62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BIOGRAFIJA<br />
Poreklo, detiwstvo i ãkolovawe<br />
U Beogradu je 4. (16) septembra 1894. godine roœen Aleksandar <strong>Deroko</strong>.<br />
Po oåevoj liniji vodio je poreklo iz Italije. Wegov deda, Jovan <strong>Deroko</strong>,<br />
æiveo je do polovine 19. veka u Dubrovniku, a onda se preselio u Beograd<br />
i radio kao nastavnik “naåertanija i krasnopisanija” u beogradskim<br />
ãkolama. U braku sa beålijkom Katarinom Vukoviñ, Jovan je imao pet<br />
sinova. Jedan od wih bio je Evæen <strong>Deroko</strong> (1860–1944), Aleksandrov otac.<br />
On je radio je kao direktor “Putnika”, pomoñnik generalnog direktora<br />
dræavnih æeleznica i naåelnik Ministarstva saobrañaja.<br />
Po majci Anœi, roœ. Mihajloviñ (1864–1937) iz Mokrina, Aleksandar je<br />
bio banatskog porekla.<br />
Imao je sestru Nataliju (roœ. 1890), koja se 1915. god. udala i otiãla za<br />
Ameriku i brata Jovana (roœ. 1896) koji se 1920. god. takoœe preselio u<br />
Ameriku.<br />
Poãao je u osnovnu ãkolu kod Saborne crkve 1901. godine, veliku maturu<br />
poloæio je 1913. godine i upisao se na Maãinski odsek Tehniåkog<br />
fakulteta u Beogradu, sa æeqom da jednog dana konstruiãe aeroplane.<br />
GOLUBOVIÑ, Rajko<br />
1. Rodoslov porodice <strong>Deroko</strong> / Rajko Goluboviñ // Godiãwak za druãtvenu<br />
istoriju. – god. 9, sv. 1–3 (2002), Str. 239–255<br />
Å-888<br />
Jovan <strong>Deroko</strong> (1820–1887) (na slici) je kao i gotovo svi ålanovi te zanimqive<br />
porodice, bio ãirokih znawa i talenata. Doãavãi iz Dubrovnika u Beograd,<br />
radio je kao profesor gimnazije, izradio prvi plan i program nastave<br />
crtawa Uredbu za crtawe (1851), prvi uybenik crtawa u Srbiji Upraæwenije<br />
naåertanija slobodoruånog (1853) i Srbski krasnopis (1858). Znaåajno je uticao<br />
na dopirawe pojmova o slikarstvu meœu srpsku mladeæ.<br />
19