StrateÅ¡ki okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...

More documents

Recommendations

Info

Uvod razvijeniji narodi na svom putu u bogatstvo možda izgubili-kvalitetu života, kvalitetu kulturne i prirodne baštine te kvalitetu prostora. Bogatstvo ćemo stvoriti ponajprije uz pomoć više obrazovanja, više rada, više štednje i više promišljenog ulaganja. Brži hrvatski razvojni put se stoga može utemeljiti na tri jednostavna načela: • Obrazujmo se, kako bismo istu količinu vremena koju trošimo u radu i kreativnim djelatnostima, bolje iskoristili i stvorili više vrijednosti. • Budimo izvrsni kako bi i drugi prepoznali i vrednovali našu posebnost. • Investirajmo pažljivo, pametno i bez prevelikih rizika. Veliki investicijski zahvati su sjajni, ali rizici su ogromni. Mala si zemlja ne može priuštiti luksuz za velike pogreške; zato je bolje stalno rasti četiri ili pet posto godišnje, nego dvije godine rasti sedam posto pa potom stagnirati. U razdoblju koje je pred nama želimo stvoriti konkurentno tržišno gospodarstvo u okvirima socijalne države, prilagođene uvjetima XXI. stoljeća. Ostvarenje toga cilja mjerit ćemo na tradicionalan način – rastom bruto-domaćega proizvoda (BDP-a). Kako stremimo prema EU, tu vrijednost ćemo ponajprije iskazati kao postotak BDP-a po stanovniku prema prosjeku EU. Ta vrijednost izravno mjeri naše približavanje Uniji, kao i ostvarenje cilja da Hrvatska postane razvijena europska zemlja. Može li Hrvatska dostići dvije trećine razvojne razine EU-25 do 2013. Slika II. pokazuje da se Hrvatska danas nalazi na razini oko 54 posto EU prosjeka 1 . Ako se ciljevi i akcije iz ovoga dokumenta budu uspješno ostvarivali tijekom sljedećih sedam godina, Hrvatska bi mogla ostvariti prosječnu stopu rasta od oko šest posto, u razdoblju 2006. - 2013. Uz takvu stopu rasta, Hrvatska bi na kraju toga razdoblja mogla dosegnuti tri četvrtine (75 posto) prosječnoga dohotka po stanovniku u EU-25 ukoliko EU nastavi rasti po prosječno dva posto godišnje. Ove pokazatelje ne treba shvatiti kao prognozu, već kao mogućnost u optimističnom scenariju u kojem će i vlada i privatni sektor prionuti ostvarenju ciljeva koji su opisani na sljedećim stranicama. Slika II: BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći 2003, EU25=100. 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Rumunjska Bugarska Litva Latvija Poljska Estonija Slovačka Hrvatska Mađarska Češka Slovenija Izvor: Eurosat, aut.; uključuje procjenu sive ekonomije u svim zemljama 16 1 Metodološki usklađeno mjerenje BDP po stanovniku pokazuje da se Hrvatska 2003. nalazila na 52,3 posto europskoga prosjeka dohotka po stanovniku, iza Slovenije, Češke i Mađarske, a ispred Slovačke i Estonije. Procjenjujemo da je tijekom 2004. i 2005. godine Hrvatska dalje konvergirala prema prosjeku EU, tako da je 2005. dosegnula 54 posto prosjeka EU-25.
Uvod Stranice koje ste pročitali dijelom pokazuju zašto se Hrvatska nalazi na razini tek nešto više od 50 posto prosječnog europskog dohotka po stanovniku. Sljedeće pak stranice opisuju kako bi Hrvatska mogla dosegnuti 75 posto prosjeka razvijenosti EU. Slika III: BDP po stanovniku prema PPP, EU-25=100; projekcije u skladu s ovim dokumentom 80 % 70 % 60 % 50 % 2013 2012 2011 2010 2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 Izvor: Izračun autora 17
Page 2 and 3: Nakladnik Središnji državni ured
Page 4 and 5: Uvodno slovo Zadovoljstvo mi je pre
Page 6 and 7: Predgovor U suvremenom svijetu koje
Page 9 and 10: Sadržaj I. UVOD Nada i strah Mali
Page 11 and 12: Uvod Nada i strah Globalizacija i p
Page 13 and 14: Uvod U potrazi za temeljnim vrijedn
Page 15: Uvod Neravnomjerno razvijena gospod
Page 19 and 20: Ljudi i znanje godine starosti >90
Page 21 and 22: Ljudi i znanje zaposlenja barem jed
Page 23 and 24: Ljudi i znanje studenata, treba usk
Page 25 and 26: Znanost, tehnologija i informacijsk
Page 27 and 28: Znanost, tehnologija i informacijsk
Page 29 and 30: IV. Socijalna kohezija i socijalna
Page 31 and 32: Socijalna kohezija i socijalna prav
Page 33 and 34: V. Promet i energija Dostupnost inf
Page 35 and 36: Promet i energija željezničkog, p
Page 37 and 38: Promet i energija • Uz moguće uk
Page 39 and 40: Prostor, priroda, okoliš i regiona
Page 41 and 42: Prostor, priroda, okoliš i regiona
Page 43 and 44: VII. Makroekonomska stabilnost i go
Page 45 and 46: Makroekonomska stabilnost i gospoda
Page 51 and 52: Financije i kapital Slika 10: Kredi
Page 53 and 54: Financije i kapital putem fondova.
Page 55 and 56: IX. Poduzetnička klima Poduzetniš
Page 57 and 58: Poduzetnička klima Instrumenti i a
Page 59 and 60: X. Privatizacija i restrukturiranje
Page 61 and 62: Privatizacija i restrukturiranje
Page 63 and 64: XI. Nova uloga države Povećanje k
Page 65 and 66: Nova uloga države ima posebno važ
Page 67 and 68:
Nova uloga države • Do stupanja
Page 69 and 70:
Nova uloga države 600 Slika 15: St
Page 71 and 72:
Nova uloga države troškovi prilag
Page 73 and 74:
Nova uloga države prostor za razli
Page 75 and 76:
XII. Projekcije Na kraju prikazujem
Page 77 and 78:
Bilješke 77
show all

StrateÅ¡ki okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?