Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...

Ljudi i znanje
godine starosti
>90
90 - 94
85 - 89
80 - 84
75 - 79
70 - 74
65 - 69
60 - 64
55 - 59
50 - 54
45 - 49
40 - 44
35 - 39
30 - 34
25 - 29
20 - 24
15 - 19
10 - 14
5 - 9
0 - 4
Slika 1: Demografska piramida 1971.
žene
muškarci
250 150 50 50 150 250
godine starosti
>90
90 - 94
85 - 89
80 - 84
75 - 79
70 - 74
65 - 69
60 - 64
55 - 59
50 - 54
45 - 49
40 - 44
35 - 39
30 - 34
25 - 29
20 - 24
15 - 19
10 - 14
5 - 9
0 - 4
Slika 2: Demografska piramida 2001.
žene
muškarci
250 150 50 50 150 250
Izvor: DZS
000 osoba Izvor: DZS
000 osoba
Udio djece mlađe od 14 godina u ukupnom stanovništvu smanjen je s 23 posto 1971. na 17 posto u 2001.
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu povećan je s 10 posto 1971. na 16 posto u 2001.
Sektorska struktura zaposlenosti pokazuje kako Hrvatska, unatoč ekonomskoj strukturi u
kojoj dominiraju usluge, ima relativno nižu zaposlenost u uslugama u usporedbi s EU. U tržišnim
uslugama u Hrvatskoj je u 2004. bilo zaposleno 32 posto svih zaposlenih dok je prosjek EU
iznosio 37,2 posto. Razlika u netržišnim uslugama još je veća: 21,5 posto svih zaposlenih u
Hrvatskoj naspram 30 posto, koliko iznosi prosjek EU.
Moguće je da su ove brojke podcijenjene zbog relativno veće zaposlenosti u sivoj ekonomiji u
uslugama, no čak i uz tu mogućnost, brojke pokazuju da Hrvatska nema preveliku zaposlenost u
uslužnom sektoru. Na putu približavanja prema EU (približavanja razini dohotka po stanovniku)
uslužni će sektor razmjerno brzo rasti, posebice u pojedinim segmentima (turizam, promet,
graditeljstvo), te se obrazovni sustav mora prilagoditi toj činjenici.
Kvaliteta radne snage u pogledu obrazovanja pokazuje da Hrvatska u ukupnome radno
aktivnom stanovništvu, isto kao i ukupnome zaposlenom stanovništvu, ima znatno manji udio
visokoobrazovane (tercijarne) radne snage od europskoga prosjeka. U Hrvatskoj, kao i u EU,
viša razina obrazovanja u vezi je s nižom razinom stope nezaposlenosti: veće obrazovanje
dovodi do manje nezaposlenosti, obrazovanje stoga, mora postati glavni instrument za
smanjenje strukturne nezaposlenosti.
Konkurentnost kroz
obrazovanje, a ne kroz jeftin
rad i neograničenu slobodu
poslodavaca.
Međutim, ova uzročno-posljedična veza nije tako jednostavna. Jedna od važnih karakteristika
hrvatskoga tržišta rada je relativno slaba poveznica između rezultata obrazovanja i potreba
tržišta, odnosno nedovoljan utjecaj tržišta rada (tj. potreba tržišta rada) na osobine
obrazovnog sustava. Ovo je posebno vidljivo iz razlika u zaposlenosti među pripadnicima
različitih zvanja i zanimanja na istoj razini obrazovanosti. Premda imamo primjere odličnih
obrazovnih institucija, potrebno je neprekidno inzistirati na sustavnom promicanju kvalitete i
relevantnosti znanja i vještina za tržište rada i za nova zanimanja. Od ključne je važnosti razvoj
univerzalnih vještina (jezici, kompjutorska /računalna/ pismenost, komunikacijske vještine,
matematika) koje omogućavaju fleksibilnost i brz prijelaz iz zanimanja u zanimanje. Upravo
će takav razvitak povećati fleksibilnost tržišta rada jer fleksibilnost tržišta podrazumijeva puno
više od zakonodavnog okvira.
19