Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
Strateški okvir za razvoj 2006. - Ministarstvo regionalnoga razvoja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Makroekonomska stabilnost i<br />
gospodarska otvorenost<br />
Ciljevi:<br />
Hrvatska je mala i otvorena ekonomija. Kao takva, ona ne može utjecati na međunarodne<br />
tijekove kapitala i kretanja na globalnom tržištu, te mora dosljedno nastaviti putem kojim je<br />
krenula - prihvatiti financijsku i ukupnu gospodarsku otvorenost. Hrvatska se mora, umjesto<br />
<strong>za</strong>ustavljanja na pola puta zbog straha od globali<strong>za</strong>cije i traženja rješenja u interventnom<br />
administriranju, naučiti koristiti otvorenošću kao svojom glavnom konkurentskom prednosti<br />
i privući još više međunarodnoga kapitala. Osiguranje trajnih, visokih i stabilnih financijskih<br />
priljeva, posebno izravnih stranih ulaganja u izvoznom sektoru, ali i poticanje zdravih odljeva<br />
kapitala putem ulaganja hrvatskih subjekata na prosperitetna strana tržišta, nužan su uvjet<br />
gospodarskog rasta u maloj i otvorenoj zemlji poput Hrvatske. Pritom ne treba <strong>za</strong>govarati<br />
slabljenje kontrole i afirmaciju spontanosti. Potrebno je osigurati stabilne tijekove kapitala, što<br />
<strong>za</strong>htijeva i posebne vidove državne intervencije koje detaljno opisujemo u nastavku.<br />
Načelo gospodarske otvorenosti <strong>okvir</strong> je u koji se smješta šest glavnih<br />
makroekonomskih ciljeva:<br />
• prosječnu stopu realnog rasta BDP-a u sljedećih sedam godina povećati na<br />
razinu od šest posto godišnje-prvenstveno <strong>za</strong>snovano na privatnim investicijama;<br />
• očuvati nisku inflaciju;<br />
• smanjiti stope ne<strong>za</strong>poslenosti ispod 9 posto neposredno nakon ulaska u EU;<br />
• više povećati omjer neto priljeva međunarodnog kapitala prema BDP-u,<br />
posebno izravnih i portfolio ulaganja;<br />
• <strong>za</strong>ustaviti rast vanjske <strong>za</strong>duženosti na sadašnjoj razini (160 posto vrijednosti<br />
ukupnog izvo<strong>za</strong> roba i usluga, tj. blizu gornje granice umjerene <strong>za</strong>duženosti);<br />
• <strong>za</strong>držati omjer javnoga duga i BDP-a trajno ispod 60 posto.<br />
Instrumenti i akcije<br />
Ostvarenje tih ciljeva nalazi se pod utjecajem svih politika opisanih u ovom dokumentu.<br />
Povećanje priljeva kapitala neće se dogoditi bez poboljšanja učinkovitosti javne uprave. Smanjenje<br />
ne<strong>za</strong>poslenosti neće se dogoditi bez promjena u sustavu usavršavanja i doškolovanja. Svi su<br />
oblici ekonomske politike i mjere uvijek međusobno višestruko pove<strong>za</strong>ni. U nastavku ćemo se<br />
stoga usmjeriti samo na one instrumente i akcije koje drugdje nisu detaljnije opisane.<br />
• Hrvatska je dosegnula razinu razvijenosti kada se ubr<strong>za</strong>nje rasta ne može više<br />
osigurati samo instrumentima makroekonomske politike. Za ostvarivanje definiranih<br />
makroekonomskih ciljeva potrebna je svekolika usklađenost aktivnosti opisanih u ovom<br />
dokumentu. U području ekonomske politike to isto tako znači nužnost ubr<strong>za</strong>nja<br />
onih reformi koje će omogućiti jačanje cjenovne konkurentnosti cjelokupne<br />
ekonomije. Umjesto reformi korak po korak, potrebna je logika grude snijega<br />
- istovremenog pokretanja ni<strong>za</strong> različitih promjena.<br />
• Jedan od instrumenata <strong>za</strong> poboljšanje cjenovne konkurentnosti i istovremeno učinkovito<br />
smanjivanje ne<strong>za</strong>poslenosti je učinkovito upravljanje jediničnim troškom rada.<br />
Rezultati izravnih poticaja <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje nisu opravdali potrošnju novca poreznih<br />
obveznika, ali se <strong>za</strong>to značajniji pad ne<strong>za</strong>poslenosti počeo događati upravo u trenutku<br />
kada je <strong>za</strong>vršio brz rast jediničnoga troška rada. Jedinični trošak rada je omjer cijene rada<br />
i produktivnosti. Upravljanje jediničnim troškom rada ne smije se obavljati putem<br />
smanjivanja realnih plaća. Potrebno je postići konsenzus socijalnih partnera<br />
o sporijem rastu plaća od rasta produktivnosti mjerene njezinom najširom<br />
procijenjenom mjerom, tj. stopom rasta bruto-domaćeg proizvoda<br />
koji će<br />
omogućiti umjeren rast realnih plaća. Umjeren rast plaća, koji omogućava realan rast<br />
životnog standarda radnika, ali ga smješta u <strong>okvir</strong>e rasta produktivnosti, predstavlja<br />
zdravo načelo čiji bi konkretan provedbeni <strong>okvir</strong> uključujući i principe kolektivnog<br />
46
Change language