Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

More documents

Recommendations

Info

Studija o utjecaju na okoliš – Ne-tehniki sažetak - DOPUNA uvijek izraunate koncentracije tih polutanata u okolišu tih dionica biti znaajno manje od graninih vrijednosti. Prema naseljenosti u podruju zahvata proizlazi da e biti potrebno izvesti barijere za zaštitu od buke na nekoliko lokacija. U višim fazama projektne dokumentacije izradit e se detaljni prorauni razina buke u okviru projekata zaštite od buke, pa e se tada odrediti tona mjesta koja je potrebno štititi. Svjetlosno oneišenje je zanemarivo. 7.1.5. GOSPODARSKE ZNAAJKE Planirana prometnica znatnim dijelom prolazi kroz poljoprivredna podruja s osrednje do vrlo razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, uslijed ega e doi do prenamjene i presijecanja znatnog broja kvalitetnih poljoprivrednih parcela. Poljoprivredno je zemljište na krškom podruju izuzetno vrijedan prirodni resurs, stoga svaki njegov gubitak makar i malih površina predstavlja veliku štetu za zajednicu. Takoer, zemljište uz prometnicu mogu se oneistiti raznim štetnim tvarima (olovo, kadmij, krute estice, gorivo, motorna ulja). Za oekivati je da e izgradnja predmetne prometnice potencirati pojavu erozije tla vodom s obzirom da je na jednom dijelu prisutan izrazito neravan reljef s izraženim nagibom terena. Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se oituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina cestom. Utjecaj prometnice na šume ogledat e se u fragmentaciji sastojina, prenamjeni šumskog zemljišta, usitnjavanja površina, erozije šumskog tla i ispuštanjem štetnih tvari s prometnice. Utjecaji zahvata u lovnom podruju ima pretežito negativni karakter (uznemiravanje divljai u staništu, prekidanje putova kretanja divljai i trajna poveana smrtnost vezana uz korištenje objekta zahvata, smanjenje lovne površine i posredno smanjenje ekonomskih dobitaka od lovnog turizma). 7.1.6. INFRASTRUKTURA Planirana prometnica na nekoliko se mjesta križa s mrežom postojeih ili planiranih dalekovoda, magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda, magistralnim vodovima pošte i telekomunikacija, postojeim prometnim tokovima, a u završnom dijelu kroz Imotsko polje nalazi se na podruju melioracijske odvodnje. S obzirom da idejno rješenje vodi rauna o navedenim infrastrukturnim objektima, intenzitet utjecaja na iste procijenjen je niskim. 7.1.7. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Planirane trase na više položaja direktno i indirektno ugrožavaju ili predviaju razaranje spomenike baštine, stoga vei broj objekata treba prije mogue provedbe predvienog zahvata dokumentirani i istraženi. Na zajednikom dijelu trasa V1 i V2, od „vora“ Zagvozd do „vora“ Dobrine rije je o prapovijesnim gomilama Krstina iznad Gornjih agalja te gomilama na položaju Jarmeta ispod zaselka Gae. Takoer direktno je ugrožena i vrtaa Skorua ispod zaselka Gae koju valja arheološki istražiti. Na predvienoj trasi V1 od „vora“ Dobrine do naselja Kamenmost direktno je ugrožen predjel Lozina klanca u Poljicima, donedavno kultivirano zemljište s vinogradima i vonjacima te kamenicama za skupljanje kišnice, stoga valja primijeniti iste mjere zaštite. Valja upozoriti i na sraz predviene trase s rimskim putem ispod Ivanbegovine, a takoer i na blizinu starih zaselaka Margeta i Šušnjara na koje trasa indirektno utjee. Na koridoru trase V1 direktno su ugrožene prapovijesne gomile u elia gaju i elia bunaru, kao i skupine gomila smještene istono od grubinjskoga zaselka Jonjii te iznad Ajdukove drage. U sluaju zahvata bilo bi nužno provesti sustavna arheološka istraživanja s dokumentiranjem zateenih stanja. Od ranije opisanog manje je zahtjevan koridor trase V2 od „vora“ Dobrine do naselja Kamenmost kojim se kroz Poljica i Podbablje Gornje izbjegava direktan dodir sa kulturno povijesnim spomenicima. Valja ukazati na blizinu prapovijesne Domljanove gomile u Poljicima. Problem se javlja na potezu od sraza trase rimske prometnice u Hrševanima prema Kamenmostu. Kod zaselka ZAHVAT: Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – Imotski (D60) 22
Studija o utjecaju na okoliš – Ne-tehniki sažetak - DOPUNA zovko u Zmijavcima trasa direktno ugrožava skupinu prapovijesnih gomila, stoga je nužno provesti prethodna arheološka istraživanja. Osobito je osjetljiv predio oko gradine Radež blizu Kamenmosta gdje planirana trasa ugrožava istoimene sezonske izvore, kanale za vodu te ruševine obližnje Patrljeve mlinice. Koridor spojne ceste D1 direktno utjee na skupinu prapovijesnih gomila na položaju Glavan gomile, stoga bi u sluaju njezine izgradnje bilo nužno sprovesti arheološka istraživanja. 7.1.8. KRAJOBRAZNE ZNAAJKE Vrednovanjem negativnog utjecaja pojedinih varijanti planiranog zahvata na ugrožene dijelove krajobraza odreen je ukupni veliki utjecaj varijante V1, vrlo veliki utjecaj varijante V2, umjereni utjecaj varijante D1 i mali utjecaj varijante D1. Varijanta V1 e biti dominantan element krajobraza te e privlaiti pažnju, varijanta V2 e biti u potpunom neskladu s okolnim krajobrazom, varijanta D1 e biti u osnovnim vizualnim elementima vidljiva i poet e privlaiti pažnju, a varijanta D2 e biti u osnovnim vizualnim elementima slabo vidljiva i nee privlaiti pažnju. 7.1.9. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE Trasa brze ceste prolazi na podruju Imotskog polja preko osobito vrijednog obradivog poljoprivrednog tla. Time bi mogla prouzroiti znaajnije poremeaje u mogunosti nastavka postojee proizvodnje i utjecati na promjenu postojeih poljoprivrednih kultura. U pojedinim dijelovima podruja (u blizini veih naselja) doi e do razvojnih promjena u smislu zapoinjanja novih oblika aktivnosti, revitalizaciji zamrlih i stvaranju pretpostavki za vee zapošljavanje lokalnog stanovništva. Realno je oekivati postupan rast stanovništva, pojavu odreenih centralnih servisnih funkcija te širenje stupnja urbaniziranosti u širem podruju. Za oekivati je i porast vrijednosti nekretnina zbog veeg stupnja dostupnosti cijelog podruja, što može direktnije i indirektnije utjecati na porast standarda života lokalnog stanovništva te poslužiti kao osnovica za nove promjene. 7.1.10. PREKOGRANINI UTJECAJ S obzirom na blizinu granice BiH i konfiguracije terena mogu se oekivati eventualni prekogranini utjecaji. Oni se prvenstveno odnose na hidrogeologiju tj. rijeku Vrljiku odnosno Tihaljinu u BiH. Mogua oneišenja s ceste u Imotskom polju apsorbirale bi aluvijalne naslage polja prije njihovog doticaja s tokom Vrljike i njenog poniranja u podzemlje. Prema procijenjenom riziku oneišenja podzemnih voda predmetna cesta je u cjelosti projektirana u zatvorenom sustavu odvodnje i to za 100-godišnji povratni period pojave poplavnih voda u slivu Imotsko – Bekijskog polja. Zbog svega navedenog, odnosno, zaštitom Vrljike i ostalih tokova štiti se i Tihaljina i njoj obližnji izvori u zapadnoj Hercegovini, pa smatramo da do prekograninih utjecaja nee doi. ZAHVAT: Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – Imotski (D60) 23 UTJECAJ V1 V2 V1a D1 D2 Bioraznolikost x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta Georaznoliskost Ne izdvajaju se povoljnije varijante Površinske i x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta podzemne vode Kakvoa zraka i Ne izdvajaju se povoljnije varijante x razina buke Gospodarske x x znaajke
Page 1 and 2: Naruitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o. Vo
Page 3 and 4: Studija o utjecaju na okoliš - Ne-
Page 19: Studija o utjecaju na okoliš - Ne-

Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?