Projekcije transfera u proračunu. Zbog toga se tek s osjetnijim ubr<strong>za</strong>njem stope rasta BDP-a u drugom četverogodišnjem razdoblju otvara prostor <strong>za</strong> smanjenje udjela izdataka opće države u BDP-u do razine od, još uvijek razmjerno visokih - 45 posto. Nakon uvođenja sive ekonomije u obračun BDP-a zbog usklađivanja s međunarodnom metodologijom, ovaj će omjer značajno pasti. To nikako ne treba protumačiti kao opravdanje <strong>za</strong> <strong>za</strong>državanje postojećeg stupnja poreznog opterećenja i visine državnih izdataka, jer se negativni utjecaj poreznog opterećenja na poduzetničku aktivnost i investiranje, kao ni kvaliteta i učinkovitost državnih izdataka, neće promijeniti zbog promjene metodologije izračuna BDP-a. Naposljetku, neizbježno visok deficit tekućeg računa bilance plaćanja (u prosjeku 6,5 posto BDP-a) pratit će ubr<strong>za</strong>ni gospodarski rast zbog s rastom pove<strong>za</strong>nog uvo<strong>za</strong> kapitalne opreme i intermedijarnih dobara. Takvo je bilo iskustvo svih brzorastućih zemalja koje su hvatale priključak s razvijenijim regijama prije nego što su, na višoj razini <strong>razvoj</strong>a, postale neto-izvoznici. Hrvatska još ne može postati neto-izvoznik bez velikih i nepotrebnih društvenih troškova, no deficit tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi biti financijski „bezopasan“, jer se očekuje rast izvo<strong>za</strong> po stopi koja je veća od stope rasta BDP-a i financiranje deficita gotovo u cijelosti iz izravnih stranih ulaganja. Zahvaljujući prije svega poticanju poduzetničke klime, rastu ulaganja i novoj ulozi države, omjer izravnih stranih ulaganja i BDP-a trebao bi kontinuirano dosti<strong>za</strong>ti 6 posto ili više. Rast izvo<strong>za</strong> trebao bi svake godine premašiti rast BDP-a <strong>za</strong> 1 postotni bod, tako da bi se omjer ukupnoga izvo<strong>za</strong> i BDP-a u svakom četverogodišnjem razdoblju povećavao <strong>za</strong> po 4 postotna boda, postupno transformirajući Hrvatsku u izvozno orijentiranu ekonomiju. Uz takve trendove izvo<strong>za</strong> i izravnih stranih ulaganja opisani je rast moguć uz rast vanjskoga duga po malo nižoj stopi od one po kojoj raste izvoz. To znači da bi se glavni omjer <strong>za</strong>duženosti (vanjski dug/izvoz roba i usluga) prvo stabilizirao na <strong>za</strong>tečenoj razini, a potom i malo smanjio, čime bi bila definitivno otklonjena svaka opasnost da Hrvatska u dogledno vrijeme iskusi probleme s prevelikim teretom vanjskoga duga. Makroekonomski poka<strong>za</strong>telji do 2013. godine, četverogodišnji prosjeci 7 Poka<strong>za</strong>telj 1994.- 1997. 1998.- 2001. 2002.- 2005. <strong>2006.</strong>- 2009. 2010.- 2013. Stopa rasta BDP, u % 6,4 2,1 4,4 5,1 7,3 Stopa inflacije, kraj godine u % 2,0 5,0 2,6 2,5 2,0 Stopa ne<strong>za</strong>poslenosti, ILO, u % -** 14,9 13,9 12,0 9,5 Fiskalni deficit / BDP*** ,u % -1,1 -5,5 -4,7 -3,0 -1,5 Izdaci opće države / BDP, u % 48,0 52,0 50,0 48,0 45,0 Saldo tekućeg računa / BDP, u % -5,0 -5,0 -6,7 -6,5 -6,5 FDI/BDP, u % 1,7 6,0 5,1 7,0 6,0 Vanjski dug / izvoz roba i usluga, % 63,9 120,3 153,3 165,0 160,0 Izvoz roba i usluga / BDP, u % 41,8 44,0 50,0 54,0 58,0 Rast u EU-15 u % 2,3 2,9 1,5 2,0 2,0 ** Podaci prema međunarodno usporedivoj metodologiji nisu raspoloživi prije 1998. *** Projekcije indikatora ne uzimaju u obzir očekivanu korekciju <strong>za</strong> uključivanje sive ekonomije. 7 Prika<strong>za</strong>ne se projekcije temelje na pretpostavci nastavka normalnog odvijanja poslovnih ciklusa u EU. Svako odstupanje od uobičajenih europskih trendova (poput onoga iz 1991./92. kada je Europa prolazila financijsku krizu) neizbježno bi se prelilo i na naše gospodarstvo. Pad potražnje <strong>za</strong> našom izvoznom robom i uslugama te financijska nestabilnost koja bi se reflektirala u smanjenom priljevu kapitala u Hrvatsku, najvažniji su mehanizmi putem kojih bi europski problemi mogli utjecati na naše gospodarstvo. U ovom se trenutku rast u Europi postupno oporavlja te se u sljedećim godinama očekuje blago ubr<strong>za</strong>vanje stope rasta i rast kamatnih stopa. Taj poslovni ciklus, kao i onaj koji bi potom mogao uslijediti, uključeni su u ovu projekciju <strong>razvoj</strong>a hrvatskoga gospodarstva 76
Bilješke 77