22.10.2014 Views

62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

62 Deroko slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BIOGRAFIJA<br />

Poreklo, detiwstvo i ãkolovawe<br />

U Beogradu je 4. (16) septembra 1894. godine roœen Aleksandar <strong>Deroko</strong>.<br />

Po oåevoj liniji vodio je poreklo iz Italije. Wegov deda, Jovan <strong>Deroko</strong>,<br />

æiveo je do polovine 19. veka u Dubrovniku, a onda se preselio u Beograd<br />

i radio kao nastavnik “naåertanija i krasnopisanija” u beogradskim<br />

ãkolama. U braku sa beålijkom Katarinom Vukoviñ, Jovan je imao pet<br />

sinova. Jedan od wih bio je Evæen <strong>Deroko</strong> (1860–1944), Aleksandrov otac.<br />

On je radio je kao direktor “Putnika”, pomoñnik generalnog direktora<br />

dræavnih æeleznica i naåelnik Ministarstva saobrañaja.<br />

Po majci Anœi, roœ. Mihajloviñ (1864–1937) iz Mokrina, Aleksandar je<br />

bio banatskog porekla.<br />

Imao je sestru Nataliju (roœ. 1890), koja se 1915. god. udala i otiãla za<br />

Ameriku i brata Jovana (roœ. 1896) koji se 1920. god. takoœe preselio u<br />

Ameriku.<br />

Poãao je u osnovnu ãkolu kod Saborne crkve 1901. godine, veliku maturu<br />

poloæio je 1913. godine i upisao se na Maãinski odsek Tehniåkog<br />

fakulteta u Beogradu, sa æeqom da jednog dana konstruiãe aeroplane.<br />

GOLUBOVIÑ, Rajko<br />

1. Rodoslov porodice <strong>Deroko</strong> / Rajko Goluboviñ // Godiãwak za druãtvenu<br />

istoriju. – god. 9, sv. 1–3 (2002), Str. 239–255<br />

Å-888<br />

Jovan <strong>Deroko</strong> (1820–1887) (na slici) je kao i gotovo svi ålanovi te zanimqive<br />

porodice, bio ãirokih znawa i talenata. Doãavãi iz Dubrovnika u Beograd,<br />

radio je kao profesor gimnazije, izradio prvi plan i program nastave<br />

crtawa Uredbu za crtawe (1851), prvi uybenik crtawa u Srbiji Upraæwenije<br />

naåertanija slobodoruånog (1853) i Srbski krasnopis (1858). Znaåajno je uticao<br />

na dopirawe pojmova o slikarstvu meœu srpsku mladeæ.<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!