Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
III.<br />
Znanost, tehnologija i<br />
informacijsko-komunikacijska<br />
tehnologija<br />
Brz napredak znanosti i tehnologije i i<strong>za</strong>zovi globali<strong>za</strong>cije čine stjecanje znanja, njegovu<br />
produktivnu primjenu, neprekidno obnavljanje i povećanje, temeljnim i<strong>za</strong>zovom konkurentnog<br />
gospodarstva i društava. Znanstveno-istraživački rad i djelotvornost prenošenja njegovih<br />
rezultata u dobra, usluge i procese jedna je od temeljnih poluga u stvaranju konkurentnog<br />
gospodarstva i društva znanja. Istovremeno, informacijsko-komunikacijska se tehnologija<br />
pokazuje temeljnom infrastrukturom konkurentnog društva <strong>za</strong>snovanog na znanju.<br />
1. Znanost i tehnologija<br />
„Kokoš i jaje“: preniska<br />
privatna ulaganja u<br />
istraživanja i <strong>razvoj</strong><br />
posljedica su nesposobnosti<br />
ponude da odgovori<br />
<strong>za</strong>htjevima potražnje, ali isto<br />
tako i nedostatka kvalitetne<br />
potražnje <strong>za</strong> znanstvenim<br />
i istraživačkim inputima u<br />
proizvodne procese.<br />
Hrvatska ima nominalno značajan znanstveno-istraživački potencijal. Na milijun stanovnika<br />
Hrvatska ima 2600 istraživača dok je prosjek EU-25 oko 3600 odnosno u novim članicama EU-<br />
10 oko 2500 istraživača na milijun stanovnika. Međutim, njegova se iskorištenost i usklađenost<br />
s <strong>razvoj</strong>em i potrebama gospodarstva općenito smatra relativno niskom. U Hrvatskoj su<br />
ukupna ulaganja u istraživanje i <strong>razvoj</strong> (1,25 posto BDP-a u 2004.) čak i nešto veća od prosjeka<br />
novih članica EU (EU-10 prosjek je 0,81 posto BDP) dok postoji <strong>za</strong>ostajanje <strong>za</strong> razvijenim<br />
zemljama (prosjek ulaganja u EU-15 je 1,98 posto BDP-a). Međutim, struktura tih ulaganja je<br />
nepovoljna jer dominiraju ulaganja javnog sektora, tako da su istraživanje i <strong>razvoj</strong> u velikoj mjeri<br />
izolirani od privatnog sektora. Točnije, javni sektor <strong>za</strong>pošljava gotovo 90 posto svih istraživača,<br />
izdvaja skoro 90 posto ukupnih ulaganja u znanost i istraživanje dok samo 10 posto prihoda<br />
instituta i šest posto prihoda fakulteta dolazi od istraživanja <strong>za</strong> poslovni sektor. Istraživačka<br />
se populacija također sporo pomlađuje, a na tehničke i prirodoslovne fakultete se upisuje<br />
relativno mali broj studenata.<br />
Učinjeni su početni koraci u stvaranju hrvatskog istraživačkog prostora odnosno koordinirane<br />
mreže znanstvenih <strong>razvoj</strong>no-istraživačkih i akademskih institucija. Te je aktivnosti potrebno<br />
vrednovati i ubr<strong>za</strong>ti u dijelu u kojem se ocijeni da se one kreću u dobrome smjeru. Za značajnije<br />
24
Change language