Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Poduzetnička klima<br />
moguće prigode <strong>za</strong> <strong>razvoj</strong>. Pritom je od temeljne važnosti da regionalne <strong>razvoj</strong>ne<br />
agencije razviju financijski model „know-how“ („znati kako“), te pronađu načina <strong>za</strong><br />
povezivanje privatnog kapitala i lokalnog <strong>razvoj</strong>a mimo proračuna lokalnih vlasti (v.<br />
Financije i kapital).<br />
Do sada je osnovano šest<br />
<strong>razvoj</strong>nih agencija, 235<br />
poduzetničkih zona, 16<br />
poduzetničkih inkubatora,<br />
četiri tehnologijska parka, te<br />
27 poduzetničkih centara.<br />
Program <strong>razvoj</strong>a<br />
poduzetničkih zona<br />
2004.-2007.<br />
• Fondovi rizičnoga kapitala onaj su dio ukupnoga financijskog sustava koji se pojavljuje<br />
kao jedno od rješenja, jer početak poduzetničke aktivnosti i inovativne aktivnosti po<br />
definiciji nisu aktivnosti koje se mogu kvalificirati <strong>za</strong> bankarske kredite. Potrebno je<br />
stoga stvoriti <strong>za</strong>konske mogućnosti da i država, uz potpuno razumijevanje da<br />
zbog rizične prirode poduzetništva velik broj projekata neće biti uspješan,<br />
može ulagati u fondove rizičnog kapitala<br />
(posebno regionalne i industrijski<br />
specijalizirane) kojima će se povećati dostupnost financiranja poduzetničkih i<br />
inovativnih projekata. Na primjer, udjel je državnih agencija u ukupnim sredstvima<br />
kojima raspolažu europski fondovi rizičnog kapitala šest posto, a mirovinskih fondova<br />
čak 22 posto. Na taj će način država otvoriti novi kanal poticanja poduzetništva, a<br />
u izboru i nadzoru provođenja poduzetničkih projekata osigurat će se učinkovitost<br />
privatnog sektora.<br />
• Poduzetništvo nije samo rast i <strong>razvoj</strong> novih poduzeća. Već postojeća poduzeća nailaze<br />
na prepreke rastu. Rast je lakši u suradničkom ambijentu umrežavanja i povezivanja.<br />
Jedan od oblika umrežavanja i povezivanja su svakako i klasteri. Klasteri omogućuju<br />
stvaranje kritične mase iskustva, fleksibilnost, horizontalno i vertikalno povezivanje i,<br />
što je najvažnije, jednostavniji proboj na inozemna tržišta jer predstavljaju izvrstan<br />
supstitut <strong>za</strong> nedostatak veličine svakog pojedinačnog člana klastera. Postojeće aktivnosti<br />
u poticanju i olakšavanju organi<strong>za</strong>cije klastera potrebno je jačati i na njima ustrajati.<br />
Posebnu ulogu u poticanju klastera ima područna (regionalna) i lokalna<br />
razina i regionalne <strong>razvoj</strong>ne agencije. Potrebno je stoga dalje jačati postojeću<br />
poduzetničku infrastrukturu kako bi se osnažila učinkovitost stvaranja i<br />
povezivanja, kako inovacijsko-poduzetničkih klastera koji pogoduju <strong>razvoj</strong>u<br />
ekonomije <strong>za</strong>snovane na znanju, tako i klastera koji će omogućiti povezivanje<br />
specifičnosti većeg broja regija u jedinstven i konkurentan proizvod (npr. u<br />
turizmu) (v. Priroda, prostor i regionalni razvitak)<br />
• U Hrvatskoj danas posluje 15 slobodnih zona namijenjenih <strong>za</strong> proizvodnju i preradu,<br />
u kojima korisnici uživaju povlašten porezni i carinski tretman. Slobodne zone ipak<br />
nisu ostvarile planirane ciljeve jer se u njima proizvodna djelatnost odvija tek u manjoj<br />
mjeri. Potrebno je stoga poslovanje slobodnih zona uskladiti s EU standardima,<br />
a njihov broj ograničiti na one u kojima dominira proizvodna djelatnost.<br />
• Iako Hrvatska ne stoji loše na rang-listi zemalja primateljica stranih direktnih investicija<br />
(FDI) po stanovniku, djelomično su izostali učinci direktnih ulaganja na učinkovitost<br />
ekonomije, a posebno izvoz. Jedan od uzroka je svakako izostanak značajnijih<br />
‘greenfield’ ulaganja, ali i visok stupanj koncentracije FDI-a u malom broju sektora.<br />
Agencija <strong>za</strong> promicanje izvo<strong>za</strong> i ulaganja treba aktivno raditi na promociji<br />
Hrvatske kao poželjnog mjesta ulaganja<br />
i privlačenju investitora te u partnerstvu<br />
sa svim tijelima državne uprave i koordiniranom suradnjom s regionalnim <strong>razvoj</strong>nim<br />
agencijama, pružati potporu reali<strong>za</strong>ciji ulagačkih projekata i uklanjanju prepreka<br />
<strong>za</strong> njihovu reali<strong>za</strong>ciju. U skladu s tim Agencija <strong>za</strong> promicanje izvo<strong>za</strong>, u koordinaciji<br />
s regionalnim <strong>razvoj</strong>nim agencijama, treba identificirati popis potencijalnih ulagatelja<br />
u Hrvatsku i s njima uspostaviti aktivnu i kontinuiranu suradnju i komunikaciju.<br />
Hrvatska treba krenuti ususret potencijalnim ulagačima jer investicije nisu<br />
puka posljedica poreznih olakšica.<br />
58