Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Studija o utjecaju na okoliš – Ne-tehniki sažetak
prometnica s prikazom raspodjela maksimalnih satnih, maksimalnih dnevnih, prosjenih satnih i
prosjenih dnevnih koncentracija spomenutih oneišivaa.
2.7. BUKA
Jedan od negativnih utjecaja izgradnje brze ceste je poveanje razine buke u okolici ceste. Taj
utjecaj se oituje i u fazi izgradnje i u fazi eksploatacije. Maksimalno dozvoljena razina buke za
no je 50 dB, a za dan 65 dB. Na podruju planirane ceste zona u kojoj je buka viša od
dozvoljenih 50 dB prosjene je širine 60m, te e se izvesti barijere za zaštitu od buke ovisno o
naseljenosti podruja.
2.8. GOSPODARSKE ZNAAJKE
Iako su na istraživanom podruju bili vrlo nepovoljni uvjeti za tvorbu dubokih i plodnih tala, na
poljoprivredna zemljišta otpada ak oko 51%, dok na šume i šumska zemljišta otpada 44% u
odnosu na ukupnu kartiranu površinu tla za zonu obuhvata od 300 m. To je stoga što su u
poljoprivredna zemljišta ukljueni i trajni prirodni pašnjaci koji se nalaze pretežno na
nepogodnim tlima za biljnu proizvodnju. Dominantna tla na brežuljkasto-brdovitom podruju su
smea tla na vapnencu i dolomitu, vapneno dolomitne crnice, crvenice i antropogena tla. Na
podruju Imotskog polja dominiraju aluvijalna tla, vitisoli na eugleju, te movarno glejna
hipoglejna i amfiglejna tla. Na istraživanim varijantama trase državne ceste javlja svih pet klasa
pogodnosti zemljišta za poljoprivredu, a dominiraju trajno nepogodna tla (klasa N2) i ogranieno
pogodna tla (klasa P3).
Šume i šumsko zemljište na podruju zahvata su u državnom vlasništvu, a obuhvaene su
podrujem gospodarskih jedinica Osoje, Orljaa i Biokovsko Selo, odnosno u privatnim
vlasništvu u obuhvatu gospodarske jedinice Maglaj Kruškovnik za koju nije izraen Program
gospodarenja privatnim šumama. Veliki, nekad degradirane površine sastojina hrasta medunca
s bijelim grabom danas se nalaze u progresiji, jer su u posljednjih tridesetak godina smanjeni ili
potpuno išezli ljudski utjecaji.
Kao vrste divljai koje ovdje obitavaju ili imaju prvenstvo uzgoja navode se: zec obini, muflon,
divlja svinja i jarebica kamenjarka. U lovištu se takoer planira i lov migratorne pernate divljai i
ispuštene fazanske divljai iz umjetnog uzgoja koja se ne zadržava trajno u lovištu
2.9. INFRASTRUKTURA
Planirana prometnica na nekoliko se mjesta križa s mrežom postojeih ili planiranih dalekovoda,
magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda te magistralnim vodovima pošte i telekomunikacija.
Završni dio kroz Imotsko polje nalazi se na podruju melioracijske odvodnje pa treba voditi
rauna o osnovnoj kanalskoj mreži. Izgradnjom brze ceste presijecaju se postojei prometni
tokovi. Ponovna uspostava tih tokova se postiže izgradnjom prijelaza, prolaza, paralelnih cesta,
pristupnih i poljskih putova.
2.10. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
Na podruju planirane prometnice iznimno je velik broj objekata od kulturne i povijesne važnosti.
Radi se u najveem broju o prapovijesnim gomilama, utvrdama, promatranicama,
kamenicama, gradinama, rimskim naseljima, rimskom putu, crkvama s grobljima,
srednjovjekovnim grobljima, izvorima, kamenim mostovima, ruševinama mlinica, bunarima te
zaseocima – svjedocima tradicionalnog urbanistikog oblikovanja i graenja kamenom, kao i
jezgrama tradicionalnih naselja s kamenim kuama.
ZAHVAT: Državna cesta vor „Zagvozd“ (D62) – Imotski (D60) 6