacije kao
samostalne istraživačke ustanove;
— da će se obezbjeđenje društvenog upravljanja i kontrole rada u institutima
najbolje postići putem posebnog organa »Institutskog savjeta«, kojeg sačinjavaju pretstavnici
fakulteta, istituta, privrede, a po potrebi i stručnih organizacija;
— obzirom da je težište naučno-istraž'ivačkog rada na eksperimesitafciim stanicama
i- eksperimentalnim poljima nužno je da se i za pcmenute osigura visoko kvalififkovani
kvalitetan kadar i potrebno tehničko osoblje;
— radi pravilnog korišćenja visokokvolifikcvanih kadrova, u institutima treba
obezbjedifci i dovoljan broj pomoćnog stručnog kadra;,
— što tješnjom saradnjom sa operativom nastojati da sie rezultati istraživačkog
rada što šire primjenjuju u praksi;
— aktivnost instituta razvijati u saradnji sa drugim institutima u zemlji putem
savjetovanja; u cilju koordinacije rješavanja kompleksnih pitanja ostvariti saradaju
sa poljoprivredn'm i drugim sličnim institutima; u istu svrhu uspostaviti i održavati
vezu i sa sličnim institulimau inostranstvu, putem direktnih veza, uzajamnih posjeta
i učlanjivanjem u međunarodne savjete;
— proces proizvodnje u šumarstvu je najvećim dijelom biološke- prirode, radi
čega su istraživački radovi šumarskih instituta vezani za duge rokove, što nije slučaj
u naučno-i,straživačkim ustanovama drugih privrednih grana. Iz ovo^a razloga princip /
privrednog računa ne može se u načelu primijeniti na šumarske institute.
Kongres konstatuje da se pri izradi postojećih nastavnih planova i programa za
stručne škole i fakultete nije posvetilo dovoljno pažnje praktičnoj obuci za vrijeme
školovanja. Isto tako nije se posvećivalo dovoljno pažnje ni daljem osposobljavanju
svršenih stručnih kadrova u praksi. U vezi s ovim zaključuje se:
— da se praktičnom radu za vrijeme školovanja, kao sastavnom dijelu nastave,
pokloni puna pažnja i da se provodi po određenom planu, uz pomoć i kontrolu samih
nastavnika. Vrijeme prakse i njeno trajanje da se odredi prema specifičnosti nastave
i potrebama republike;
— da se pripravnička praksa šumarskih inženjera i tehničara provodi po postojećoj
uredbi o pripravničkoj službi i da se u organizacionoj šorni i pravilniku predvide
radna mjesta za pripravnike, za koja se ne bi plaćala akumulacija;
— da se utvrdi položaj i djelokrug rada šumarskih inženjera, tehničara i lugara,
te da se na temelju toga izrade nastavni programi uz aktivnu suradnju šumarskih
društava;
'
— da se u buduće broj Škola i plan izgradnje novih kadrova uskladi sa potrebama
privrede.
» * ' ' - '
Uslovi pod kojima živi i radi stručno i pomoćno'tehničko šumarsko osoblje, naročito
na terenu, često su veoma teški. Da bi se ti uslovi popravili i omogućilo što
uspješnije (izvršenje zadataka, trebalo bi poduzeti slijedeće:
— da se obezbjede dovoljna materijalna sredstva za izgradnju šumarskih, lugarskih
i lovačkih kuća; da se šumarskim ustanovama i preduzećima vrate sve zgrade,
koje su im oduzete za potrebe drugih ustanova i preduzeća;
502