Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Naruitelj: 

HRVATSKE CESTE d.o.o. 

Voninina 3, Zagreb 

Izraiva: 

INŽENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. 

Prilaz baruna Filipovia 21, Zagreb 

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ 

NE-TEHNIKI SAŽETAK 

DOPUNA 

 

Zahvat: Državna cesta vor "Zagvozd" (D62) – Imotski (D60) 

 

 

 

Sažetak studije izradili: Vedran Šegota, dipl.ing.biol. 

Mirko Mesari, dipl. ing. biol. 

Mirko Franovi, dipl.ing.gra. 

Tanja Vidušin, dipl.ing.gra. 

 

Zagreb, sijeanj, 2012.

Studija o utjecaju na okoliš – Ne-tehniki sažetak 

SADRŽAJ 

1. UVOD 3 

2. OPIS ZAHVATA LOKACIJE 3 

2.1. OPIS TRASE 3 

2.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA 4 

2.3. BIORAZNOLIKOST 4 

2.4. GEORAZNOLIKOST 5 

2.5. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE, SEIZMOTEKTONSKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE 

ZNAAJKE 

5 

2.6. KLIMATOLOŠKE ZNAAJKE I MODELIRANJE ZRAKA 5 

2.7. BUKA 6 

2.8. GOSPODARSKE ZNAAJKE 6 

2.9. INFRASTRUKTURA 6 

2.10. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 6 

2.11 KRAJOBRAZNE ZNAAJKE 7 

2.12. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE 7 

3. OPIS UTJECAJA NA OKOLIŠ 7 

3.1. BIORAZNOLIKOST 8 

3.2. GEORAZNOLIKOST 8 

3.3. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE, SEIZMOTEKTONSKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE 

ZNAAJKE 

8 

3.4. KLIMATOLOŠKE ZNAAJKE, MODELIRANJE ZRAKA, BUKA, SVJETLOSNO 

ONEIŠENJE 

8 

3.5. GOSPODARSKE ZNAAJKE 8 

3.6. INFRASTRUKTURA 8 

3.7. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 9 

3.8. KRAJOBRAZNE ZNAAJKE 9 

3.9. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE 9 

3.10. PREKOGRANINI UTJECAJ 10 

4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 10 

4.1. OPE MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 10 

4.2. MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI 10 

4.3. MJERE ZAŠTITE GEORAZNOLIKOSTI 11 

4.4. MJERE ZAŠTITE PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA 11 

4.5. MJERE ZAŠTITE ZRAKA 12 

4.6. MJERE ZAŠTITE OD BUKE 12 

4.7. ZAŠTITA GOSPODARSKIH ZNAAJKI 12 

4.8. MJERE ZAŠTITE INFRASTRUKTURE 13 

4.9. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNIH UTJECAJA 13 

4.10. MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE 14 

4.11. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNAAJKI 14 

4.12. MJERE ZA SPREAVANJE EKOLOŠKE NESREE 14 

5. PROGRAM PRAENJE STANJA OKOLIŠA 15 

5.1. PROGRAM PRAENJA STANJA BIORAZNOLIKOSTI 15 

5.2. PROGRAM PRAENJA KAKVOE VODA 15 

5.3. PROGRAM PRAENJA KAKVOE TLA 16 

6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ 16 

7. DOPUNA STUDIJE 18 

7.1. OPIS UTJECAJA NA OKOLIŠ – dopuna poglavlja 3. 21 

7.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA – dopuna poglavlja 4. 24 

7.3. PROGRAM PRAENJE STANJA OKOLIŠA – dopuna poglavlja 5. 29 

7.4. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ – dopuna poglavlja 6. 30 

ZAHVAT: Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – Imotski (D60) 2


1. UVOD 

Studija o utjecaju na okoliš Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – vor „Imotski“ (D60) 

predstavlja strunu podlogu za postupak procjene utjecaja na okoliš planiranog zahvata u 

prostoru kojeg provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva. Studijom 

su sagledani mogui nepovoljni utjecaji izgradnje planirane prometnice na bioraznolikost, 

georaznolikost, vode, tlo, zrak, buku, infrastrukturu, krajobraz, prirodne i kulturne vrijednosti. 

2. OPIS ZAHVATA I LOKACIJE 

2.1. OPIS TRASE 

Državna cesta vor "Zagvozd" (D62) - Imotski (D60) povezuje autocestu A1 (vor Zagvozd) i 

Imotski, odnosno granini prijelaz Vinjani Donji (BIH). Predmetna državna cesta je dio budue 

poveznice (državne ceste) Imotski (granica BIH) – Zagvozd (autocesta A1) – tunel "Sv.Ilija- 

Biokovo" – Baška Voda (D8). Neki, manji dijelovi tog prometnog pravca ve su izvedeni i u 

funkciji, a neki su trenutno u izgradnji. Predmetna državna cesta predvia se izvesti kao 

dvokolnika cesta sa po dva prometna traka u svakom smjeru. Poetak je predvien u zoni 

postojeeg vora "Zagvozd 2" koji je potrebno u odreenom opsegu rekonstruirati. Završetak 

ceste se predvia prikljuenjem na postojeu državnu cestu D60 u Vinjanima Donjim. Državna 

cesta vor "Zagvozd" (D62) - Imotski (D60) obraena je u 3 varijante (V1, V2 i V1a). U okviru 

predmetne Državne ceste ukupne dužine od 18,7 km do 22,4 km (ovisno o varijanti) obrauju 

se i dvije varijante spojne ceste na državnu cestu D60 (vorovi Dobrine i Poljica). 

Varijanta V1 

Polazna toka je vor "Zagvozd 2" koji je izveden kao prikljuak postojee jednokolnike 

državne ceste D62 i jednokolnike državne ceste D532 (Baška Voda (D8) – Zagvozd (D62)). 

Nakon vora, trasa državne ceste prolazi sjeverno od G. agalja, penjui se u nagibu od 6%, 

južno od zaseoka Mlikote, prema najvišoj toci trase (643 m.n.m.) na podruju zvanom 

Livadine. Nakon toga trasa se poinje spuštati prema predjelu zvanom Poljica. Nakon spusta 

cesta se nastavlja preko Grubina prema Kamenmostu i Imotskom. Na podruju Kamenmosta 

planira se tunel dužine ~1000 m, kojim su izbjegnuta sva naselja i postojea infrastruktura, 

nakon kojeg slijedi most "Vrljika" dužine 575 m, kojim se premošuje županijska cestu i rijeka 

Vrljika. Trasa zatim prelazi sa južnog na sjeverni rub Imotskog polja, te pratei ga (južno od 

Medvidovia Drage), nastavlja u smjeru istoka do spoja na postojeu državnu cestu D60 u 

podruju zaseoka Topii, u Donjim Vinjanima. 

Varijanta V2 

Varijanta V2 identina je kao i varijanta V1 sve do vora "Dobrine" u km 5+300, nakon kojeg 

varijanta V2 skree u smjeru istoka prema Gornjem Podbablju, pratei sjeveroistonu padinu 

brda Osoje, te se preko podruja Zmijavaca (istono od Hrševana) spušta prema 

Kamenmostu, odnosno Imotskom Polju. Podruje G.Podbablja ova varijanta prolazi tunelom 

dužine ~1340 m. Na taj nain max. se smanjuje utjecaj predmetne trase (rušenja privatnih kua, 

buka, zagaenje...) na sela G. Podbablja, te se ne zadire u postojeu infrastrukturu. 

Varijanta V1a 

Varijenta V1a je podvarijanta varijante V1 (V2), na potezu trase kroz Imotsko polje, od vora 

"Imotski" (km 15+059) do kraja trase. Ova varijanta je uvedena iz razloga izbjegavanja direktnog 

uništavanja biološki vrlo vrijednog poplavnog podruja uzduž ruba Imotskog polja (u podruju 



Medvidovia Drage). Trasa je u odnosu na varijantu V1 (V2) pomaknuta za cca 180 m južno, te 

prolazi razdjelnicom navedenog poplavnog podruja i poljoprivrednih površina. 

Varijanta D1 

Radi se o spojnoj cesti koja omoguuje kvalitetan spoj državne ceste D60 sa buduom 

državnom cestom. Promet sa D60 iz smjera Lovrea i Ciste Provo izvuen je iz podruja 

Berinovaca, Krivodola i Grubina, koje je najproblematinije po pitanju razine usluge postojee 

D60. Na Spojnu cestu neposredno nakon vora "Dobrine" prikljuuje se u razini postojea 

županijska cesta Ž6180, te županijska cesta Ž6178 (iz smjera Medova dolca). 

Varijanta D2 (samo u varijanti V1 budue državne ceste) 

Ova varijanta prikljuka D60 poinje odvajanjem od postojee D60 u podruju zaseoka 

Medvidovii. Nastavlja padinom brda jugozapadno od zaseoka Vrljiak, Ujevii i Lapende prema 

voru "Poljica" u km 8+612 budue državne ceste. 

VARIJANTA 

V1 

V1a 

Raunska 

brzina 

80 (70) 

km/h 

80 (70) 

km/h 

Ukupna 

dužina 

Minimalni 

radijus 

Max. 

uzdužni 

nagib 

Dužine 

tunela 

Dužine 

vijadukata 

Max. 

nadmorska 

visina 

Broj 

vorova 

18,7 km 270 m 6 (7) % 1050 m 993 m 643 m.n.m. 3 

18,5 km 270 m 6 (7) % 1050 m 993 m 643 m.n.m. 3 

V2 80 km/h 22,3 km 270 m 6 % 1340 m 1295 m 643 m.n.m.. 3 

2.2. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA 

Trasa planiranih prometnica prolaze u cijelosti podrujem Splitsko-dalmatinske županije 

odnosno preko teritorija Grada Imotskog i sljedeih opina: Zagvozd, Lovre, Lokviii, 

Podbablje i Zmijavci. Planirani projekt izraen u skladu s dokumentima prostornog ureenja na 

temelju kojih se izdaje lokacijska dozvola. To je utvreno na temelju uvida u Prostorni plan 

Splitsko dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko dalmatinske županije br.1/2003, 

8/2004, 5/2005 i 13/2007), Prostorni plan ureenja Grada Imotskog (Službeni glasnik Grada 

Imotskog br. 2/08), Prostorni plan ureenja Opine Lovre (Službeni glasnik Opine Lovre br. 

2/07), Prostorni plan ureenja Opine Lokviii (Službeni glasnik Opine Lokviii br. 2/07) te 

Prostorni plan ureenja Opine Zmijavci (Službeni glasnik Opine Zmijavci br. 2/07). Prostorni 

planovi za opinu Zagvozd i Podbablje nisu doneseni, pa se za to podruje primjenjuju odredbe 

i smjernice iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. 

2.3. BIORAZNOLIKOST 

U užem podruju planiranog zahvata postoje dva zakonom zaštiena podruja - Park prirode 

Biokovo i Znaajni krajobraz Prološko blato.U širem podruju planiranog zahvata nalaze se još 

etiri zakonom zaštiena podruja – Posebni rezervat Vrljika, Spomenik prirode Crveno jezero, 

Spomenik prirode Modro jezero te Znaajni krajobraz Imotska jezera–Gaj. 

U podruju zahvata nalazi se pet sastavnica Nacionalne ekološke mreže. U neposrednom 

podruju utjecaja državne ceste su Vrljika (HR2000933) i Prološko blato (HR2000932). Park 

prirode Biokovo (HR5000030), (HR1000030) smješten je u rubnom dijelu užeg podruja 

zahvata, a Crveno jezero (HR2000934) i Modro jezero (HR2000935) u rubnim dijelovima šireg 

podruja zahvata. Na navedenim podrujima ciljevi ouvanja su deset divljih svojti i deset 

stanišnih tipova. 



Na podruju zahvata nalazi se dvadesetak razliitih stanišnih tipova. Dominiraju šume i šikare 

hrasta medunca s bijelim i crnim grabom te kamenjarski travnjaci. Kao najvrednija staništa 

istiu se šikare s endeminom tilovinom (Petteria ramentacea ), koje su vrlo rijetke u Hrvatskoj, 

te niz vodenih i vlažnih staništa na podruju sjevernog ruba Imotskog polja (poplavne šume 

vrbe i topole rijetke za Dalmaciju, poplavne livade endeminog livadnog procjepka tipine za 

krška polja, vodenjarska vegetacija, rogozici itd.). 

Na podruju trase budue ceste uoeno je ukupno 14 biljnih svojti s Crvenog popisa ugroženih 

biljaka i životinja Hrvatske te 42 biljne svojte koje prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti 

zaštienim i strogo zaštienim (NN 99/09) uživaju zakonsku zaštitu. Meu njima su brojne 

orhideje te vrste vodenih staništa Imotskog polja. U užem podruju lokacije zahvata prisutno je i 

ukupno 28 svojti kralješnjaka zaštiene Zakonom o zaštiti prirode te svojti iz Crvenih knjiga 

ugroženih vrsta, meu kojima se izdvajaju ugrožena ptica bukavac (Botaurus stellaris) te 

endemini leptir dalmatisnki okaš (Proterebia afra dalmata). 

Na podruju predložene trase ceste zabilježene su tri invanzivne biljne svojte – pajasen 

(Ailanthus altissima), bagrem (Robinia pseudoacacia) i dudovac (Broussonetia papyrifera). Radi 

se o drvenastim vrstama koje ovdje naseljavaju otvorena, narušena, dobro osvijetljena staništa, 

najveim dijelom uzduž ve postojeih cesta i u naseljima. 

2.4. GEORAZNOLIKOST 

U užem podruju zahvata nema zaštiene geobaštine. U širem podruju zahvata nalaze se 3 

posebna geomorfološka rezervata unutar PP Biokovo, te 2 geomorfološka spomenika prirode 

(Crveno i Modro jezero). 

2.5. GEOLOŠKE, HIDROGEOLOŠKE, SEIZMOTEKTONSKE I 

INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAAJKE 

U grai podruja istraživanja dominira dobro propusna karbonatna stijenska masa. U podruju 

Imotskog polja prisutne su klastine aluvijalne naslage kojezbog svoje nepropusnosti imaju 

važnu hidrogeološku funkciju. Kontaktna zona karbonatnih i klastinih naslaga je rubni dio 

Imotskog polja. Trasa projektirane ceste ne prolazi kroz podruja slivova aktivnih vodocrpilišta, 

osim u malom perifernom dijelu sliva vodocrpilišta Banja u Rastokom polju podno Vrgorca. Ne 

nalazi se u potencijalnim zonama sanitarno tehnike zaštite. Najvei dio površinske vode 

Imotskog polja tee rijekom Vrljikom i ponire u smjeru vrila Tihaljine i izvora u Rastokom polju. 

Uz rub polja kod Vinjana Donjih nalazi se niz malih povremenih izvora koji kod hidrološki velikih 

voda, u vrijeme maksimalnih kapaciteta izvora i toka Vrljike, poplave neposredan dio polja i 

dalje - polje u smjeru Runovia sve do ponora Šajnovac. U središnjem dijelu polja izgraeni su 

kanali kojima se u vrijeme poplava odvodi voda u rijeku Vrljiku. Šira i uža okolica Spojne ceste 

je seizmiki aktivna i pripada podruju intenziteta seizminosti od 9° po MSK. 

2.6. KLIMATOLOŠKE ZNAAJKE I MODELIRANJE ZRAKA 

Zahvaljuje reljefnim prilikama i otvorenosti prema dolini Neretve, veliki dio Imotske krajine u 

klimatskom pogledu je pod utjecajem mediteranske klime. Meutim, hladni prodori bure koji 

stižu preko Dinare, utjeu bitno na klimatsku sliku posebno sjeveroistonog dijela podruja, te 

su tamo zime nešto oštrije. 

Matematikim je modeliranjem procijenjen mogui utjecaj prometa buduom cestom na stupanj 

oneišenja zraka u okolini tih prometnica. U tom je cilju izvršen proraun širenja ukupnih 

lebdeih estica, dušikovih oksida i ukupnih hlapivih organskih spojeva u okolini predmetnih 



prometnica s prikazom raspodjela maksimalnih satnih, maksimalnih dnevnih, prosjenih satnih i 

prosjenih dnevnih koncentracija spomenutih oneišivaa. 

2.7. BUKA 

Jedan od negativnih utjecaja izgradnje brze ceste je poveanje razine buke u okolici ceste. Taj 

utjecaj se oituje i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. Maksimalno dozvoljena razina buke za 

no je 50 dB, a za dan 65 dB. Na podruju planirane ceste zona u kojoj je buka viša od 

dozvoljenih 50 dB prosjene je širine 60m, te e se izvesti barijere za zaštitu od buke ovisno o 

naseljenosti podruja. 

2.8. GOSPODARSKE ZNAAJKE 

Iako su na istraživanom podruju bili vrlo nepovoljni uvjeti za tvorbu dubokih i plodnih tala, na 

poljoprivredna zemljišta otpada ak oko 51%, dok na šume i šumska zemljišta otpada 44% u 

odnosu na ukupnu kartiranu površinu tla za zonu obuhvata od 300 m. To je stoga što su u 

poljoprivredna zemljišta ukljueni i trajni prirodni pašnjaci koji se nalaze pretežno na 

nepogodnim tlima za biljnu proizvodnju. Dominantna tla na brežuljkasto-brdovitom podruju su 

smea tla na vapnencu i dolomitu, vapneno dolomitne crnice, crvenice i antropogena tla. Na 

podruju Imotskog polja dominiraju aluvijalna tla, vitisoli na eugleju, te movarno glejna 

hipoglejna i amfiglejna tla. Na istraživanim varijantama trase državne ceste javlja svih pet klasa 

pogodnosti zemljišta za poljoprivredu, a dominiraju trajno nepogodna tla (klasa N2) i ogranieno 

pogodna tla (klasa P3). 

Šume i šumsko zemljište na podruju zahvata su u državnom vlasništvu, a obuhvaene su 

podrujem gospodarskih jedinica Osoje, Orljaa i Biokovsko Selo, odnosno u privatnim 

vlasništvu u obuhvatu gospodarske jedinice Maglaj Kruškovnik za koju nije izraen Program 

gospodarenja privatnim šumama. Veliki, nekad degradirane površine sastojina hrasta medunca 

s bijelim grabom danas se nalaze u progresiji, jer su u posljednjih tridesetak godina smanjeni ili 

potpuno išezli ljudski utjecaji. 

Kao vrste divljai koje ovdje obitavaju ili imaju prvenstvo uzgoja navode se: zec obini, muflon, 

divlja svinja i jarebica kamenjarka. U lovištu se takoer planira i lov migratorne pernate divljai i 

ispuštene fazanske divljai iz umjetnog uzgoja koja se ne zadržava trajno u lovištu 

2.9. INFRASTRUKTURA 

Planirana prometnica na nekoliko se mjesta križa s mrežom postojeih ili planiranih dalekovoda, 

magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda te magistralnim vodovima pošte i telekomunikacija. 

Završni dio kroz Imotsko polje nalazi se na podruju melioracijske odvodnje pa treba voditi 

rauna o osnovnoj kanalskoj mreži. Izgradnjom brze ceste presijecaju se postojei prometni 

tokovi. Ponovna uspostava tih tokova se postiže izgradnjom prijelaza, prolaza, paralelnih cesta, 

pristupnih i poljskih putova. 

2.10. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 

Na podruju planirane prometnice iznimno je velik broj objekata od kulturne i povijesne važnosti. 

Radi se u najveem broju o prapovijesnim gomilama, utvrdama, promatranicama, 

kamenicama, gradinama, rimskim naseljima, rimskom putu, crkvama s grobljima, 

srednjovjekovnim grobljima, izvorima, kamenim mostovima, ruševinama mlinica, bunarima te 

zaseocima – svjedocima tradicionalnog urbanistikog oblikovanja i graenja kamenom, kao i 

jezgrama tradicionalnih naselja s kamenim kuama. 



2.11. KRAJOBRAZNE ZNAAJKE 

Na podruju planiranog zahvata krajobraz je nerazdvojiv, heterogen mozaik raznolikih tipova 

staništa u kojem su prirodne znaajke nosilac identiteta podruja, a antropogene znaajke ih 

skladno nadopunjuju. Reljef na podruju trase ini zaravanski, planinski i ravniarski dio. Šume i 

šikare su prevladavajui površinski pokrov na podruju planirane trase. Prostiru se na svim 

oblicima terena, osim na Imotskom polju. Na padinama Osoja i Vilinjaka, te na sjeveroistonim 

padinama Vardiša ine cjeloviti, kontinuirani površinski pokrov s razvedenim rubovima. Na 

ostalim podrujima cjelovitost šuma je rašlanjena obraenim ponikvama, naseljima, terasama i 

prometnicama. Osnovu hidrološke mreže Imotskog polja ini ponornica Vrljika. Unutar koridora 

trase širine 600 m nalaze se mala seoska naselja koja ine brojni zaselci. Sva naselja 

karakterizira smještaj na blažim nagibima u boginjavom kršu, na zaravnima izmeu uzvišenja ili 

u podnožjima uzvišenja gdje se uz kue nalaze pojedinana polja u ponikvama ili manja polja 

na terasama. Poljodjelstvo je osnovni nain iskorištavanja zemljišta na prijelazu uzvišenja u 

zaravnjeni teren u obliku terasa, na zaravnjenim dijelovima terena u sklopu ponikva, te na 

podruju Imotskog polja. 

2.12. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE 

Trasa planiranih prometnica prolazi u cijelosti podrujem Splitsko-dalmatinske županije odnosno 

preko teritorija Grada Imotskog i sljedeih opina: Zagvozd, Lovre, Lokviii, Podbablje i 

Zmijavci. Imotska krajina zauzima prostor od oko 600 km 2 , a u njoj živi oko 32 000 stanovnika. 

U tom prostoru dominira Grad Imotski u kojem prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. 

živi 10 213 stanovnika, od ega oko 5 000 u užoj jezgri grada. Najvee opine prema broju 

stanovnika su opina Podbablje i Zmijavci. Prosjena starost stanovništva u Gradu Imotskom je 

34,7 godina, dok je u drugim opinama stanovništvo u prosjeku starije. 

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 

3.1. BIORAZNOLIKOST 

Trasa planirane ceste ne prolazi niti jednim od zaštienih podruja te ne postoji nikakav izravan 

utjecaj na njih. Iako gradnja mosta preko Vrljike, koja je u ekološkoj mreži, nee devastirati 

rijeni tok, oekuje se umjereni utjecaj tijekom gradnje i korištenja prometnice , s obzirom da dio 

graevnog materijala, razliite otpadne estice i tvari s kolnikih konstrukcija i rubnih traka 

mosta mogu vjetrom dospjeti u rijeku, a uslijed potencijalnih akcidenata u prometu mogu je 

ulaz motornih goriva u rijeku, kao i raznih opasnih tvari koji se prevoze. Na svim stanišnim 

tipovima oekuju se tijekom graenja ceste utjecaji graevinske opreme pri organizaciji 

gradilišta, manevriranju te dovoženju i odvoženju materijala i opreme za izgradnju kao i utjecaji 

samih graevinskih radova. Iako e na sva staništa preko kojih prelazi planirana prometnica 

utjecaj biti velik, gradnja planirane ceste utjecat e izrazito negativno na dva tipa staništa (s 

pripadajuim vrstama) – šikare medunca s endeminom tilovinom (Petterio-Carpinetum 

orientalis) na podruju dijela varijante V1 trase vor Dobrine – vor Imotski te na mozaik 

vodenih i poplavnih staništa na sjevernom rubu Imotskog polja. Negativni utjecaji na svojte 

oitovat e se i u trajnom poveanju fragmentiranosti staništa, narušavanju kvalitete staništa, te 

pojaanim kemijskim oneišenjem. Iako se invanzivne vrste mogu proširiti na sva otvorena 

staništa nastala gradnjom prometnice te negativno djelovati na prirodnu vegetaciju, gradnja 

planirane ceste u varijanti V1,utjecat e izrazito negativno na šikare medunca s endeminom 

tilovinom. Stoga je u studiji predložena varijanta V2 koja je projektirana na nain da ne utjee 

negativno na tu vrstu staništa 



3.2. GEORAZNOLIKOST 

Zahvat nema utjecaja na podruja zaštiene geobaštine. 

3.3. GEOLOŠKA, HIDROGEOLOŠKA INŽENJERSKOGEOLOŠKA I SEIZMOTEKTONSKA 

OBILJEŽJA 

Kategorije terena obzirom na procijenjeni rizik od oneišenja rijeke Vrljike, podzemnih voda i 

priobalnog mora jesu: 

Varijanta ceste V1: 

- zona umjerenog rizika (umjereni režim vodozaštite), od km 14+300–18+650 

- zona niskog rizika (blaži režim vodozaštite), od km 0+000-14+300 


- zona umjerenog rizika (umjereni režim vodozaštite), od km 12+500–14+300 i od km 17+900 - 22+316; 

- zona niskog rizika (blaži režim vodozaštite), od km 0+000–12+500 i od km 14+300–17+900 

Spojna cesta vor Dobrine – Predio Tomaševica 

- zona niskog rizika (blaži režim vodozaštite), od km 0+000 – 5+228 

Spojna cesta vor Poljica – Predio Berinovac 


3.4. KLIMATOLOŠKE ZNAAJKE, MODELIRANJE ZRAKA, BUKA, SVJETLOSNO 

ONEIŠENJE 

Temeljem rezultata prorauna širenja pojedinih polutanata u okoliš oko trasa predmetnog 

zahvata može se zakljuiti da e i uz gustoe prometa koje se projiciraju do 2031. godine još 

uvijek izraunate koncentracije tih polutanata u okolišu tih dionica biti znaajno manje od 

graninih vrijednosti. Prema naseljenosti u podruju zahvata proizlazi da e biti potrebno izvesti 

barijere za zaštitu od buke na nekoliko lokacija. U višim fazama projektne dokumentacije izradit 

e se detaljni prorauni razina buke u okviru projekata zaštite od buke, pa e se tada odrediti 

tona mjesta koja je potrebno štititi. Svjetlosno oneišenje je zanemarivo. 

3.5. GOSPODARSKE ZNAAJKE 

Planirana prometnica znatnim dijelom prolazi kroz poljoprivredna podruja s osrednje do vrlo 

razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, uslijed ega e doi do prenamjene i presijecanja 

znatnog broja kvalitetnih poljoprivrednih parcela. Poljoprivredno je zemljište na krškom podruju 

izuzetno vrijedan prirodni resurs, stoga svaki njegov gubitak makar i malih površina predstavlja 

veliku štetu za zajednicu. Takoer, zemljište uz prometnicu mogu se oneistiti raznim štetnim 

tvarima (olovo, kadmij, krute estice, gorivo, motorna ulja). Za oekivati je da e izgradnja 

predmetne prometnice potencirati pojavu erozije tla vodom s obzirom da je na jednom dijelu 

prisutan izrazito neravan reljef s izraženim nagibom terena. 

Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se oituju u trajnom gubitku površina pod šumom 

izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina cestom. Utjecaj prometnice na šume 

ogledat e se u fragmentaciji sastojina, prenamjeni šumskog zemljišta, usitnjavanja površina, 

erozije šumskog tla i ispuštanjem štetnih tvari s prometnice. Utjecaji zahvata u lovnom podruju 

ima pretežito negativni karakter (uznemiravanje divljai u staništu, prekidanje putova kretanja 

divljai i trajna poveana smrtnost vezana uz korištenje objekta zahvata, smanjenje lovne 

površine i posredno smanjenje ekonomskih dobitaka od lovnog turizma). 

3.6. INFRASTRUKTURA 


magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda, magistralnim vodovima pošte i telekomunikacija, 

postojeim prometnim tokovima, a u završnom dijelu kroz Imotsko polje nalazi se na podruju 



melioracijske odvodnje. S obzirom da idejno rješenje vodi rauna o navedenim infrastrukturnim 

objektima, intenzitet utjecaja na iste procijenjen je niskim. 

3.7. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 

Planirane trase na više položaja direktno i indirektno ugrožavaju ili predviaju razaranje 

spomenike baštine, stoga vei broj objekata treba prije mogue provedbe predvienog zahvata 

dokumentirani i istraženi. 

Na zajednikom dijelu trasa V1 i V2, od „vora“ Zagvozd do „vora“ Dobrine rije je o prapovijesnim 

gomilama Krstina iznad Gornjih agalja te gomilama na položaju Jarmeta ispod zaselka Gae. Takoer 

direktno je ugrožena i vrtaa Skorua ispod zaselka Gae koju valja arheološki istražiti. Na predvienoj 

trasi V1 od „vora“ Dobrine do naselja Kamen most direktno je ugrožen predjel Lozina klanca u 

Poljicima, donedavno kultivirano zemljište s vinogradima i vonjacima te kamenicama za skupljanje 

kišnice, stoga valja primijeniti iste mjere zaštite. Valja upozoriti i na sraz predviene trase s rimskim 

putem ispod Ivanbegovine, a takoer i na blizinu starih zaselaka Margeta i Šušnjara na koje trasa 

indirektno utjee. Na koridoru trase V1 direktno su ugrožene prapovijesne gomile u elia gaju i elia 

bunaru, kao i skupine gomila smještene istono od grubinjskoga zaselka Jonjii te iznad Ajdukove drage. 

U sluaju zahvata bilo bi nužno provesti sustavna arheološka istraživanja s dokumentiranjem zateenih 

stanja. Od ranije opisanog manje je zahtjevan koridor trase V2 od „vora“ Dobrine do naselja Kamen 

most kojim se kroz Poljica i Podbablje Gornje izbjegava direktan dodir sa kulturno povijesnim 

spomenicima. Valja ukazati na blizinu prapovijesne Domljanove gomile u Poljicima. Problem se javlja na 

potezu od sraza trase rimske prometnice u Hrševanima prema Kamenu mostu. Kod zaselka zovko u 

Zmijavcima trasa direktno ugrožava skupinu prapovijesnih gomila, stoga je nužno provesti prethodna 

arheološka istraživanja. Osobito je osjetljiv predio oko gradine Radež blizu Kamena mosta gdje planirana 

trasa ugrožava istoimene sezonske izvore, kanale za vodu te ruševine obližnje Patrljeve mlinice. Koridor 

spojne ceste D1 direktno utjee na skupinu prapovijesnih gomila na položaju Glavan gomile, stoga bi u 

sluaju njezine izgradnje bilo nužno sprovesti arheološka istraživanja. 

3.8. KRAJOBRAZNE ZNAAJKE 

Vrednovanjem negativnog utjecaja pojedinih varijanti planiranog zahvata na ugrožene dijelove 

krajobraza odreen je ukupni veliki utjecaj varijante V1, vrlo veliki utjecaj varijante V2, umjereni 

utjecaj varijante D1 i mali utjecaj varijante D1. Varijanta V1 e biti dominantan element 

krajobraza te e privlaiti pažnju, varijanta V2 e biti u potpunom neskladu s okolnim 

krajobrazom, varijanta D1 e biti u osnovnim vizualnim elementima vidljiva i poet e privlaiti 

pažnju, a varijanta D2 e biti u osnovnim vizualnim elementima slabo vidljiva i nee privlaiti 

pažnju. 

3.9. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE 

Trasa brze ceste prolazi na podruju Imotskog polja preko osobito vrijednog obradivog 

poljoprivrednog tla. Time bi mogla prouzroiti znaajnije poremeaje u mogunosti nastavka 

postojee proizvodnje i utjecati na promjenu postojeih poljoprivrednih kultura. U pojedinim 

dijelovima podruja (u blizini veih naselja) doi e do razvojnih promjena u smislu zapoinjanja 

novih oblika aktivnosti, revitalizaciji zamrlih i stvaranju pretpostavki za vee zapošljavanje 

lokalnog stanovništva. Realno je oekivati postupan rast stanovništva, pojavu odreenih 

centralnih servisnih funkcija te širenje stupnja urbaniziranosti u širem podruju. Za oekivati je i 

porast vrijednosti nekretnina zbog veeg stupnja dostupnosti cijelog podruja, što može 

direktnije i indirektnije utjecati na porast standarda života lokalnog stanovništva te poslužiti kao 

osnovica za nove promjene. 



3.10. PREKOGRANINI UTJECAJ 

S obzirom na blizinu granice BiH i konfiguracije terena mogu se oekivati eventualni 

prekogranini utjecaji. Oni se prvenstveno odnose na hidrogeologiju tj. rijeku Vrljiku odnosno 

Tihaljinu u BiH. Mogua oneišenja s ceste u Imotskom polju apsorbirale bi aluvijalne naslage 

polja prije njihovog doticaja s tokom Vrljike i njenog poniranja u podzemlje. Prema 

procijenjenom riziku oneišenja podzemnih voda predmetna cesta je u cjelosti projektirana u 

zatvorenom sustavu odvodnje i to za 100-godišnji povratni period pojave poplavnih voda u slivu 

Imotsko – Bekijskog polja. Zbog svega navedenog, odnosno, zaštitom Vrljike i ostalih tokova 

štiti se i Tihaljina i njoj obližnji izvori u zapadnoj Hercegovini, pa smatramo da do prekograninih 

utjecaja nee doi. 

UTJECAJ V1 V2 V1a D1 D2 

Bioraznolikost x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

Georaznoliskost 

Ne izdvajaju se povoljnije varijante 

Površinske i 

podzemne vode 

x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

Kakvoa zraka i 

razina buke 


x 

Gospodarske 

znaajke 

x 

x 

Infrastruktura 


Svjetlosni utjecaji 


Kulturnopovijesna 

baština 

x 

x 

Krajobraz x x 

Stanovništvo x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

Prekogranini 

utjecaj 


4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIŠA 

4.1. OPE MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 

ZAHVAT: Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – Imotski (D60) 10 

 

• Poštivati mjere utvrene prostorno planskom dokumentacijom 

• Prilagoditi prostorna i tehnika rješenja ceste znaajkama podruja izgradnje 

• Na zemljištu nakon gradnje provesti radove sanacije. 

• Osigurati osnovne sanitarno tehnike uvjete za boravak radnika. 

• Višak kamenog materijala ugraditi u trasu prometnice, a iznimno odlagati na deponije 

graevinskog otpada odreene odlukama tijela lokalne uprave i samouprave. 

4.2. MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI 

• Na površinama koje nee biti neposredno zahvaene graevinskim radovima zadržati 

postojeu vegetaciju, posebno autohtono drvee i grmlje, kao staništa gmazova, 

gnjezdilišta ptica i skloništa malih sisavaca. 

• Neophodno uklanjanje vegetacijskog pokrova izvoditi izvan razdoblja gniježenja ptica, 

tj. od rujna do veljae. 

• U svrhu smanjenja fragmentacije staništa osigurati povoljno stanje propusnosti 

prometnice za divlje životinje u skladu s Pravilnikom o prijelazima za divlje životinje (NN


05/07). Na studijom predloženim dionicama V2 (sa 3 vijadukta) i D1 (s jednim 

vijaduktom) nisu potrebni dodatni prolazi za divlja, ali se predlaže planiranje nekoliko 

prolaza za manje divlje životinje, gdje to niveleta dozvoljava. 

• Pri hortikulturnom ureenju zelenih pojaseva (biološka rekultivacija) uzduž prometnice u 

potpunosti sprijeiti sijanje/sadnju stranih alohtonih vrsta bilja uz rubni dio ceste. Koristiti 

tlo prikupljeno s lokacije zahvata. 

• Nije dozvoljeno privremeno odlaganje (inertnog) graevinskog otpada na podruja s 

(do)prirodnom vegetacijom koja nee biti neposredno zahvaena graevinskim 

radovima. 

• Radove prilikom proboja tunela i/ili zasjeka mora pratiti strunjak biospeleolog. U sluaju 

nailaska na speleološke objekte i pojave, otkrie prijaviti Ministarstvu nadležnom za 

poslove zaštite prirode te obustaviti radove dok strune osobe ne utvrde zateeno stanje 

lokaliteta i definiraju potrebne mjere zaštite. Nadalje, osigurati trajnu mogunost 

praenja stanja podzemne faune i staništa otkrivenih tijekom bušenja tunela ili 

zasijecanja terena. 

• U Imotskom polju, na podruju Medvedovi drage (stacionaža od cca km 16+000 do km 

18+000) osigurati dovoljan broj propusta kroz trup (nasip) prometnice u svrhu 

zadržavanja prirodne dinamike poplavnih voda i vegetacije i vrsta vezane uz takav vodni 

režim. Predložena mjera odnosi se na studijom predloženu V1a varijantu, s obzirom da 

za V1 varijantu ne postoje mjere zaštite kojima bi se moglo umanjiti ili otkoloniti utjecaj 

na mozaik vodenih i poplavnih staništa. Uklanjati invazivne, pogotovo drvenaste vrste, 

koje e meu prvima osvojiti otvorena staništa uz prometnicu nastala tijekom gradnje. 

4.3. MJERE ZAŠTITE GEORAZNOLIKOSTI 

• U podruju zahvata planirane prometnice nisu utvreni geomorfološki objekti i pojave. 

Ukoliko se prilikom izgradnje brze ceste naie na takve prirodne vrijednosti, zaštita treba 

biti temeljena na osnovi geomorfoloških znaajki i detaljnog terenskog uvida dotinog 

podruja. 

• nalazu fosila i minerala koji bi mogli predstavljati zaštienu prirodnu vrijednost obavezno 

treba izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode te poduzeti nužne mjere 

zaštite od uništenja, ošteenja ili krae. 

4.4. MJERE ZAŠTITE PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA 

• S obzirom na blizinu rijeke Vrljike i ostalih manjih vodenih tijela u podruju Imotskog 

polja, te uzimajui u obzir geološke karakteristike terena kojim prolazi cesta nužno je 

projektirati kontroliran sustav odvodnje. 

• U okviru glavnog projekta odvodnje izraditi Pravilnik o radu i održavanju sustava 

odvodnje ceste u normalnim i izvanrednim okolnostima korištenja. Takoer, izraditi 

Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja voda. 

• Izraditi Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja voda. 

• Predvidjeti odgovarajue efikasne mjere zaštite od bonog izlijetanja vozila na svim 

potencijalno opasnim mjestima, a posebno na objektima. 

• Zaštititi melioracijske kanale prisutne u Imotskom polju na nain da se omogui prirodna 

dinamika vode i napajanje dijelova polja. 

• Kod projektiranja i izgradnje prometnice izbjei pogoršanje upojne moi postojeih 

ponora koji se nalaze u koridoru prometnice, te sprijeiti mogunost njihovog zagaenja. 



• U daljnjim fazama projektiranja prema procijenjenim rizicima oneišenja podzemnih 

površinskih voda odrediti naine otjecanja oborinskih oneišenja voda s kolnika, te 

stupanj njenog proišavanja u separatorima i lagunama. 

• Predviaju se sljedei režimi zaštite voda: 

- Varijanta V1 

- od km 0+000 do km 14+300 – blagi režim vodazaštite 

- od km 14+300 do km 18+650 – umjereni režim vodozaštite 


- od km 0+000 do km 12+500 i od km 14+300 do km 17+900 – blagi režim vodozaštite 

- od km 12+500 do km 14+300 i od km 17+900 do km 22+316 – umjereni režim 

vodozaštite 

- Spojna cesta vor Dobrine-Predio Tomaševica od km 0+000 do km 5+228 – blagi režim 


- Spojna cesta vor Poljica-Predio Berinovac od km 0+000 do km 3+000 – blagi režim 


• Redovito održavati sustav unutarnje odvodnje što ukljuuje išenje i praenje 

funkcionalnog stanja sustava (slivnika, cijevi, separatora...) i odgovarajue zbrinjavanje 

otpada koji nastaje funkcioniranjem sustava (prema Zakonu o otpadu). 

• Privremene graevine (asfaltne baze, betonare...) izvesti uz odgovarajue mjere zaštite 

podzemnih i površinskih voda prema istim kriterijima kao za samu prometnicu. 

• Kod održavanja prometnice u zimskim uvjetima koristiti prihvatljiva sredstva protiv 

smrzavanja kolnika u minimalno potrebnim koliinama. 

4.5. MJERE ZAŠTITE ZRAKA 

• Kod transporta zemlje i asfaltnih mješavina koristiti cerade za prekrivanje tereta radi 

smanjenja emisije plinova i prašine. 

• Zalijevati pristupne makadamske putove kako bi se izbjeglo prašenje uzrokovano 

vjetrom i prometanjem vozila (posebno u sušnom dijelu godine). 

• Sva mehanizacija mora imati redovitu tehniku kontrolu ispravnosti i mora biti 

opskrbljena aparatima za gašenje požara, a koji ne smiju sadržavati tvari koje ošteuju 

ozonski omota (halone). 

4.6. MJERE ZAŠTITE OD BUKE 

• Radne strojeve i vozila redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do 

poveane emisije buke. 

• Na temelju prorauna razine buke dobivene su zone u kojima je buka viša od 

dozvoljenih 50 dB. Na predmetnoj dionici taj pojas je prosjene širine 60 m. Prema 

naseljenosti u podruju zahvata nee biti potrebno izvesti barijere za zaštitu od buke. 

4.7. ZAŠTITA GOSPODARSKIH ZNAAJKI 

Šumski ekosustavi i šumarstvo 

• Pažljivo rukovati s lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima 

koji izazivaju iskrenje kako ne bi došlo do šumskih požara, osobito ljeti kada se stvore 

idealni uvjeti za njihov nastanak i širenje. Poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma 

od požara. 

• Sprijeiti odlaganje otpada na prostor šume i šumskoga zemljišta. 



• Izbjegavati otvaranje novih pristupnih putova, te za te potrebe koristiti postojee šumske 

ceste i prosjeke. 

Divlja i lovstvo 

• U suradnji sa strunim službama lovoovlaštenika (struna osoba za provedbu LGO i 

lovouvari) na terenu razmotriti ustaljene staze i premete divljai kako bi se na vrijeme 

poduzele sve mjere za sprjeavanje šteta. 

• Odreivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila zaštititi stanište od 

nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu. 

• Pri gradnji objekata sauvati okolnu floru koja se nalazi u blizini kako bi se divlja i na taj 

nain što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. 

• Otpad (naroito organskog podrijetla) zbrinuti na nain da onemogui njegov doticaj sa 

životinjama. 

• Prolaze za divlja planirati u trupu ceste, veliine za prolaz srnee divljai, sve u skladu 

sa Pravilnikom o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07). 

• Evidentirati sva nalijetanja na divlja kako bi se na vrijeme reagiralo poduzimanjem 

dodatnih mjera za zaštitu divljai. Ukoliko se utvrdi da su stradavanja divljai u prometu 

uestala poduzeti dodatne mjere. 

• Projektom signalizacije u prometnici predvidjeti oznaavanje mjesta na trasi na kojima je 

mogue uestalije prelaženje divljai. Ta mjesta odrediti u dogovoru sa strunim 

službama lovoovlaštenika. 

Tlo i poljoprivreda 

• Zaštititi sva tla bez obzira na njihovu bonitetnu vrijednost ili nain korištenja. 

• Prilikom iskopa odvojiti humus i koristiti ga za krajobrazno ureenje trase ili za 

poboljšanje neplodnih tala u okolici. 

• Ograniiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje ceste, kako bi površina 

devastirana radovima bila što manja, odnosno koristiti postojeu mrežu putova, koju po 

završetku graevinskih radova treba sanirati. 

• Provoditi uestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan 

nain, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad. 

• Sav suvišni graevni materijal koji nee biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima, 

deponirati na za to predvienim lokacijama, a graevni otpad sustavno odvoziti. 

• Poduzeti mjere zaštite tla od erozije vodom uslijed utvrenog visokog rizika. Osigurati 

stabilnost padina i njihovo zatravnjivanje kako bi se sprijeila erozija tla uz samu cestu. 

• Zaštititi poljoprivredno tlo od imisije krutih estica podizanjem zaštitnih vegetacijskih 

pojaseva uz samu trasu ceste, kako bi se što bolje izoliralo tlo u zoni predvidivog 

utjecaja. 

4.8. MJERE ZAŠTITE INFRASTRUKTURE 

• Održavati postojeu mrežu cesta i putova koja e se koristiti tijekom izgradnje 

4.9. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNIH UTJECAJA 

• Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom kakvoom svjetla i sjenilima koja 

onemoguavaju vodoravan i uspravan rasap svjetlosti sukladno EU Direktivi o 

sprjeavanju svjetlosnog oneišenja. 




 

4.10. MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE 

• Planirane trase na više položaja direktno i indirektno ugrožavaju ili predviaju razaranje 

spomenike baštine, stoga ovdje istaknuti objekti trebaju prije mogue provedbe 

predvienog zahvata biti dokumentirani i istraženi. Na nekim dijelovima trase valja 

osigurati stalni arheološki nadzor u sluaju realizacije predvienog zahvata. 

• U sluaju pronalaska kulturno-povijesnih vrijednosti (arheološkog nalaza ili drugih 

vrijednosti) na podruju obuhvata zahvata prekinuti radove i obavijestiti središnje državno 

tijelo nadležno za zaštitu spomenika kulture. 

4.11. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNAAJKI 

• U sklopu izrade glavnog projekta izraditi projekt krajobraznog ureenja prostora za 

odabranu varijantu državne ceste i odabranu varijantu prikljuka, za ulaze/izlaze tunela 

te za nasipe, usjeke i zasjeke. 

• Odabranu varijantu državne ceste i odabranu varijantu prikljuka uklopiti u postojei 

krajobraz uz poštivanje lokalnih krajobraznih znaajki i koristei autohtone biljne vrste. 

• Za stabiliziranje usjeka, zasjeka i nasipa koristiti tradicionalne i lokalne materijale 

(kamen). 

• U pukotine na usjecima i zasjecima, te u njihovom podnožju zasaditi autohtone biljne 

vrste- nisko grmlje i penjaice. 

• Za stabiliziranje nasipa koristiti kombinaciju travnih smjesa, niskog grmlja, i penjaica. 

• Kao završnu obradu pokosa nasipa, usjeka i zasjeka te ulaza/izlaza tunela zabranjeno je 

koristiti mlazni beton. 

• Na podruju Imotskog polja u zonama prelaska preko kanala predvidjeti propuste koje je 

potrebno oblikovati lokalnim materijalom. 

• Koristiti rasvjetna tijela koja usmjeravaju svijetlo izravno i samo prema prometnici 

odnosno površini koju treba osvijetliti. 

• Zaštitne zidove od vjetra, buke i nepoželjnih pogleda izvesti u kombinaciji s drveem, 

grmljem i penjaicama. 

• Prilikom izvoenja zahvata, kretanje teške mehanizacije maksimalno ograniiti na 

postojeu cestovnu infrastrukturu i/ili postojeu mrežu putova. 

• Sauvati što je više mogue prirodne vegetacije na pristupnim i rubnim zonama, a 

ošteene površine sanirati prema projektu krajobraznog ureenja. 

• Sanaciju odabranih varijanti izvoditi tijekom izgradnje i neposredno nakon izgradnje. 

• Iskopanu i privremeno odloženu zemlju nastalu tijekom zemljanih radova iskoristiti u 

krajobraznom ureenju odabranih varijanti. 

• Nakon dovršetka izgradnje pojedinih faza obavljati pregled i inventarizaciju stvarnog 

stanja na terenu te prema tome sanirati/urediti sve površine obuhvaene izgradnjom 

prema projektu krajobraznog ureenja. Pri tome je posebnu pažnju potrebno posvetiti 

terasama, suhozidima i poljima. 

4.12. MJERE ZA SPREAVANJE EKOLOŠKE NESREE 

• Postupiti u skladu s izraenim “Operativnim planom interventnih mjera za sluaj 

iznenadnih zagaenja voda”. 

• Za sluaj istjecanja pogonskog goriva ili maziva iz postrojenja, strojeva i vozila 

osigurati interventne koliine sredstva za suho išenje tla. U potpunosti oistiti 

oneišenu površinu, tj, odstraniti tlo, a njegovo zbrinjavanje povjeriti ovlaštenoj pravnoj 

osobi.


• Angažirati tvrtke ovlaštene, osposobljene i s pozitivnim referencama za sanaciju 

nastalog oneišenja u sluaju iznenadnog zagaenja. 

5. PROGRAM PRAENJE STANJA OKOLIŠA 

5.1. PROGRAM PRAENJA STANJA BIORAZNOLIKOSTI 


 

• Osigurati inventarizaciju i praenje stanišnih tipova te ugroženih, strogo zaštienih i 

zaštienih svojti biljaka i životinja na podruju prometnice. 

• Duž itave prometnice osigurati svake godine praenje brojnosti invazivnih vrsta koje e 

potencijalno naseliti otvorena staništa oko prometnice. 

• Duž ruba Imotskog polja u podruju Medvedovi drage (Vinjani donji) osigurati praenje 

dinamike vode i s tim u vezi vodenih staništa (vlažnih livada, poplavnih šuma, 

povremenih vodotoka) i za njih vezanih biljnih i životinjskih svojti. 

• Osigurati praenje uestalosti stradavanja životinja (vodozemaca, gmazova, divljai) na 

prometnici i u skladu s tim poduzeti mjere za smanjivanje stradavanja. 

• Sve gore navedeno nužno je pohraniti u digitalnom obliku,a a nain prikupljanja i 

pohrane mora biti usuglašen sa standardima Državnog zavoda za zaštitu prirode. 

Podatke uvati u sjedištu investitora te u istovjetnom obliku u Državnom zavodu za 

zaštitu prirode i Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. 

• Izvješa o stanju okoliša Hrvatskih cesta moraju ukljuivati i izvješa o stanju biološke 

raznolikosti i prirodnih procesa, trendovima i poduzetim dodatnim mjerama zaštite i 

ouvanja biološke raznolikosti na lokaciji zahvata te neposrednom utjecanom podruju. 

5.2. PROGRAM PRAENJA KAKVOE VODA 

• Za prikupljanje otpadne vode s prometnica uobiajeno se grade separatori ulja ili tzv. 

mastolovi. Meutim, kakvoa voda koja istjee iz mastolova nije pogodna za direktno 

upuštanje u krško podzemlje, stoga je u sredinama izgraenim od okršenih karbonatnih 

naslaga praksa izgradnja tzv. filterskih bazena ili polja, kroz koje protjee otpadna voda 

s prometnice i djelomino se proisti. Nakon toga voda se upušta u podzemlje. Brojnim 

eksperimentima izvedenim u svijetu ustanovljena je za veinu oneišivaa dobra 

efikasnost zadržavanja u sedimentu filtarskog polja. Na žalost, kod nas do sada nisu 

detaljno ispitivani utjecaji otpadnih voda s prometnice na podzemne vode, niti je 

nainjena kontrola ispusta iz mastolova. 

• Zbog uspostavljanja kontrole oneišenja podzemnih voda mogue je zajedno s dijelom 

autoceste A1, dionice: Šestanovac – Zagvozd – Rava (dijela unutar slijevnog podruja 

vrulja), provoenje programa ispitivanja utjecaja voda s predmetne ceste na podzemne 

vode vrulja Dubci i Drašnica. Ako se takav monitoring ne provodi za Dalmatinu, nema ga 

svrhe provoditi ni za cestu Zagvozd – Imotski. 

• Predmetna cesta može utjecati na kakvou vode izvora Tihaljine i izvora u SZ rubnom 

dijelu Rastokog polja. Obje zone izvora nalaze se u susjednoj Zapadnoj Hercegovini. 

Za konstataciju kakvoe vode u spomenutim zonama izviranja mogue je provesti 

monitoring. Na poetku je potrebno provesti ocjenu "nultog" stanja kakvoe podzemnih 

voda prije poetka graditeljskih radova i puštanja predmetne ceste u promet. Nulto 

stanje se može u jednom dijelu konstatirati na temelju rezultata dosadašnjeg praenja 

kakvoe vode. Dodatna mjerenja je potrebno izvršiti za pokazatelje koji su karakteristini 

za utjecaj prometnica. Tijekom izgradnje i upotrebe projektirane ceste uzorci na izvorištu 

uzimali bi se etiri puta godišnje, tijekom dva hidrološka minimuma i dva maksimuma.


Ujedno se predlaže i izrada katastra potencijalnih oneišivaa u slivu spomenutih zona 

izvora, kako bi se u konanici mogao razdvojiti njihov utjecaj od utjecaja korištenja 

prometnice. 

• Praenje stanja tijekom izvoenja zahvata - Tijekom izgradnji predmetne ceste, zbog 

mogueg utjecaja korištene mehanizacije i ljudskog faktora predlaže se kontinuiran 

monitoring kakvoe izvorskih voda i odabranih karakteristinih pokazatelja u tjednim 

intervalima, a detaljne analize barem jedanput mjeseno. 

• Praenje stanja tijekom korištenja, tijekom odvijanja prometa - Nakon puštanja u 

promet predmetne ceste, predlaže se tjedno opažanje odabranih karakteristinih 

pokazatelja u izvorskim vodama, a detaljne analize u mjesenim intervalima kroz 

razdoblje od pet godina. Uzorci vode iz mastolova uzimali bi se etiri puta godišnje, na 

najmanje dvije lokacije i to na mjestima ispuštanja iz mastolova, prije ulaza u filtarsko 

polje i nakon filtarskog polja prije upuštanja otpadne vode u podzemlje. Potrebno je 

barem jedno uzorkovanje izvesti poslije prve kiše, nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i 

najintenzivnijeg korištenja prometnice (ljeti). U uzorcima otpadnih voda pratili bi se isti 

pokazatelji kao i na izvorima. U ova opažanja ukljueni bi bili mastolovi koji su smješteni 

na lokacijama koje se nakon detaljnih hidrogeoloških istraživanja ocijene kao zone i 

mjesta najveeg rizika za kvalitetu podzemnih voda. Istovremeno, takoer se predlaže 

ispitivanje prihvatnog kapaciteta sedimenta filtarskog polja barem dva puta godišnje za 

pojedine pokazatelje. 

POKAZATELJI UTJECAJA PROMETNICA NA PODZEMNE VODE: 

- temperatura vode -ukupne masnoe 

- el. vodljivost -mineralna ulja 

- pH -DOC 

- O2 -fenoli 

- KPK -PAH- ukupno 

- BPK5 -kloroform 

- mutnoa vode ili suspendirana tvar -tetraklorugljik 

-Cl- 

-tetrakloretilen (PCE) 

-SO42- 

-trikloretilen (TCE) 

- teški metali (Cd, Cu, Cr, Zn, Ni, Pb, Fe, Mn, Hg) -1,1,1-trikloretan 

- Br-, J- 

- NH3, NO2-, NO3- 

Svi navedeni pokazatelji mjerili bi se jednom mjeseno, a oni podcrtani u tjednim vremenskim 

razmacima. 

5.3. PROGRAM PRAENJA KAKVOE TLA 

• Jednom godišnje analizirati vrijednosti teških metala na poljoprivrednim tlima 30 i 100 metara od 

prometnice. 

6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ 

Zakljuno, sa stanovišta ove studije, planirani položaj Državne ceste (VARIJANTA V2 s 

PODVARIJANTOM V1a u podruju Imotskog polja) i Spojne ceste (VARIJANTA D1) 

prihvatljiv je uz provoenje propisanih mjera zaštite. 


Studija o utjecaju na okoliš – Ne-tehniki sažetak - DOPUNA 

 

7. DOPUNA STUDIJE 

OBRAZLOŽENJE SKRAENJA TRASE DO VORA „IMOTSKI“ 

Trasa planirane državne ceste dopunom Studije skraena je do vora „Imotski“ (km 

15+538 V1; 19+201 V2) koji je prikljuen na državnu cestu D60 neposredno iza mosta 

„Vrljika“. 

Do skraenja trase došlo je na zahtjev lanova Stalnog povjerenstva za ocjenu utjecaja 

na okoliš zbog mogueg znaajnog utjecaja na okoliš u poplavnom podruju Imotskog 

polja, od vora „Imotski“ do prikljuka na D60 u Vinjanima Donjim koji bi se izbjegao 

skraenjem trase. 

Znaajniji utjecaj na okoliš može se oekivati po pitanju nekoliko sastavnica okoliša a 

oituje se u sljedeem: 

Utjecaj na vode 

Skraenjem trase do vora „Imotski“ izbjegnuti su problemi prolaska ceste kroz Imotsko 

polje, gdje bi i sama niveleta ceste, te svi objekti na njoj, bila uvjetovana razinom 100- 

godišnjeg poplavnog vala. To znai da cesta nee utjecati negativno na dinamiku 

poplavnih voda u polju, što povlai za sobom i smanjenje broja propusta, kojih bi u tom 

poplavnom podruju trebalo biti više. Prolaskom kroz Imotsko polje bi bila poveana i 

mogunost zagaenja uslijed eventualnih akcidentnih situacija, a izbjegnut je i problem 

ispusta voda u poplavno podruje. 

Samo manji dio ceste ukljuujui i sam vor se nalazi u polju (dio nakon prelaska rijeke 

Vrljike). Taj dio trase se s obzirom na procijenjeni rizik od oneišenja rijeke Vrljike, 

podzemnih voda i priobalnog mora nalazi u zoni umjerenog rizika. To znai da je 

potreban zatvoreni sustav odvodnje, odnosno primarno (separatori) i sekundarno 

(lagune) proišavanje. 

Zone umjerenog rizika po varijantama: 

- Varijanta V1 – od km 14+300 do km 15+538 (laguna u km 15+400) 

- Varijanta V2 – od km 17+900 do km 19+201 (laguna u km 19+000) 

Na taj nain se štiti polje (vode) od eventualnih zagaenja. 

Mogue je da e doi do remeenja postojee dinamike poplavnih voda u polju. To se 

može riješiti predvianjem velikog broja propusta i drugih otvora (prolaza) u trupu ceste. 

Osim toga, potrebno je napraviti detaljnu analizu dotoka vode u polje, te utjecaja 

„pregrade“ na vodne tokove poplavnog podruja. Sve to povlai za sobom i vrlo 

zahtjevno temeljenje. 

Utjecaj na bioraznolikost 

Velik utjecaj ceste je i na podruju bioraznolikosti. To je podruje vodenih i poplavnih 

staništa s vrlo vrijednim biljnim zajednicama koje su na popisu rijetkih i ugroženih 



stanišnih tipova u RH i stanišni tipovi znaajni za ekološku mrežu RH i ekološku mrežu 

EU Natura 2000. 

Znatna površina ovih staništa bila bi direktno uništena izgradnjom ceste ,što bi ugrozilo 

biljne i životinjske vrste vezane za ovakva staništa. 

Utjecaj na pooljoprivredu 

Sve do sada navedeno bi imalo utjecaja i na poljoprivredna zemljišta koja se nalaze tik uz 

polje (trajno oduzimanje). 

Utjecaj na krajobraz 

Cesta bi u Imotskom polju imala velik vizualni utjecaj na krajobraz. Zbog visokih 

poplavnih voda i sustava proišavanja (separatori i lagune), te brojnih prolaza i 

propusta kroz trup ceste niveletu je potrebno voditi 4-6 m iznad kote polja. 

Takoer, od spoja planirane državne ceste na postojeu D60 u Vinjanima Donjim do 

graninog prijelaza sa BiH nije mogue u budunosti (s obzirom na postojeu 

izgraenost u zoni ceste) izvesti rekonstrukciju i dogradnju postojee ceste na 

dvokolniki profil kako bi se omoguio kvalitatan spoj sa BiH. 

ZAKLJUAK: 

Iz svega ranije navedenog zakljuak Stalnog povjerenstva je da bi se trasa 

planirane ceste trebala skratiti i završiti u voru „Imotski“, spojem na D60 

neposredno iza mosta „Vrljika“ ime bi se izbjegli gore navedeni negativni 

utjecaji na Imotsko polje. 

S time u skladu su korigirana ranije navedena poglavlja iz ovog ne-tehnikog 

sažetka Studije i to: 

t.3. OPIS UTJECAJA NA OKOLIŠ (vidi poglavlje 7.1.) 

t.4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA (vidi poglavlje 7.2.) 

t.5. PROGRAM PRAENJE STANJA OKOLIŠA (vidi poglavlje 7.3.) 

t.6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ (vidi 

poglavlje 7.4.) 

te iz njih izbaeni utjecaji i mjere koji se odnose na podruje Imotskog polja. 

Ovako definiran zahvat ucrtan je u grafiki prilog br. 2 i predstavlja situaciju trase 

za javni uvid (raspravu). 



 

7.1. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 

– dopuna poglavlja 3. 

7.1.1. BIORAZNOLIKOST 

Trasa planirane ceste ne prolazi niti jednim od zaštienih podruja te ne postoji nikakav izravan 

utjecaj na njih. Iako gradnja mosta preko Vrljike, koja je u ekološkoj mreži, nee devastirati 

rijeni tok, oekuje se umjereni utjecaj tijekom gradnje i korištenja prometnice , s obzirom da dio 

graevnog materijala, razliite otpadne estice i tvari s kolnikih konstrukcija i rubnih traka 

mosta mogu vjetrom dospjeti u rijeku, a uslijed potencijalnih akcidenata u prometu mogu je 

ulaz motornih goriva u rijeku, kao i raznih opasnih tvari koji se prevoze. Na svim stanišnim 

tipovima oekuju se tijekom graenja ceste utjecaji graevinske opreme pri organizaciji 

gradilišta, manevriranju te dovoženju i odvoženju materijala i opreme za izgradnju kao i utjecaji 

samih graevinskih radova. Iako e na sva staništa preko kojih prelazi planirana prometnica 

utjecaj biti velik, gradnja planirane ceste utjecat e izrazito negativno na dva tipa staništa (s 

pripadajuim vrstama) – šikare medunca s endeminom tilovinom (Petterio-Carpinetum 

orientalis) na podruju dijela varijante V1 trase vor Dobrine – vor Imotski te na mozaik 

vodenih i poplavnih staništa na sjevernom rubu Imotskog polja. Negativni utjecaji na svojte 

oitovat e se i u trajnom poveanju fragmentiranosti staništa, narušavanju kvalitete staništa, te 

pojaanim kemijskim oneišenjem. Iako se invanzivne vrste mogu proširiti na sva otvorena 

staništa nastala gradnjom prometnice te negativno djelovati na prirodnu vegetaciju, gradnja 

planirane ceste u varijanti V1,utjecat e izrazito negativno na šikare medunca s endeminom 

tilovinom. Stoga je u studiji predložena varijanta V2 koja je projektirana na nain da ne utjee 

negativno na tu vrstu staništa 

7.1.2. GEORAZNOLIKOST 

Zahvat nema utjecaja na podruja zaštiene geobaštine. 

7.1.3. GEOLOŠKA, HIDROGEOLOŠKA INŽENJERSKOGEOLOŠKA I SEIZMOTEKTONSKA 

OBILJEŽJA 

Kategorije terena obzirom na procijenjeni rizik od oneišenja rijeke Vrljike, podzemnih voda i 

priobalnog mora jesu: 


- zona umjerenog rizika (umjereni režim vodozaštite), od km 14+300–18+650 15+538 

- zona niskog rizika (blaži režim vodozaštite), od km 0+000-14+300 


- zona umjerenog rizika (umjereni režim vodozaštite), od km 12+500–14+300 i od km 17+900 - 22+316 

19+201; 

- zona niskog rizika (blaži režim vodozaštite), od km 0+000–12+500 i od km 14+300–17+900 

Spojna cesta vor Dobrine – Predio Tomaševica 


Spojna cesta vor Poljica – Predio Berinovac 


7.1.4. KLIMATOLOŠKE ZNAAJKE, MODELIRANJE ZRAKA, BUKA, SVJETLOSNO 

ONEIŠENJE 

Temeljem rezultata prorauna širenja pojedinih polutanata u okoliš oko trasa predmetnog 

zahvata može se zakljuiti da e i uz gustoe prometa koje se projiciraju do 2031. godine još 



uvijek izraunate koncentracije tih polutanata u okolišu tih dionica biti znaajno manje od 

graninih vrijednosti. Prema naseljenosti u podruju zahvata proizlazi da e biti potrebno izvesti 

barijere za zaštitu od buke na nekoliko lokacija. U višim fazama projektne dokumentacije izradit 

e se detaljni prorauni razina buke u okviru projekata zaštite od buke, pa e se tada odrediti 

tona mjesta koja je potrebno štititi. Svjetlosno oneišenje je zanemarivo. 

7.1.5. GOSPODARSKE ZNAAJKE 

Planirana prometnica znatnim dijelom prolazi kroz poljoprivredna podruja s osrednje do vrlo 

razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, uslijed ega e doi do prenamjene i presijecanja 

znatnog broja kvalitetnih poljoprivrednih parcela. Poljoprivredno je zemljište na krškom podruju 

izuzetno vrijedan prirodni resurs, stoga svaki njegov gubitak makar i malih površina predstavlja 

veliku štetu za zajednicu. Takoer, zemljište uz prometnicu mogu se oneistiti raznim štetnim 

tvarima (olovo, kadmij, krute estice, gorivo, motorna ulja). Za oekivati je da e izgradnja 

predmetne prometnice potencirati pojavu erozije tla vodom s obzirom da je na jednom dijelu 

prisutan izrazito neravan reljef s izraženim nagibom terena. 

Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se oituju u trajnom gubitku površina pod šumom 

izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina cestom. Utjecaj prometnice na šume 

ogledat e se u fragmentaciji sastojina, prenamjeni šumskog zemljišta, usitnjavanja površina, 

erozije šumskog tla i ispuštanjem štetnih tvari s prometnice. Utjecaji zahvata u lovnom podruju 

ima pretežito negativni karakter (uznemiravanje divljai u staništu, prekidanje putova kretanja 

divljai i trajna poveana smrtnost vezana uz korištenje objekta zahvata, smanjenje lovne 

površine i posredno smanjenje ekonomskih dobitaka od lovnog turizma). 

7.1.6. INFRASTRUKTURA 


magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda, magistralnim vodovima pošte i telekomunikacija, 

postojeim prometnim tokovima, a u završnom dijelu kroz Imotsko polje nalazi se na podruju 

melioracijske odvodnje. S obzirom da idejno rješenje vodi rauna o navedenim infrastrukturnim 

objektima, intenzitet utjecaja na iste procijenjen je niskim. 

7.1.7. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA 

Planirane trase na više položaja direktno i indirektno ugrožavaju ili predviaju razaranje 

spomenike baštine, stoga vei broj objekata treba prije mogue provedbe predvienog zahvata 

dokumentirani i istraženi. 

Na zajednikom dijelu trasa V1 i V2, od „vora“ Zagvozd do „vora“ Dobrine rije je o 

prapovijesnim gomilama Krstina iznad Gornjih agalja te gomilama na položaju Jarmeta ispod 

zaselka Gae. Takoer direktno je ugrožena i vrtaa Skorua ispod zaselka Gae koju valja 

arheološki istražiti. Na predvienoj trasi V1 od „vora“ Dobrine do naselja Kamenmost direktno 

je ugrožen predjel Lozina klanca u Poljicima, donedavno kultivirano zemljište s vinogradima i 

vonjacima te kamenicama za skupljanje kišnice, stoga valja primijeniti iste mjere zaštite. Valja 

upozoriti i na sraz predviene trase s rimskim putem ispod Ivanbegovine, a takoer i na blizinu 

starih zaselaka Margeta i Šušnjara na koje trasa indirektno utjee. Na koridoru trase V1 direktno 

su ugrožene prapovijesne gomile u elia gaju i elia bunaru, kao i skupine gomila smještene 

istono od grubinjskoga zaselka Jonjii te iznad Ajdukove drage. U sluaju zahvata bilo bi 

nužno provesti sustavna arheološka istraživanja s dokumentiranjem zateenih stanja. Od ranije 

opisanog manje je zahtjevan koridor trase V2 od „vora“ Dobrine do naselja Kamenmost kojim 

se kroz Poljica i Podbablje Gornje izbjegava direktan dodir sa kulturno povijesnim spomenicima. 

Valja ukazati na blizinu prapovijesne Domljanove gomile u Poljicima. Problem se javlja na 

potezu od sraza trase rimske prometnice u Hrševanima prema Kamenmostu. Kod zaselka 



zovko u Zmijavcima trasa direktno ugrožava skupinu prapovijesnih gomila, stoga je nužno 

provesti prethodna arheološka istraživanja. Osobito je osjetljiv predio oko gradine Radež blizu 

Kamenmosta gdje planirana trasa ugrožava istoimene sezonske izvore, kanale za vodu te 

ruševine obližnje Patrljeve mlinice. Koridor spojne ceste D1 direktno utjee na skupinu 

prapovijesnih gomila na položaju Glavan gomile, stoga bi u sluaju njezine izgradnje bilo nužno 

sprovesti arheološka istraživanja. 

7.1.8. KRAJOBRAZNE ZNAAJKE 

Vrednovanjem negativnog utjecaja pojedinih varijanti planiranog zahvata na ugrožene dijelove 

krajobraza odreen je ukupni veliki utjecaj varijante V1, vrlo veliki utjecaj varijante V2, umjereni 

utjecaj varijante D1 i mali utjecaj varijante D1. Varijanta V1 e biti dominantan element 

krajobraza te e privlaiti pažnju, varijanta V2 e biti u potpunom neskladu s okolnim 

krajobrazom, varijanta D1 e biti u osnovnim vizualnim elementima vidljiva i poet e privlaiti 

pažnju, a varijanta D2 e biti u osnovnim vizualnim elementima slabo vidljiva i nee privlaiti 

pažnju. 

7.1.9. SOCIOLOŠKE ZNAAJKE 

Trasa brze ceste prolazi na podruju Imotskog polja preko osobito vrijednog obradivog 

poljoprivrednog tla. Time bi mogla prouzroiti znaajnije poremeaje u mogunosti nastavka 

postojee proizvodnje i utjecati na promjenu postojeih poljoprivrednih kultura. U pojedinim 

dijelovima podruja (u blizini veih naselja) doi e do razvojnih promjena u smislu zapoinjanja 

novih oblika aktivnosti, revitalizaciji zamrlih i stvaranju pretpostavki za vee zapošljavanje 

lokalnog stanovništva. Realno je oekivati postupan rast stanovništva, pojavu odreenih 

centralnih servisnih funkcija te širenje stupnja urbaniziranosti u širem podruju. Za oekivati je i 

porast vrijednosti nekretnina zbog veeg stupnja dostupnosti cijelog podruja, što može 

direktnije i indirektnije utjecati na porast standarda života lokalnog stanovništva te poslužiti kao 

osnovica za nove promjene. 

7.1.10. PREKOGRANINI UTJECAJ 

S obzirom na blizinu granice BiH i konfiguracije terena mogu se oekivati eventualni 

prekogranini utjecaji. Oni se prvenstveno odnose na hidrogeologiju tj. rijeku Vrljiku odnosno 

Tihaljinu u BiH. Mogua oneišenja s ceste u Imotskom polju apsorbirale bi aluvijalne naslage 

polja prije njihovog doticaja s tokom Vrljike i njenog poniranja u podzemlje. Prema 

procijenjenom riziku oneišenja podzemnih voda predmetna cesta je u cjelosti projektirana u 

zatvorenom sustavu odvodnje i to za 100-godišnji povratni period pojave poplavnih voda u slivu 

Imotsko – Bekijskog polja. Zbog svega navedenog, odnosno, zaštitom Vrljike i ostalih tokova 

štiti se i Tihaljina i njoj obližnji izvori u zapadnoj Hercegovini, pa smatramo da do prekograninih 

utjecaja nee doi. 


 

UTJECAJ V1 V2 V1a D1 D2 

Bioraznolikost x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

Georaznoliskost 


Površinske i 

x x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

podzemne vode 

Kakvoa zraka i 


x 

razina buke 

Gospodarske 

x 

x 

znaajke


Infrastruktura 


Svjetlosni utjecaji 


Kulturnopovijesna 

baština 

x 

x 

Krajobraz x x 

Stanovništvo x Ne izdvaja se povoljnija varijanta 

Prekogranini 

utjecaj 


7.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIŠA 


 

– dopuna poglavlja 4 

7.2.1. OPE MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 

• Poštivati mjere utvrene prostorno planskom dokumentacijom 

• Prilagoditi prostorna i tehnika rješenja ceste znaajkama podruja izgradnje 

• Na zemljištu nakon gradnje provesti radove sanacije. 

• Osigurati osnovne sanitarno tehnike uvjete za boravak radnika. 

• Višak kamenog materijala ugraditi u trasu prometnice, a iznimno odlagati na deponije 

graevinskog otpada odreene odlukama tijela lokalne uprave i samouprave. 

7.2.2. MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI 

• Na površinama koje nee biti neposredno zahvaene graevinskim radovima zadržati 

postojeu vegetaciju, posebno autohtono drvee i grmlje, kao staništa gmazova, 

gnjezdilišta ptica i skloništa malih sisavaca. 

• Neophodno uklanjanje vegetacijskog pokrova izvoditi izvan razdoblja gniježenja ptica, 

tj. od rujna do veljae. 

• U svrhu smanjenja fragmentacije staništa osigurati povoljno stanje propusnosti 

prometnice za divlje životinje u skladu s Pravilnikom o prijelazima za divlje životinje (NN 

05/07). Na studijom predloženim dionicama V2 (sa 3 vijadukta) i D1 (s jednim 

vijaduktom) nisu potrebni dodatni prolazi za divlja, ali se predlaže planiranje nekoliko 

prolaza za manje divlje životinje, gdje to niveleta dozvoljava. 

• Pri hortikulturnom ureenju zelenih pojaseva (biološka rekultivacija) uzduž prometnice u 

potpunosti sprijeiti sijanje/sadnju stranih alohtonih vrsta bilja uz rubni dio ceste. Koristiti 

tlo prikupljeno s lokacije zahvata. 

• Nije dozvoljeno privremeno odlaganje (inertnog) graevinskog otpada na podruja s 

(do)prirodnom vegetacijom koja nee biti neposredno zahvaena graevinskim 

radovima. 

• Radove prilikom proboja tunela i/ili zasjeka mora pratiti strunjak biospeleolog. U sluaju 

nailaska na speleološke objekte i pojave, otkrie prijaviti Ministarstvu nadležnom za 

poslove zaštite prirode te obustaviti radove dok strune osobe ne utvrde zateeno stanje 

lokaliteta i definiraju potrebne mjere zaštite. Nadalje, osigurati trajnu mogunost 

praenja stanja podzemne faune i staništa otkrivenih tijekom bušenja tunela ili 

zasijecanja terena. 

• U Imotskom polju, na podruju Medvedovi drage (stacionaža od cca km 16+000 do km 

18+000) osigurati dovoljan broj propusta kroz trup (nasip) prometnice u svrhu


zadržavanja prirodne dinamike poplavnih voda i vegetacije i vrsta vezane uz takav vodni 

režim. Predložena mjera odnosi se na studijom predloženu V1a varijantu, s obzirom da 

za V1 varijantu ne postoje mjere zaštite kojima bi se moglo umanjiti ili otkoloniti utjecaj 

na mozaik vodenih i poplavnih staništa. Uklanjati invazivne, pogotovo drvenaste vrste, 

koje e meu prvima osvojiti otvorena staništa uz prometnicu nastala tijekom gradnje. 

7.2.3. MJERE ZAŠTITE GEORAZNOLIKOSTI 

• U podruju zahvata planirane prometnice nisu utvreni geomorfološki objekti i pojave. 

Ukoliko se prilikom izgradnje brze ceste naie na takve prirodne vrijednosti, zaštita treba 

biti temeljena na osnovi geomorfoloških znaajki i detaljnog terenskog uvida dotinog 

podruja. 

• nalazu fosila i minerala koji bi mogli predstavljati zaštienu prirodnu vrijednost obavezno 

treba izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode te poduzeti nužne mjere 

zaštite od uništenja, ošteenja ili krae. 

7.2.4. MJERE ZAŠTITE PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA 

• S obzirom na blizinu rijeke Vrljike i ostalih manjih vodenih tijela u podruju Imotskog 

polja, te uzimajui u obzir geološke karakteristike terena kojim prolazi cesta nužno je 

projektirati kontroliran sustav odvodnje. 

• U okviru glavnog projekta odvodnje izraditi Pravilnik o radu i održavanju sustava 

odvodnje ceste u normalnim i izvanrednim okolnostima korištenja. Takoer, izraditi 

Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja voda. 

• Izraditi Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnih zagaenja voda. 

• Predvidjeti odgovarajue efikasne mjere zaštite od bonog izlijetanja vozila na svim 

potencijalno opasnim mjestima, a posebno na objektima. 

• Zaštititi melioracijske kanale prisutne u Imotskom polju na nain da se omogui prirodna 

dinamika vode i napajanje dijelova polja. 

• Kod projektiranja i izgradnje prometnice izbjei pogoršanje upojne moi postojeih 

ponora koji se nalaze u koridoru prometnice, te sprijeiti mogunost njihovog zagaenja. 

• U daljnjim fazama projektiranja prema procijenjenim rizicima oneišenja podzemnih 

površinskih voda odrediti naine otjecanja oborinskih oneišenja voda s kolnika, te 

stupanj njenog proišavanja u separatorima i lagunama. 

• Predviaju se sljedei režimi zaštite voda: 


- od km 0+000 do km 14+300 – blagi režim vodazaštite 

- od km 14+300 do km 18+650 15+538– umjereni režim vodozaštite 


- od km 0+000 do km 12+500 i od km 14+300 do km 17+900 – blagi režim vodozaštite 

- od km 12+500 do km 14+300 i od km 17+900 do km 22+316 19+201– umjereni režim 


- Spojna cesta vor Dobrine-Predio Tomaševica od km 0+000 do km 5+228 – blagi režim 


- Spojna cesta vor Poljica-Predio Berinovac od km 0+000 do km 3+000 – blagi režim 


• Redovito održavati sustav unutarnje odvodnje što ukljuuje išenje i praenje 

funkcionalnog stanja sustava (slivnika, cijevi, separatora...) i odgovarajue zbrinjavanje 

otpada koji nastaje funkcioniranjem sustava (prema Zakonu o otpadu). 



• Privremene graevine (asfaltne baze, betonare...) izvesti uz odgovarajue mjere zaštite 

podzemnih i površinskih voda prema istim kriterijima kao za samu prometnicu. 

• Kod održavanja prometnice u zimskim uvjetima koristiti prihvatljiva sredstva protiv 

smrzavanja kolnika u minimalno potrebnim koliinama. 

7.2.5. MJERE ZAŠTITE ZRAKA 


 

• Kod transporta zemlje i asfaltnih mješavina koristiti cerade za prekrivanje tereta radi 

smanjenja emisije plinova i prašine. 

• Zalijevati pristupne makadamske putove kako bi se izbjeglo prašenje uzrokovano 

vjetrom i prometanjem vozila (posebno u sušnom dijelu godine). 

• Sva mehanizacija mora imati redovitu tehniku kontrolu ispravnosti i mora biti 

opskrbljena aparatima za gašenje požara, a koji ne smiju sadržavati tvari koje ošteuju 

ozonski omota (halone). 

7.2.6. MJERE ZAŠTITE OD BUKE 

• Radne strojeve i vozila redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do 

poveane emisije buke. 

• Na temelju prorauna razine buke dobivene su zone u kojima je buka viša od 

dozvoljenih 50 dB. Na predmetnoj dionici taj pojas je prosjene širine 60 m. Prema 

naseljenosti u podruju zahvata nee biti potrebno izvesti barijere za zaštitu od buke. 

7.2.7. ZAŠTITA GOSPODARSKIH ZNAAJKI 

Šumski ekosustavi i šumarstvo 

• Pažljivo rukovati s lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima 

koji izazivaju iskrenje kako ne bi došlo do šumskih požara, osobito ljeti kada se stvore 

idealni uvjeti za njihov nastanak i širenje. Poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma 

od požara. 

• Sprijeiti odlaganje otpada na prostor šume i šumskoga zemljišta. 

• Izbjegavati otvaranje novih pristupnih putova, te za te potrebe koristiti postojee šumske 

ceste i prosjeke. 

Divlja i lovstvo 

• U suradnji sa strunim službama lovoovlaštenika (struna osoba za provedbu LGO i 

lovouvari) na terenu razmotriti ustaljene staze i premete divljai kako bi se na vrijeme 

poduzele sve mjere za sprjeavanje šteta. 

• Odreivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila zaštititi stanište od 

nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu. 

• Pri gradnji objekata sauvati okolnu floru koja se nalazi u blizini kako bi se divlja i na taj 

nain što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. 

• Otpad (naroito organskog podrijetla) zbrinuti na nain da onemogui njegov doticaj sa 

životinjama. 

• Prolaze za divlja planirati u trupu ceste, veliine za prolaz srnee divljai, sve u skladu 

sa Pravilnikom o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07). 

• Evidentirati sva nalijetanja na divlja kako bi se na vrijeme reagiralo poduzimanjem 

dodatnih mjera za zaštitu divljai. Ukoliko se utvrdi da su stradavanja divljai u prometu 

uestala poduzeti dodatne mjere.


• Projektom signalizacije u prometnici predvidjeti oznaavanje mjesta na trasi na kojima je 

mogue uestalije prelaženje divljai. Ta mjesta odrediti u dogovoru sa strunim 

službama lovoovlaštenika. 

Tlo i poljoprivreda 

• Zaštititi sva tla bez obzira na njihovu bonitetnu vrijednost ili nain korištenja. 

• Prilikom iskopa odvojiti humus i koristiti ga za krajobrazno ureenje trase ili za 

poboljšanje neplodnih tala u okolici. 

• Ograniiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje ceste, kako bi površina 

devastirana radovima bila što manja, odnosno koristiti postojeu mrežu putova, koju po 

završetku graevinskih radova treba sanirati. 

• Provoditi uestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan 

nain, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad. 

• Sav suvišni graevni materijal koji nee biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima, 

deponirati na za to predvienim lokacijama, a graevni otpad sustavno odvoziti. 

• Poduzeti mjere zaštite tla od erozije vodom uslijed utvrenog visokog rizika. Osigurati 

stabilnost padina i njihovo zatravnjivanje kako bi se sprijeila erozija tla uz samu cestu. 

• Zaštititi poljoprivredno tlo od imisije krutih estica podizanjem zaštitnih vegetacijskih 

pojaseva uz samu trasu ceste, kako bi se što bolje izoliralo tlo u zoni predvidivog 

utjecaja. 

7.2.8. MJERE ZAŠTITE INFRASTRUKTURE 


7.2.8. MJERE ZAŠTITE PROSTORA U ODNOSU NA PROMETNE TOKOVE 


• Utjecaje koje izgradnja ceste ima na energetske, prometne i telekomunikacijske sustave 

riješiti prilikom izrade Glavnog projekta, odnosno u višim fazama projekta. 

7.2.9. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNIH UTJECAJA 

• Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom kakvoom svjetla i sjenilima koja 

onemoguavaju vodoravan i uspravan rasap svjetlosti sukladno EU Direktivi o 

sprjeavanju svjetlosnog oneišenja. 

7.2.10. MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE 

• Planirane trase na više položaja direktno i indirektno ugrožavaju ili predviaju razaranje 

spomenike baštine, stoga ovdje istaknuti objekti trebaju prije mogue provedbe 

predvienog zahvata biti dokumentirani i istraženi. Na nekim dijelovima trase valja 

osigurati stalni arheološki nadzor u sluaju realizacije predvienog zahvata. 

• U sluaju pronalaska kulturno-povijesnih vrijednosti (arheološkog nalaza ili drugih 

vrijednosti) na podruju obuhvata zahvata prekinuti radove i obavijestiti središnje državno 

tijelo nadležno za zaštitu spomenika kulture. 



7.2.11. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNAAJKI 

• U sklopu izrade glavnog projekta izraditi projekt krajobraznog ureenja prostora za 

odabranu varijantu državne ceste i odabranu varijantu prikljuka, za ulaze/izlaze tunela 

te za nasipe, usjeke i zasjeke. 

• Za stabiliziranje usjeka, zasjeka i nasipa koristiti tradicionalne i lokalne materijale 

(kamen). 

• U pukotine na usjecima i zasjecima, te u njihovom podnožju zasaditi autohtone biljne 

vrste- nisko grmlje i penjaice. 

• Za stabiliziranje nasipa koristiti kombinaciju travnih smjesa, niskog grmlja, i penjaica. 

• Kao završnu obradu pokosa nasipa, usjeka i zasjeka te ulaza/izlaza tunela zabranjeno je 

koristiti mlazni beton. 

• Na podruju Imotskog polja u zonama prelaska preko kanala predvidjeti propuste koje je 

potrebno oblikovati lokalnim materijalom. 

• Koristiti rasvjetna tijela koja usmjeravaju svijetlo izravno i samo prema prometnici 

odnosno površini koju treba osvijetliti. 

• Zaštitne zidove od vjetra, buke i nepoželjnih pogleda izvesti u kombinaciji s drveem, 

grmljem i penjaicama. 

• Prilikom izvoenja zahvata, kretanje teške mehanizacije maksimalno ograniiti na 

postojeu cestovnu infrastrukturu i/ili postojeu mrežu putova. 

• Sauvati što je više mogue prirodne vegetacije na pristupnim i rubnim zonama, a 

ošteene površine sanirati prema projektu krajobraznog ureenja. 

• Sanaciju odabranih varijanti izvoditi tijekom izgradnje i neposredno nakon izgradnje. 

• Iskopanu i privremeno odloženu zemlju nastalu tijekom zemljanih radova iskoristiti u 

krajobraznom ureenju odabranih varijanti. 

• Nakon dovršetka izgradnje pojedinih faza obavljati pregled i inventarizaciju stvarnog 

stanja na terenu te prema tome sanirati/urediti sve površine obuhvaene izgradnjom 

prema projektu krajobraznog ureenja. Pri tome je posebnu pažnju potrebno posvetiti 

terasama, suhozidima i poljima. 

7.2.12. MJERE ZA SPREAVANJE EKOLOŠKE NESREE 

• Postupiti u skladu s izraenim “Operativnim planom interventnih mjera za sluaj 

iznenadnih zagaenja voda”. 

• Za sluaj istjecanja pogonskog goriva ili maziva iz postrojenja, strojeva i vozila 

osigurati interventne koliine sredstva za suho išenje tla. U potpunosti oistiti 

oneišenu površinu, tj, odstraniti tlo, a njegovo zbrinjavanje povjeriti ovlaštenoj pravnoj 

osobi. 

• Angažirati tvrtke ovlaštene, osposobljene i s pozitivnim referencama za sanaciju 

nastalog oneišenja u sluaju iznenadnog zagaenja. 



7.3. PROGRAM PRAENJE STANJA OKOLIŠA 


 

– dopuna poglavlja 5. 

7.3.1. PROGRAM PRAENJA STANJA BIORAZNOLIKOSTI 

• Osigurati inventarizaciju i praenje stanišnih tipova te ugroženih, strogo zaštienih i 

zaštienih svojti biljaka i životinja na podruju prometnice. 

• Duž itave prometnice osigurati svake godine praenje brojnosti invazivnih vrsta koje e 

potencijalno naseliti otvorena staništa oko prometnice. 

• Duž ruba Imotskog polja u podruju Medvedovi drage (Vinjani donji) osigurati praenje 

dinamike vode i s tim u vezi vodenih staništa (vlažnih livada, poplavnih šuma, 

povremenih vodotoka) i za njih vezanih biljnih i životinjskih svojti. 

• Osigurati praenje uestalosti stradavanja životinja (vodozemaca, gmazova, divljai) na 

prometnici i u skladu s tim poduzeti mjere za smanjivanje stradavanja. 

• Sve gore navedeno nužno je pohraniti u digitalnom obliku,a a nain prikupljanja i 

pohrane mora biti usuglašen sa standardima Državnog zavoda za zaštitu prirode. 

Podatke uvati u sjedištu investitora te u istovjetnom obliku u Državnom zavodu za 

zaštitu prirode i Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode. 

• Izvješa o stanju okoliša Hrvatskih cesta moraju ukljuivati i izvješa o stanju biološke 

raznolikosti i prirodnih procesa, trendovima i poduzetim dodatnim mjerama zaštite i 

ouvanja biološke raznolikosti na lokaciji zahvata te neposrednom utjecanom podruju. 

7.3.2. PROGRAM PRAENJA KAKVOE VODA 

• Predmetna cesta može utjecati na kakvou vode izvora Tihaljine i izvora u SZ rubnom 

dijelu Rastokog polja. Obje zone izvora nalaze se u susjednoj Zapadnoj Hercegovini. 

Za konstataciju kakvoe vode u spomenutim zonama izviranja mogue je provesti 

monitoring. Na poetku je potrebno provesti ocjenu "nultog" stanja kakvoe podzemnih 

voda prije poetka graditeljskih radova i puštanja predmetne ceste u promet. Nulto 

stanje se može u jednom dijelu konstatirati na temelju rezultata dosadašnjeg praenja 

kakvoe vode. Dodatna mjerenja je potrebno izvršiti za pokazatelje koji su karakteristini 

za utjecaj prometnica. Tijekom izgradnje i upotrebe projektirane ceste uzorci na izvorištu 

uzimali bi se etiri puta godišnje, tijekom dva hidrološka minimuma i dva maksimuma. 

Ujedno se predlaže i izrada katastra potencijalnih oneišivaa u slivu spomenutih zona 

izvora, kako bi se u konanici mogao razdvojiti njihov utjecaj od utjecaja korištenja 

prometnice. 

• Praenje stanja tijekom izvoenja zahvata - Tijekom izgradnji predmetne ceste, zbog 

mogueg utjecaja korištene mehanizacije i ljudskog faktora predlaže se kontinuiran 

monitoring kakvoe izvorskih voda i odabranih karakteristinih pokazatelja u tjednim 

intervalima, a detaljne analize barem jedanput mjeseno. 

• Praenje stanja tijekom korištenja, tijekom odvijanja prometa - Nakon puštanja u 

promet predmetne ceste, predlaže se tjedno opažanje odabranih karakteristinih 

pokazatelja u izvorskim vodama, a detaljne analize u mjesenim intervalima kroz 

razdoblje od pet godina. Uzorci vode iz mastolova uzimali bi se etiri puta godišnje, na 

najmanje dvije lokacije i to na mjestima ispuštanja iz mastolova, prije ulaza u filtarsko 

polje i nakon filtarskog polja prije upuštanja otpadne vode u podzemlje. Potrebno je 

barem jedno uzorkovanje izvesti poslije prve kiše, nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i 

najintenzivnijeg korištenja prometnice (ljeti). U uzorcima otpadnih voda pratili bi se isti 

pokazatelji kao i na izvorima. U ova opažanja ukljueni bi bili mastolovi koji su smješteni


na lokacijama koje se nakon detaljnih hidrogeoloških istraživanja ocijene kao zone i 

mjesta najveeg rizika za kvalitetu podzemnih voda. Istovremeno, takoer se predlaže 

ispitivanje prihvatnog kapaciteta sedimenta filtarskog polja barem dva puta godišnje za 

pojedine pokazatelje. 

POKAZATELJI UTJECAJA PROMETNICA NA PODZEMNE VODE: 

- temperatura vode -ukupne masnoe 

- el. vodljivost -mineralna ulja 

- pH -DOC 

- O2 -fenoli 

- KPK -PAH- ukupno 

- BPK5 -kloroform 

- mutnoa vode ili suspendirana tvar -tetraklorugljik 

-Cl- 

-tetrakloretilen (PCE) 

-SO42- 

-trikloretilen (TCE) 

- teški metali (Cd, Cu, Cr, Zn, Ni, Pb, Fe, Mn, Hg) -1,1,1-trikloretan 

- Br-, J- 

- NH3, NO2-, NO3- 

Svi navedeni pokazatelji mjerili bi se jednom mjeseno, a oni podcrtani u tjednim vremenskim 

razmacima. 

7.3.3. PROGRAM PRAENJA KAKVOE TLA 

• Jednom godišnje analizirati vrijednosti teških metala na poljoprivrednim tlima 30 i 100 metara od 

prometnice. 

7.4. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ 

- dopuna poglavlja 6. 

Zakljuno, sa stanovišta ove studije, planirani položaj Državne ceste (VARIJANTA V2 s 

PODVARIJANTOM V1a u podruju Imotskog polja) i Spojne ceste (VARIJANTA D1) 

prihvatljiv je uz provoenje propisanih mjera zaštite.

Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?