Å UMARSKI LIST 12/1952

Pilama prikupljenim statističkim podacima mogle bi države Evrope po pokriću
svojiilh potreba izvesti ove godine:
ter] ina t
kalofona t
Francuska . . . . . —
40.000
Portugal 7—10.000 o.ooo
15.000
Grčka
3.000
10.000
Španija . . . . . . . 2.000
4.000
Rusija (u Zap. Evropu) 4.000
4.000 (1951. g.
Poljska (u Zap. Evropu) . —
1.000
I pored toga države Zapadne Evrope trebat
će za svoju industriju još oko . . . 35.0001 118.000 t
tako da bi sveukupni izvoz ove sezone
dostigao iznos od 27.7401 131.500 t
a u godini 1952/53 po svoj prilici . . . 24.7001 117.000 t
Da bi se reduciralo prevozne troškove i tim« očuvalo sposobnost konkurencije u
međumaroidnoj trgovini, sagradilo je u Savannah., Georgia, poduzeće »Turpentine & Rosin
Faktors«, Inc. stovarište od 4 velika tanka ,u kojima sei može smjestiti 3,800.00 1 ili
19.000 barela terpentina, te zavelo prekoniorsäci prevoz terpantina tankerima, koji mogu
za jedan sat utovariti (pipeline) oko 80 meitričmih tona tenpentćnskog ulja. Taiko je
prošlog mjeseca kolovoza norveški tanker parobrod »Golden West« sa spomenutog* stovarišta
utovar» za približno 20 sati 1.500 tona terpenitna (1.000 t za Njemačku, 300 t
za Švicarsku i 200 t za Belgiju) s odredištem za Hamburg i Antwerpen, gdje se nalazi
glavno evropsko zastupstvo poduzeća »International Neval Stores Company Inc.«
Na taj način je od 1950. g. sedam tankera prevezlo velike količine terpentina
preko oceana — iuz znatno snižene cijene nego je to prije bilo moguće utovarom bačava
—• automatskim punjenjem i pražnjenjem tereta, većim dijelom u Zapadnoevropske
zemlje.
(Prema »Naval Stores Review«, 1952.)
Rr.
Ing. D. Afanasijev i pošumljavanje krša. U svojoj knjizi .Ekspresne šume« 1 Tng
Afanasijev dotakao đe i »melioracije krša i goleti« (str. 219.—240.) t. j. područja na
ikojem »su u toku od više 100 godina pokušaji pošumlijavanja u ogromnoj većini propadiajlii«,
a da »se lijek po ovom inače dobrom receptu nije mogao pripremati, I o tim
uzrocima«, nastavlja ing, Afanasijev, »propadanja kultura niapisiano je mnogo. Glavni
je razlog bila suša, vrući vjieitrovi, žega. I tako se jedno vrijeme gotovo došlo do, zaključka
da je nemoguće pošumiiti krš, jer je nlemoguće promijeniti klimu« (str. 220.).
Ing. Afanasijev dalje konstatira, da uzroci dosadašnjih neuspjeha u pošumljavanjiu krša
nisu realni: »Za vegetaciju svih šumskih vrsta je dovoljno &00 mm (oborina) godišnje«,
a tih je oborina na kraškom području više, dapače i znatno vide (Mostar 1408, Duvno
1233, Bileće 1459, a Cetinje čalk 3130 mm). Jednako je tako i s insolacqjom, odnosno
toplinom. »Sve to znači«, da navedemo dalje riječi autora, »da ova dva klimatska] faktora
ne samo nisu negativna već su i vrlo povoljna za vegetaciju i vještaičko pošumljavanje.
Gledati u njima jedini razlog neuspjeha značilo bi praviti grubu grešku.
Razlog neuspjeha pošumljavanja nije u klimtskim faktorima, već u pogrešnoj primirtirooj
tehnici sadnje, A i oborine nisu rarvnomjerno raspodjeiljen>e i njih za vrijeme
jetinjh mjeseci nema dovoljno.. Dakle, priroda nam je dala obilne količine toplote i
vlage, ali to je malo: ona bi trebala li da raspodijeli ovu vlagu kakoi treba. . . . Ako; je
razlog neuspjeha u neravnomjernoj raspodijeli godišnjih taloga, onda zašto se mi ne
pobrinemo da zadržimo ii raspodjjeJimoi ove oborine tako da/ stvorimo rezerve za sušne
doba? I u teoriji i u praksi to je jednostavno i lako izvodivo, a osnovano je na principu
vodojaža«.
Zadržavanje vlagie mqglo bli se po ing. Afanasijjevu postići izradom 1. sakupljiača
vode, 2. terasa j 3. rovovimia. Sakupljači vode i rovovi bili^bi u sitvarli dvije varijante
kanala u ikojima bi se sakupljala cboiniinska voda za vrijeme kišnog: doba godine i u
njima zadržala duže vrijeme iza tog doba. Terasama se postiže horizonfciranje terena
I
i D. Afaaasiijev; Ekspresne šume, Sarajevo 1952.
487
s