SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
09.01.2015 • Views
Share Embed Flag

SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
fmoit.gov.ba

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

NAUČNO POPULARNA REVIJA O<br />

PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI<br />

Sarajevo 2011., broj 33, godina XV<br />

<strong>SLAVIMO</strong> <strong>GODINU</strong> ŠUMA

SADRŽAJ<br />

FONDEKO SVIJET<br />

Naučno popularna revija o prirodi,<br />

čovjeku i ekologiji<br />

Sarajevo, 2011., broj 33, godina XV<br />

Izdavač: Udruženje za podsticanje<br />

uravnoteženog razvoja i kvalitet života<br />

„Fondeko“ Sarajevo<br />

Suizdavač: <strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong><br />

okoliša i <strong>turizma</strong><br />

Upravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso<br />

- Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,<br />

novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik<br />

Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;<br />

dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul -<br />

Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana<br />

Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk<br />

Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik<br />

fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet.<br />

Za izdavača: Halida Vuković<br />

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović<br />

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:<br />

Tomislav Lukić, prof.<br />

Uredništvo: Hajdar Arifagić, novinar;<br />

akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.<br />

Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar<br />

Knežević; mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela<br />

Petrović, prof.; doc. dr. Šekib Sokolović;<br />

dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka<br />

Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav<br />

Vujanović, likovni kritičar.<br />

Unos teksta: Admir Tihić<br />

Lektor: Nada Franjković<br />

Korektor: Sabaheta Abadžić<br />

Sekretar redakcije: Zumreta Begović<br />

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić<br />

laureat Povelje časti UNEP „Global 500“<br />

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“<br />

Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-<br />

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54<br />

e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba<br />

Rukopisi, fotografije, diskete<br />

i CD se ne vraćaju.<br />

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)<br />

Štampa: BLICDRUK Sarajevo<br />

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.<br />

U skladu sa Zakonom o javnom informisanju,<br />

revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar<br />

medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i<br />

informisanja Kantona Sarajevo kao<br />

nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM<br />

14/99, od 19.05.1999.<br />

Naslovna strana: Šuma<br />

Foto: Slobodan Samardžić - Sam<br />

Posljednja strana: Koze<br />

Foto: Zoran Buletić<br />

Ilustracije: Božo Stefanović<br />

Tiraž: 3.000<br />

Revija se štampa na recikliranom papiru<br />

Dr. sc. Nevenko Herceg;<br />

Dr.sc. Mehmed Cero;<br />

Goran Krstović, dipl. ing. maš;<br />

Tomislav Lukić, prof.<br />

NAPREDAK KA EUROPI<br />

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša<br />

2010, za Bosnu i Hercegovinu su<br />

obrađene komponente ...<br />

05<br />

Prof. dr. Dubravka Šoljan<br />

MUNIKA, ČETINAR<br />

KOJI OPSTAJE<br />

U skupini endemičnih reliktnih vrsta<br />

Bosne i Hercegovine mali je broj<br />

drvenastih biljaka, a među njima<br />

nalazi se jedna vrsta bora ...<br />

25<br />

Prof.dr.Hamid Čustović;<br />

Prof.dr.Sead Vojniković;<br />

Mr.sc.Semin Petrović<br />

BIOMASA ZA BIOENERGIJU<br />

Spaljivanjem biomase oslobađa se<br />

toplota koja se može direktno koristiti<br />

za grijanje ili se ...<br />

Vojislav Vujanović<br />

PJESME POBUNE I PJESME<br />

BLISKOSTI<br />

Ideja Saita Orahovca o prirodnoj<br />

vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je<br />

svoju prirodnost i prerasla u vertikalu<br />

egzistencijalnog odnosa ...<br />

46<br />

Akademik Midhat Usčuplić<br />

VLAST I STRUKA<br />

NA ISTOM ZADATKU<br />

Gospodarenje šumama<br />

podrazumijeva održavanje stabilnosti<br />

i biodiverziteta šumskih zajednica,<br />

trajnost prinosa i ...<br />

10<br />

Mario Zovko,dipl. ing. str.<br />

PRVI KORAK<br />

U PRAVOM SMJERU<br />

Uredba o korištenju obnovljivih<br />

izvora energije, koju je donijela Vlada<br />

Federacije BiH slijedi opredjeljenje da<br />

proizvodnja ne mora uvijek biti ...<br />

30<br />

Ismet Dedić, dipl.ecc<br />

34 40<br />

KLJUNAŠ<br />

CIPELAŠ<br />

Arapi ga zovu abu makrub, otac<br />

cipele jer – nije teško pogoditi – ima<br />

kljun nalik na cipelu. Jaku cipelu, rekli<br />

bismo, jer tom “cipelom” ...<br />

WWF i FONDEKO<br />

zainteresirani za buduću<br />

saradnju<br />

Sa obilježavanja dana Hutovog blata...<br />

64<br />

ISSN 1512-634X UDK 574(05)

Riječ urednice<br />

1<br />

“ŠTA SU NAMA ŠUME”<br />

Alma Džinović<br />

“Glavna istina o šumi biće otkrivena kada<br />

ih sasvim nestane sa lica zemlje”.<br />

Leonid Leonov<br />

Bosna i Hercegovina je od 2007. godine<br />

aktivno uključena u Forest Europe<br />

-evropsku organizaciju za održivo<br />

upravljanje šumama. Kroz saradnju unutar<br />

organizacije Šume Evrope, u periodu od<br />

1990. godine razvijena je održiva politika<br />

upravljanja šumama, kao i smjernice, što doprinosi<br />

globalnim ciljevima UNFF-a. Šume,<br />

koje se šire bez prekida, pokrivaju 44% teritorije<br />

Evrope i 25% svjetske teritorije. Šume i<br />

šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini rasprostiru<br />

se na površini od oko 63% površine<br />

države i predstavljaju ogroman potencijal za<br />

ublažavanje posljedica klimatskih promjena.<br />

Spužve koje upijaju CO 2<br />

su nam najvjerniji<br />

saveznik u toj borbi. Na globalnom nivou računa<br />

se da približno 18% od globalne emisije<br />

stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao rezultat<br />

sječe i degradacije šuma.<br />

Dakle, riječ je o šumskim kompleksima koji<br />

imaju značajnu ulogu u formiranju oborina i<br />

opskrbe naših rijeka vodom, pomažu u održavanju<br />

bioraznolikosti, utječu na očuvanje<br />

plodnosti tla i njegovu zaštitu od erozije,<br />

ublažavaju velika kolebanja temperature zraka,<br />

izvor su osnovnih i ekološki prihvatljivih<br />

drvnih i nedrvnih proizvoda, predstavljaju<br />

obnovljivu sirovinsku bazu za industriju kao i<br />

Foto: M. Mehmedić - Hranisava<br />

za proizvodnju energije. Šumarstvo i poljoprivreda<br />

su jako važni sektori s obzirom na<br />

zapošljavanje, korištenje zemljišta i upravljanje<br />

prirodnim resursima. Potrebno je prepoznavati<br />

značaj evropskog šumarstva i šuma,<br />

na temelju potreba industrije, kao i važnosti<br />

njihovog dugoročnog održavanja na temelju<br />

ekonomske održivost i konkurentnosti.<br />

Vrijednost samih šuma procijenjena je na<br />

130 milijardi dolara godišnje, što je jednako<br />

vrijednosti zlatnih rezervi Francuske i Švicarske.<br />

One nam pružaju hranu, gorivo, lijekove,<br />

energiju, pa i zaradu. I najvažnije od<br />

svega, daju nam zrak koji udišemo.No, sama<br />

činjenica da je potrebno proglašavati godinu<br />

u kojoj ćemo se posvetiti spašavanju šuma,<br />

znak je za uzbunu. Od 2000. godine do danas,<br />

nestalo je šuma površine države veličine<br />

Kostarike. Šume se sjeku zbog proširivanja<br />

poljoprivrednih površina, izgradnje saobraćajnica,<br />

dalekovoda i naftovoda.<br />

Zbog sve veće potrebe za zemljom koja će<br />

služiti za uzgoj životinja, sve veća područja<br />

prirodnih staništa “raščišćavaju” se u tu svrhu.<br />

Posljedice deforestacije posebno su vidljive<br />

na primjeru amazonske prašume i ostalih<br />

tropskih šuma: amazonska prašuma koja<br />

se prostire kroz devet zemalja Južne Amerike<br />

igra ključnu ulogu u apsorpciji svjetskog<br />

CO 2<br />

, proizvodi 1/5 svjetskog kisika i domaćin<br />

je 1/3 svjetskih životinjskih vrsta. 70%<br />

biljaka koje su od strane Američkog nacionalnog<br />

instituta za rak otkrivene kao biljke<br />

korisne u liječenju karcinoma mogu se naći<br />

isključivo u tropskim šumama.<br />

Do 2030. godine na svijetu će preostati<br />

samo 10% tropskih šuma uz još 10% u stanju<br />

propadanja, a 80% će biti nepovratno<br />

izgubljeno zajedno sa stotinu hiljada biljnih<br />

i životinjskih vrsta. Svjetska banka je 2004.<br />

u svom izvještaju prezentirala podatak: 88%<br />

uništene šume u brazilskom dijelu Amazona<br />

pretvoreno je u pašnjake za uzgoj stoke ili<br />

stočne hrane.<br />

UNFF najavljuje da će jedna od glavnih tema<br />

u Međunarodnoj godini šuma biti tzv. agrošumarstvo,<br />

objedinjavanje uzgoja usjeva,<br />

stoke i drveća. Time će se omogućiti prirodnija<br />

i efikasnija proizvodnja hrane i gnojiva.<br />

Također, na taj bi se način, u idućih 50 godina<br />

iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi<br />

tona CO 2<br />

.<br />

Uprkos svemu, uništavanje šuma, koje danas<br />

prekrivaju 1/3 površine kopnenog dijela Zemlje,<br />

nastavlja se nemilosrdnom žestinom.<br />

Svake godine uništi se prosječno 13 milijuna<br />

hektara, što je veličina koja odgovara površini<br />

Portugala.<br />

Sve države članice UN-a, uključujući i Bosnu<br />

i Hercegovinu, pozvane su da tokom ove godine<br />

na međunarodnim i nacionalnim razinama<br />

organizuju različite aktivnosti kojima<br />

će se obilježiti Međunarodna godina šuma, a<br />

sve s ciljem širenja svijesti i edukacije društvene<br />

zajednice o dobrobiti koju šumski ekosistemi<br />

daju čovječanstvu.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

2 Planetarna kataklizma<br />

ZEMLJA DRHTI OD<br />

ZRAČENJA<br />

Strah čovječanstva od posljedica izlijevanja radioaktivnog materijala nakon<br />

razornog zemljotresa u Japanu trajaće decenijama<br />

Najsnažniji potres u posljednjih 140<br />

godina koji je 11. marta magnitudom<br />

od 8,9 pogodio sjeveroistočnu<br />

obalu Japana izazvao je 10 metara visoki<br />

tsunami koji je rušio sve pred sobom, uključujući<br />

kuće, automobile i gospodarske<br />

zgrade na imanjima, a gotovo 28. 000 osoba<br />

je poginulo ili nestalo. Ovaj razorni potres i<br />

tsunami oštetili su nuklearke Fukushima,<br />

izazvavši požare, teška oštećenja ovih elektrana<br />

i curenje radioaktivnog materijala u<br />

okean, tlo i atmosferu. Prvobitno je bila<br />

proglašena 5 razina nuklearne katastrofe,<br />

međutim prije par dana ta razina je podignuta<br />

na najvišu sedmu razinu u nuklearki<br />

Fokushima Daiichi, čime je ta<br />

katastrofa izjednačena s katastrofom<br />

u Černobilu iz 1986. godine. Razina<br />

broj 7 je najviša razina na međunarodnoj<br />

ljestvici nuklearne katastrofe.<br />

Međunarodna skala nuklearnih i radioloških<br />

događaja (INES), ide od Razine 1, koja<br />

ukazuje na vrlo malu opasnost za stanovništvo,<br />

do Razine 7 “velike nesreće” kod<br />

koje je došlo do velikog ispuštanja radioaktivnog<br />

materijala, uz zdravstvene i ekološke<br />

učinke vrlo širokih razmjera. Ova odluka o<br />

podizanju na najvišu razinu uslijedila je nakon<br />

što je japanska Agencija za nuklearnu<br />

i industrijsku sigurnost (NISA) objavila<br />

preliminarne rezultate prema kojima oštećena<br />

elektrana ispušta i do 10.000 TBq (terabekerela)<br />

radioaktivnog materijala po<br />

satu, izvještava agencija Kyodo news. Zamjenik<br />

direktora Japanske agencije za nuklearnu<br />

sigurnost Hidehiko Nishiyama<br />

kaže: “Radioaktivnost ispuštena u atmosferu<br />

doživjela je najvišu razinu između<br />

15. i 16. marta. Radioaktivni materijali<br />

još uvijek istječu, ali se količina u međuvremenu<br />

znatno smanjila”. Međutim,<br />

operator nuklearke Tokyo Electric Power<br />

(Tepco) izražava zabrinutost: “Istjecanje<br />

radioaktivnog materijala nije potpuno<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

zaustavljeno i duboko smo zabrinuti jer<br />

bi možda mogao nadmašiti Černobil”.<br />

Znanstvenici tvrde da je situacija katastrofalna,<br />

te da se prava istina skriva od javnosti<br />

zbog utjecaja nuklearnog lobija. Christopher<br />

Busby, jedan od najvećih svjetskih<br />

stručnjaka na području radijacije, procjenjuje<br />

kako će od raka oboljeti 400.000 ljudi,<br />

uglavnom onih koji žive u radijusu od 200<br />

kilometara.<br />

Navodimo neke od posljedica katastrofe u<br />

Japanu:<br />

■ Prema poslijednjim zvaničnim podacima,<br />

zemljotres i prateći cunami odnijeli su<br />

11.232 ljudska života, a 16.361 osoba se<br />

vodi kao nestala, javila je japanska agencija<br />

Kjodo.<br />

■ U skloništima živi više od 175.000 ljudi,<br />

jer su čitavi gradovi na sjeveroistoku Japana<br />

opustošeni, a istovremeno je 70.000 ljudi<br />

napustilo domove i u planu je da se još<br />

130.000 ljudi izmjesti.<br />

■ Katastrofa je pričinila materijalnu štetu<br />

od 300 milijardi dolara.<br />

■ Radijacija iz oštećene nuklearke na sjeveroistoku<br />

Japana otišla je u vazduh, kontaminirala<br />

poljoprivredne proizvode i vodu<br />

za piće i zagadila Tihi okean, navode agencije.<br />

■ Ugrožen je život u okeanu, jer je nivo radioaktivnog<br />

joda u moru u blizini oštećene<br />

nuklearne elektrane Fukušima Daići 3.355<br />

puta veći od dozvoljenog, saopštila je japanska<br />

Agencija za nuklearnu bezbjednost.<br />

■ Razina radijacije u tokijskom vodovodu<br />

premašuje dopuštenu razinu za dojenčad, a<br />

u nekim područjima razina radioaktivnog<br />

joda dvaput je veća od preporučene.<br />

■ Stanovnici u prefekturi Fukushima upozoreni<br />

su da ne jedu povrće zbog zabrinjavajuće<br />

kontaminacije.Ujedno, SAD su zabranile<br />

uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda,<br />

svježeg voća i povrća iz pokrajina u blizini<br />

nuklearke.<br />

■ Ukupna količina izloženosti radijaciji premašila<br />

je godišnju granicu od jednog milisiverta<br />

u područjima koja se prostiru preko<br />

60 kilometara sjeverozapadno od nuklearke<br />

Fukušima i oko 40 kilometara u pravcu<br />

jug-jugozapad, javila je agencija Kjodo.<br />

■ Radioaktivnost neće zaobići ni ostatak<br />

svijeta ( tragovi radioaktivnosti iz japanske<br />

nuklearne centrale Fukushima otkriveni su<br />

u kišnici na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih<br />

Država, saopćila je Američka agencija<br />

za okoliš. Međutim, otkriveni nivo je ispod<br />

onog koji bi mogao biti štetan za<br />

zdravlje. Manje količine radijacije također<br />

su detektovane u Kini i Južnoj Koreji ).<br />

■ Ako bi došlo do radijacije na području<br />

Bosne i Hercegovine, mjere zaštite se poduzimaju<br />

na međunarodnom nivou, kaže<br />

prof. dr. Lejla Saračević, šefica Katedre za<br />

radiobiologiju i biofiziku Veterinarskog fakulteta<br />

u Sarajevu, i dodaje: „Međunarodne<br />

organizacije poput Agencije za atomsku<br />

energiju izdaju upozorenja sa<br />

uputstvima šta treba raditi. Prve mjere<br />

zaštite podrazumijevaju ostanak u zatvorenim<br />

prostorijama i izbjegavanje<br />

hrane koja je mogla biti pod djelovanjem<br />

radijacije".<br />

Pripremila: Anida Džanko

Vrijednost životne sredine<br />

3<br />

Uznemiravajuća<br />

nepoznanica<br />

Ideal da se umjesto običnog mjeri „zeleni bruto produkt“, koji bi tačno izražavao i<br />

ekološku cijenu privrednih aktivnosti i nacionalnog dohotka, još uvijek nije na vidiku<br />

Akademik Ljubomir Berberović<br />

Već krajem prošlog stoljeća ekološka<br />

istraživanja i nalazi došli su u ozbiljan<br />

raskorak sa metodama kako<br />

ekonomija mjeri društveni dohodak i bogatstvo.<br />

U narednim vremenima shvaćeno<br />

je da kategorija bruto-produkta ne samo<br />

što ne uzima u obzir umanjenje ekonomskog<br />

doprinosa (osobito proizvodnje i prometa)<br />

usljed šteta koje čovjek nanosi prirodnoj<br />

sredini, nego i ne valorizuje<br />

prirodne vrijednosti. Drugim riječima,<br />

prirodni kapital ne tretira se jednako kao<br />

kapital stvoren ljudskim radom. Kada stari<br />

i nazaduje proizvodna oprema – gospodarstvo<br />

je na gubitku, dok sa uništavanjem<br />

šuma izgleda kao da društveno i/ili individualno<br />

bogatstvo raste.<br />

Došlo je doba da nacionalni (državni) ekonomski<br />

računi moraju pratiti promjene u<br />

prirodnoj okolini. Krajem XX vijeka razrađene<br />

su odgovarajuće metode, koje su<br />

standardizovane i u različitim dokumentima<br />

Ujedinjenih nacija. Ali cilj da se povežu<br />

ekološki i ekonomski pokazatelji nije<br />

ostvaren. Ideal da se umjesto običnog mjeri<br />

„zeleni bruto produkt“, koji bi tačno<br />

izražavao i ekološku cijenu privrednih aktivnosti<br />

i nacionalnog dohotka, još uvijek<br />

nije na vidiku. Statističari su naišli na<br />

mnoge probleme pri pronalaženju potrebnih<br />

tehnika i pokazatelja. Glavni razlog<br />

tome sastoji se u činjenici da je veoma teško<br />

uvijek precizno izraziti vrijednost elemenata<br />

prirodne sredine u novčanim iznosima,<br />

kako se iskazuju ekonomski rezultati<br />

privrede. Cijena drveta ne uključuje važnost<br />

šume za preživljavanje dragocjenih<br />

ugroženih životinjskih vrsta, niti narušenu<br />

ljepotu pejsaža usljed sječe.<br />

Poseban je problem ekonomsko vrednovanje<br />

zaštite biodiverziteta, odnosno utvrđivanje<br />

cijene čuvanja postojeće biološke raznolikosti.<br />

Iščezavanje nekog biološkog oblika,<br />

neke vrste, svakako da prevazilazi svaku cijenu.<br />

A zna se da živimo u vrijeme za koje je<br />

nauka ustanovila da predstavlja period najbržeg<br />

izumiranja vrsta u cijeloj istoriji planete<br />

Zemlje. Izumiranje je prirodna sudbina<br />

organskih vrsta, „loši geni ili loša sreća“<br />

(Raup) to uzrokuju. Danas živi samo jedan<br />

promil od svih vrsta koje su naseljavale Zemlju<br />

u posljednjih pola milijarde godina<br />

Prirodni kapital ne tretira se jednako kao kapital<br />

stvoren ljudskim radom. Kada stari i nazaduje<br />

proizvodna oprema - gospodarstvo je na gubitku,<br />

dok sa uništavanjem šuma izgleda kao da društveno<br />

i/ili individualno bogatstvo raste<br />

(geološka era života, Phanerozoicum). Međutim,<br />

nestajanje vrsta u sadašnjem vremenu<br />

je 1000 do 10 000 puta brže nego ikada.<br />

Postoje računice da svake godine sa lica Zemlje<br />

nestane oko 27 000 vrsta (Wilson), tj.<br />

najmanje 75 dnevno, ili bar jedna na sat. U<br />

posljednja četiri vijeka (XVII-XX) iskorijenjene<br />

su stotine podvrsta i vrsta sisara i ptica,<br />

dakle životinja koje najbolje poznajemo i<br />

kojima se najviše bavimo u svakodnevnom<br />

životu. Procjenjuje se da je ovog trenutka u<br />

opasnosti opstanak milion vrsta, desetine<br />

hiljada su ovako ili onako registrovane kao<br />

„opasno ugrožene“ (tj. nalaze se na tzv. „crvenim<br />

listama“).<br />

Prvi i najveći uzrok drastičnom opadanju<br />

biodiverziteta je razaranje prirodnih staništa,<br />

koje neizbježno ide uz ekspanziju ljudskih<br />

zajednica i raznih ljudskih aktivnosti.<br />

S druge strane, glavni razlog nesumnjivo<br />

visoke vrijednosti biodiverziteta leži u<br />

tome što vrlo malo znamo o ulogama pojedinih<br />

vrsta u funkcijama ekosistema, tako<br />

da se ne mogu predvidjeti posljedice nestanka<br />

(ili redukcije brojnosti) neke vrste u<br />

složenoj mreži ekoloških odnosa. Slikovito<br />

rečeno, kad iz zida ispada jedna po jedna<br />

cigla (biološki oblik), zid (ekosistem) će<br />

neminovno pasti. Ukoliko se smjer događanja<br />

ne promijeni, pad je samo pitanje<br />

vremena, a šta će ostati iza palog zida –<br />

ostaje uznemirujuća nepoznanica.<br />

Zbog toga su neophodni naučno utemeljeni<br />

i svestrano zasnovani, jedinstveni ekonomsko-ekološki<br />

(„ekistički“, Doxiades)<br />

pokazatelji, koji će polaziti od redovne<br />

prakse terenskih posmatranja („monitoring“)<br />

relevantnih varijabli i ući u redovnu<br />

statističku obradu pouzdano utvrđenih podataka.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

4 Tržište, država i okoliš<br />

NOVI VIDICI<br />

Moguće je izgraditi mostove koji bi doveli do toga da ekonomija i ekologija mogu<br />

imati konstruktivni dijalog<br />

Adekvatno korištenje i zaštita okoliša<br />

igraju sve važniju ulogu, posebno<br />

zbog činjenice da je u zadnjih nekoliko<br />

decenija uništavanje okoliša postalo jako<br />

progresivno. Svakodnevno smo svjedoci sve<br />

prisutnijih elementarnih nepogoda, uništavanja<br />

šuma, izumiranja biljnih i životinjskih<br />

vrsta, globalnog zagrijavanja, uništavanja<br />

ozonskog omotača, pretjeranog zagađivanja i<br />

različitih oblika degradacije svih medija okoliša.<br />

Tržišta, zbog svoje imperfektnosti, često<br />

nisu u mogućnosti da izvrše efikasnu alokaciju<br />

prirodnih resursa, što rezultira nastankom<br />

brojnih negativnih eksternih efekata. Zbog<br />

shvatanja da okolišna kriza dovodi u pitanje<br />

opstanak ljudske civilizacije, samo rješenje<br />

krize se danas ne traži isključivo kroz zaštitu<br />

okoliša nego i kroz društveno-ekonomske<br />

mjere. Potreba rješavanja okolišne krize u<br />

svijetu, dovela je do nastojanja da se krerira<br />

okolišno odgovorno tržište, tako da zaštita<br />

okoliša postaje sastavna komponenta tržišnog<br />

uređenja. Kontinuiran proces društvene<br />

reprodukcije zahtijeva adekvatno tretiranje<br />

prirodnog okruženja. Došlo se do saznanja,<br />

da štedljivo i efikasno korištenje oskudnih i<br />

skupih resursa može djelovati pozitivno kako<br />

na naš okoliš, tako i na razvoj cjelokupnog<br />

privrednog sistema. Kreiranje zajedničke politike<br />

koja uvažava principe ekonomije i održivog<br />

razvoja, upućuje na nužnost dinamičke<br />

kombinacije ekonomskog, socijalnog, okolišnog<br />

i institucionalnog podsistema.<br />

Postoje različiti pristupi rješavanja važnih pitanja<br />

vezanih za okoliš. Pristup koji ljudi<br />

smatraju ispravnim ili odgovarajućim zavisi<br />

od toga koju paradigmu prihvataju. Paradigma<br />

je pogled na svijet koji korenspodira<br />

određenom skupu vrijednost i principa.<br />

Kada je odnos prema okolišu u pitanju možemo<br />

reći da postoje dvije glavne paradigme:<br />

Ekološka paradigma, zasnovana na nauci<br />

ekologiji, naglašava zdravlje i opstanak<br />

ekosistema; i Ekonomska paradigma<br />

koja se oslanja na ekonomiku okoliša<br />

(environmental economics) – koja predstavlja<br />

primjenu ekonomske teorije na probleme<br />

okoliša – i naglašava maksimiziranje<br />

blagostanja ljudi, čak iako ovo znači nanošenje<br />

štete okolišu. U nekim slučajevima ove<br />

dvije perspektive izgledaju međusobno nespojive.<br />

Ali u drugim slučajevima moguće je u<br />

izvjesnoj mjeri kombinirati uvide ova dva različita<br />

stanovištva. Oblast ekološke ekonomike<br />

pojavila se kao rezultat napora da se<br />

riješe razlike između dvije navedene paradigme.<br />

Može se reći da je moguće izgraditi mostove<br />

koji bi doveli do toga da ekonomija i<br />

ekologija mogu imati konstruktivni dialog,<br />

vodeći ka novim uvidima u probleme okoliša<br />

i politike okoliša.<br />

U svim državama, pa i u Bosni i Hercegovini,<br />

značajno pitanje, naročito u oblasti okoliša,<br />

svakako je i pitanje: Na kojem nivou regulirati:<br />

lokalnom, kantonalnom, regionalnom,<br />

državnom ili međunarodnom Ne samo da<br />

ekonomske aktivnosti i tržišta u sve većoj<br />

mjeri imaju međunarodni karakter, nego se i<br />

problemi vezani za okoliš sve više pokazuju<br />

kao globalni. Sve ovo rezultira time da nacionalne<br />

vlade imaju sve više problema u postizanju<br />

zacrtanih ciljeva u pogledu regulacije<br />

okoliša, kako u industrijskoj tako i u socijalnoj<br />

sferi. Sa druge strane, međunarodna,<br />

nadnacionalna regulacija, vrlo je složena i<br />

opterećena brojnim praktičnim problemima<br />

vezanim za njeno definiranje, usaglašavanje,<br />

implementaciju, koordinaciju i monitoring.<br />

Sve navedene probleme demonstrira neuspješni<br />

sastanak svjetskih lidera u Kopenhagenu<br />

u septembru 2009. godine, a povodom<br />

problema vezanih za okoliš, odnosno za negativne<br />

posljedice klimatskih promjena.<br />

Regulacija nije naravno sama sebi cilj. Njen<br />

cilj je da se poboljša određeno stanje stvari;<br />

drugim riječima da se riješi određeni problem<br />

sa kojim se društvo suočava. Što se tiče<br />

okoliša, ekonomska osnova ili opravadanje<br />

regulacije često počiva na negativnim eksternim<br />

efektima izazvanim zagađenjem ili prekomjernom<br />

eksploatacijom prirodnih resursa.<br />

Eksternalije postoje, uvijek kada<br />

blagostanje jednog subjekta, bilo da se radi o<br />

preduzeću ili domaćinstvu, zavisi direktno ili<br />

indirektno o njegovim vlastitim aktivnostima,<br />

ali takođe i o aktivnostima nad kojim<br />

kontrolu ima neko drugi. U takvim slučajevima,<br />

koristi ili troškovi razmjene mogu se preliti<br />

na druge učesnike koji nisu eksplicitno i<br />

izravno uključeni u proces razmjene. Sa ovog<br />

stanovišta, može se govoriti o eksternim koristima<br />

ili pozitivnim eksternalijama, kao i o<br />

eksternim troškovima ili negativnim eksternalijama.<br />

Pristustvo negativnih eksternalija dovodi do<br />

tržišnih neuspjeha, odnosno situacija u kojima<br />

nije postignuta potpuna alokativna efikasnost<br />

u korištenju ograničenih, posebno prirodnih<br />

resursa kojim društvo raspolaže.<br />

Negativne eksternalije vezane za okoliš pojavljuju<br />

se u slučaju da preduzeće proizvodi<br />

previše po suviše niskim cijenama. Drugim<br />

riječima, proizvodnja je veća od društveno<br />

optimalne. Do ovog dolazi zbog skrivenih<br />

društvenih troškova, koje preduzeća poslujući<br />

na tržištu, prije uvođenja regulacije, nemaju<br />

obavezu da uključe u obračun cijene svojih<br />

proizvoda.<br />

Regulacija u oblasti okoliša, nameće obavezu<br />

internalizacije ovih eksternih troškova, povećavajući<br />

na taj način cijenu proizvoda. Osnovna<br />

logika je da povećana cijena obično<br />

znači manju potražnju za tim proizvodom, a<br />

time i njegovu manju proizvodnju, odnosno<br />

time manju emisiju štetnih materija i bolji<br />

kvalitet okoliša.<br />

U opštem slučaju, ukoliko regulacija ili zakonske<br />

norme ispravljaju tržišne nesavršenosti<br />

i na taj način poboljšavaju efikasnost<br />

alokacije ograničenih resursa, one se mogu<br />

označiti kao „norme efikasnosti“. Sa druge<br />

strane postoji grupa zakonskih i regulatornih<br />

normi koje se mogu označiti kao „norme<br />

jednakosti ili pravičnosti“, koje za cilj<br />

imaju ispravljanje određenih nepravilnosti<br />

u distribuciji dohotka do kojih dovodi funkcioniranje<br />

nereguliranog tržišta. Kao primjer<br />

moglo bi se navesti progresivno oporezivanje<br />

dohotka ili ozelenjavanje odnosno<br />

okolišno zasnovana reforma poreza. Takva<br />

reforma podrazumijeva promjenu poreske<br />

osnove, u smislu da predmet oporezivanja<br />

više postaju zagađivanje i prekomjerno korištenje<br />

energije i sirovina, (loše stvari ili<br />

„bads“) a manje rad i kapital (dobre stvari<br />

ili „goods“) a sve to uz uvažavanje načela<br />

budžetske neutralnosti.<br />

Za sagledavanje i objašnjenje problema vezanih<br />

za zaštitu okoliša uglavnom se koristi neoklasični<br />

model tržišta savršene konkurencije.<br />

Ovaj model je vrlo pogodan za analizu<br />

ovakve vrste problema, iako je u suštini dosta<br />

apstraktan i sa mnogim preduslovima i pretpostavkama.<br />

U stvari, polazi se od toga da<br />

ukoliko su ovi preduslovi zadovoljeni, pojedinci<br />

će vršiti “racionalne“ izbore koji vode ka<br />

efikasnim rezultatima, odnosno individualne<br />

odluke za rezultat će imati maksimiziranje<br />

individualnih korisnosti, koje djelovanjem<br />

Smitove nevidljive ruke maksimiziraju neto<br />

koristi za društvo kao cjelinu. Naravno, neispunjavanje<br />

ovih uslova dovodi do potrebe<br />

njihovog korigiranja i proširenja u smislu realnijeg<br />

sagledavanja ekonomske stvarnosti<br />

očitovane u nesavršenom funkcioniranju tržišta,<br />

prvenstveno u pogledu nezadovoljavajuće<br />

alokativne efikasnosti, i svih negativnih<br />

efekata koji iz toga proizilaze. Pretjerano zagađenje<br />

i iskorištavnje okoliša je jedan od<br />

najvažnijih i najurgentnijih.<br />

Iz knjige prof.dr. Kasima Tatića “Tržište,<br />

država i okoliš” u izdanju Ekonomskog fakulteta<br />

Univerziteta u Sarajevu.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Stanje i perspektive okoliša u BiH<br />

5<br />

NAPREDAK KA EUROPI<br />

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene<br />

komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i<br />

otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja<br />

zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom<br />

uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom razdoblju<br />

Dr. sc. Nevenko Herceg;<br />

Dr.sc. Mehmed Cero;<br />

Goran Krstović, dipl. ing. maš;<br />

Tomislav Lukić, prof.<br />

<strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong> okoliša i <strong>turizma</strong><br />

Europska agencija za okoliš (European<br />

Environment Agency - EEA) utemeljena<br />

je 1990. godine sa sjedištem<br />

u Kopenhagenu, na osnovu Uredbe Europske<br />

Unije broj 1210/1990, dopunjene Uredbom<br />

broj EC/933/99.Glavni zadatak EEA<br />

zacrtan je u odredbi Uredbe da će “osigurati<br />

Europskoj Uniji i zemljama članicama<br />

objektivne, pouzdane i usporedive informacije<br />

na razini Europe, omogućavajući<br />

im tako da poduzmu potrebne mjere za<br />

zaštitu okoliša, procjene rezultate dobivene<br />

poduzimanjem tih mjera i osiguraju da<br />

javnost bude korektno informirana o stanju<br />

u okolišu”. Ured NFP-a BiH za komunikaciju<br />

s Europskom agencijom za okoliš<br />

(EEA), pri <strong>Federalno</strong>m ministarstvu okoli-<br />

Foto: E. Joldaš - Plivsko jezero<br />

ša i <strong>turizma</strong>, od 2008. godine uključen je u<br />

aktivnosti na izradi paneuropskog Izvješća<br />

o stanju okoliša za 2010. godinu - SOER<br />

2010. U sklopu ovih aktivnosti izvršena je<br />

koordinacija između pojedinih referentnih<br />

centara u BiH kako bi se prikupili potrebni<br />

podatci te pripremila kvalitetna informacija<br />

o procjeni stanja okoliša u BiH. Kao rezultat<br />

toga, Europskoj agenciji za okoliš<br />

dostavljena je procjena stanja okoliša u<br />

BiH za komponente zaštite prirode i biološke<br />

raznolikosti, voda, zagađenja zraka i<br />

otpada. Navedena procjena objavljena je<br />

na službenom web portalu SOER 2010.<br />

SOER 2010<br />

30. studenog 2010. godine Europska agencija<br />

za okoliš službeno je lansirala svoje<br />

četvrto Izvješće o stanju okoliša - SOER<br />

2010, koje predstavlja složenu procjenu o<br />

trendovima i uzrocima promjene stanje<br />

okoliša u Europi, a prezentira i mehanizme<br />

poduzete u cilju ublažavanja nastalih posljedica<br />

te smanjenja daljnjih utjecaja. Ova<br />

procjena pokazuje da raste globalna potražnja<br />

za prirodnim resursima potrebnim za<br />

zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba<br />

čovječanstva. Rastuća potražnja za<br />

prirodnim kapitalom vrši sve veći pritisak<br />

na ekosustav, ekonomiju i društvene kohezije<br />

u Europi i ostatku svijeta. Međutim,<br />

SOER 2010 potvrđuje da dobro osmišljena<br />

politika okoliša i dalje nastavlja poboljšavati<br />

europski okoliš bez ugrožavanja potencijala<br />

rasta. „Trošimo više prirodnih resursa<br />

nego što je ekološki održivo. To<br />

vrijedi i za Europu i za cijelu planetu. Klimatske<br />

promjene su do sada najviše vidljiv<br />

znak nestabilnosti, ali niz globalnih trendova<br />

sugeriraju veći sistemski rizik na ekosustave<br />

u budućnosti. Priroda aktualne financijske<br />

krize treba nam dati element za<br />

razmišljanje“, kaže prof. Jacqueline McGlade,<br />

izvršna direktorica EEA. Za radikalan<br />

zaokret u korist efikasnog izvora zelene<br />

ekonomije potrebno je da su svi resursi<br />

okoliša – biološka raznolikost, zemljište,<br />

ugljik, rijeke, mora i zrak koji udišemo - u<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

6 Stanje i perspektive okoliša u BiH<br />

potpunosti uzeti u obzir u odlučivanju o<br />

proizvodnji, potrošnji i globalnoj trgovini.<br />

Read phonetically<br />

„Ne postoje jednostavna rješenja, zakonodavci,<br />

firme i građani moraju raditi zajedno<br />

kako bi pronašli načine da iskoriste sredstva<br />

na efikasniji način. Sjeme za buduće djelovanje<br />

postoji: naš je zadatak da mu pomognemo<br />

da se ukorijeni i cvjeta”, zaključuje<br />

McGladeova. SOER 2010 također naglašava<br />

veće razumijevanje veza između klimatskih<br />

promjena, biološke raznolikosti, korištenja<br />

resursa i ljudskog zdravlja te načina na koji<br />

alati, kao što su prostorno planiranje, ekološka<br />

reforma poreza, sprječavanje onečišćenja,<br />

mjere opreza i resursi računovodstva,<br />

mogu podržati pristup njihovom<br />

upravljanju na osnovi prirodnog kapitala.<br />

Ključni rezultati i preporuke<br />

Klimatske promjene: Europska Unija je postigla<br />

napredak u smanjenju emisije i širenju<br />

obnovljivih izvora energije. U 2009. godini,<br />

emisije u EU-27 smanjene su 17% u<br />

odnosu na 1990. i na taj su način vrlo blizu<br />

zajedničkog cilja - smanjenja emisija za 20%<br />

do 2020. Međutim, sektorski trendovi nisu<br />

svi pozitivni. Emisije iz transporta u EU-27<br />

porasle su 24% između 1990. i 2008.<br />

Prilagodba klimatskim promjenama: Čak<br />

ako Europa i ispuni sve svoje zacrtane ciljeve<br />

za smanjenje emisija, a svjetski se lideri<br />

dogovore o intenziviranju mjera, Europa će<br />

i dalje morati nastaviti prilagođavati se sadašnjim<br />

i budućim utjecajima na klimatske<br />

promjene. Pažljivo upravljanje prirodnim<br />

kapitalom može pomoći u rješavanju ovih<br />

izazova.<br />

Biološka raznolikost, ekosustavi i ljudsko<br />

zdravlje: Natura 2000, mreža zaštićenih područja<br />

koje trenutno pokriva oko 18% EU-a,<br />

pomogla je u zaštititi ugroženih vrsta i očuvanju<br />

zelenih površina za rekreaciju. Zakonodavstvom<br />

o kvaliteti zraka i vode smanjen<br />

je pritisak na biološku raznolikost i<br />

ljude. S druge strane, intenziviranje korištenja<br />

zemljišta, gubitak staništa i pretjerani<br />

izlov ribe spriječili su EU da postigne svoj<br />

cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti<br />

do 2010.<br />

Integrirana rješenja s globalnom perspektivom:<br />

Pokazujući brojne interakcije između<br />

različitih okolišnih i drugih izazova, SOER<br />

2010 potiče nas na intenziviranje integriranih<br />

aktivnosti između različitih područja i<br />

politika koje se bave tim izazovima, a kako<br />

bi se osiguralo efikasno poboljšanje i optimizacija<br />

s povezanim koristima (npr. ublažavanje<br />

klimatskih promjena i poboljšanje<br />

kvalitete zraka u isto vrijeme).<br />

Učinkovitost resursa: Sigurnost hrane,<br />

energije i vode ključni su čimbenici za korištenje<br />

zemljišta, kao što je povećanje često<br />

proturječne potražnje (npr. za hranu,<br />

hranu za životinje i goriva). Troškovi, koji<br />

u potpunosti uzimaju u obzir posljedice<br />

korištenja resursa, bitni su za upravljanje<br />

poslovima i potrošačima za poboljšanje<br />

efikasnosti resursa.<br />

Uključivanje građana: Politika sama ne<br />

može zaustaviti ili preokrenuti trendove<br />

zaštite okoliša. Treba povećati broj građana<br />

predanih smanjenju njihovog utjecaja na<br />

okoliš tako da ih uključimo u prikupljanje<br />

podataka i putem društvenih medija.<br />

Stanje okoliša u<br />

Bosni i Hercegovini<br />

U donošenju ukupne ocjene stanja europskog<br />

okoliša u 2010. godini, prikazane u<br />

gore navedenom sinteznom dokumentu,<br />

uključene su i ocjene stanja okoliša i prateći<br />

podatci za Bosnu i Hercegovinu. Kao izvor<br />

informacija korištena je informacijska<br />

struktura uspostavljena kroz Europsku informacijsku<br />

i promatračku mrežu o okolišu<br />

tzv. EIONET (European Environmental Information<br />

and Observation Network) koordiniranu<br />

od strane EEA, a u Bosni i Hercegovini<br />

implementiranu od strane Ureda<br />

NFP-a BiH za komunikaciju sa EEA, pri <strong>Federalno</strong>m<br />

ministarstvu okoliša i <strong>turizma</strong>.<br />

Komponenta SOER 2010 koja se odnosi na<br />

Bosnu i Hercegovinu obuhvaća četiri od šest<br />

sastavnih okolišnih komponenti. Naime, u<br />

okviru komunikacija sa EEA pri izradi Izvješća<br />

o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu<br />

su obrađene komponente zagađenja<br />

zraka, zaštite prirode i biološke<br />

raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente<br />

ublažavanja klimatskih promjena i<br />

korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci,<br />

ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom<br />

uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom<br />

razdoblju.<br />

Zagađenje zraka<br />

Glavni izvori zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini<br />

stacionarnog su karaktera, a uključuju<br />

termoelektrane na ugalj i generalno<br />

industriju. Velika termoenergetska postrojenja,<br />

TE Kakanj i TE Tuzla, oslobađaju relativno<br />

visok sadržaj sumpora u atmosferu.<br />

Iako su ova postrojenja smještena u blizini<br />

rudnika, opremljena visokim dimnjacima i<br />

modernim filtrima ispušnih plinova, ipak<br />

emitiraju značajne količine sumpor dioksida,<br />

čija emisija zakonski nije regulirana u<br />

Bosni i Hercegovini. Što se tiče industrije, u<br />

uvjetima opće ekonomske recesije, industrijska<br />

postrojenja u BiH rade smanjenim<br />

kapacitetom ili su kompletno ugašena. Posljedice<br />

ovoga ogledaju se u smanjenju štet-<br />

Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su<br />

obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke<br />

raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih<br />

promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se<br />

poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja<br />

u narednom razdoblju<br />

Foto: M. Mehmedić - Boje Bjelašnice<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Stanje i perspektive okoliša u BiH<br />

7<br />

nih emisija u atmosferu. S druge strane, zagađenje<br />

zraka nastalo emisijama štetnih<br />

plinova iz sektora transporta, u stalnom je<br />

porastu. Željeznički transport u BiH uglavnom<br />

za pogon koristi električnu energiju, ali<br />

još uvijek ne radi punim intenzitetom, tako<br />

da je veći dio transporta usmjeren na manje<br />

okolišno prihvatljiv drumski transport, karakteriziran<br />

velikim brojem ostarjelih vozila<br />

koja koriste goriva niske kvalitete. Također,<br />

lokalni meteorološki uvjeti i topografija,<br />

imaju značajan utjecaj na kvalitetu zraka u<br />

urbanim područjima.<br />

Po pitanju upravljanja zagađenjem zraka,<br />

glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je<br />

aktivna prisutnost u međunarodnim aktivnostima<br />

na smanjenju prekograničnog zagađenja<br />

zraka, zaštiti globalnih klimatskih<br />

uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na<br />

lokalnoj razini.<br />

Kako bi se postigli spomenuti ciljevi mogu<br />

se definirati sljedeće potrebne mjere:<br />

■ Institucionalno jačanje i jačanje kapaciteta<br />

u domenu zaštite sprječavanja zagađenja<br />

zraka, posebno kroz aktivno sudjelovanje u<br />

programima pod okriljem UN Konvencije i<br />

Kyoto Protokola;<br />

■ Uspostava registara i baza podataka o emisijama<br />

kiselih i stakleničkih plinova, uključujući<br />

informacije o trendovima lokalnih<br />

emisija i količina stakleničkih plinova eliminiranih<br />

iz atmosfere putem lokalnih absorbera<br />

(vegetacija, šume, i dr.);<br />

■ Istraživanje utjecaja promjene u kvaliteti<br />

zraka i klimatskih promjena na ljudsko<br />

zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu,<br />

šumske ekosustave, biološku raznolikost,<br />

proizvodnju energije, transport, turizam, te<br />

ostale ekonomske aktivnosti pod izravnim<br />

utjecajem klimatskih promjena;<br />

■ Ispitivanje osjetljivosti pojedinih ekonomskih<br />

aktivnosti na utjecaj klimatskih promjena<br />

te opcija za adaptaciju na klimatske<br />

promjene na teritoriji Bosne i Hercegovine;<br />

■ Programi na stabilizaciji i postupnom<br />

smanjivanju emisija kiselih i stakleničkih<br />

plinova putem poboljšanja energetske efikasnosti<br />

kroz tehnološko restrukturiranje, bolju<br />

iskoristivost izvora energije, povećanje<br />

korištenja obnovljivih izvora energije (hidro<br />

energija, solarna energija, energija vjetra te<br />

geotermalna energija), te revitalizaciju i povećanje<br />

šumskog fonda;<br />

■ Poboljšanje informacijskog sustava te adekvatno<br />

uključenje Bosne i Hercegovine u<br />

postojeće međunarodne sustave (EIONET,<br />

Svjetska meteorološka organizacija, i dr.);<br />

■ Uključivanje problematike emisija, promjena<br />

u kvaliteti zraka, te klimatskih promjena<br />

u obrazovne nastavne programe u<br />

okviru okolišnog obrazovanja; uključivanje<br />

specijaliziranih tečajeva iz ove oblasti u sveučilišne<br />

programe za energiju, tehnologiju,<br />

meteorologiju i klimatologiju; te povećanje<br />

društvene svijesti po ovim pitanjima;<br />

■ Korak-po-korak sudjelovanje u klimatskim<br />

istraživanjima i razvoju kapaciteta za<br />

aplikaciju modernih metoda za prognoziranje<br />

vremenskih uvjeta i klimatskih prognoza,<br />

sve u sklopu znanstvenih programa u<br />

okviru Svjetske meteorološke organizacije,<br />

Svjetskog klimatskog istraživačkog programa,<br />

te svjetskih istraživačkih programa za<br />

atmosferu i okoliš.<br />

Po pitanju upravljanja zagađenjem<br />

zraka, glavni strateški cilj<br />

Bosne i Hercegovine je aktivna<br />

prisutnost u međunarodnim<br />

aktivnostima na smanjenju<br />

prekograničnog zagađenja<br />

zraka, zaštiti globalnih klimatskih<br />

uvjeta, kao i smanjenju<br />

zagađenja zraka na lokalnoj<br />

razini<br />

Zaštita prirode i biološke<br />

raznolikosti<br />

Kao dio Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina<br />

se karakterizira bogatstvom biološke<br />

raznolikosti gena, vrsta i ekosustava.<br />

Nekoliko prirodnih čimbenika dovelo je do<br />

jedinstvenog oblika biljnih i životinjskih vrsta<br />

u području Dinarskih Alpa Bosne i Hercegovine:<br />

jedinstven proces formiranja temeljne<br />

podloge, vrste zemljišta, reljef,<br />

ekoklima i dr.<br />

Postojanje različitih izoliranih staništa, kao<br />

što su litice, kanjoni te najviši planinski vrhovi,<br />

rezultiralo je razvojem specifičnih vrsta<br />

posebnih za određena područja. Ustvari,<br />

teritorija Bosne i Hercegovine poslužila je<br />

kao centar za širenje nekih biljnih vrsta i njihovu<br />

ekspanziju po čitavom Balkanskom<br />

poluotoku.<br />

Staništa refugio-reliktnog tipa predstavljaju<br />

jedinstveni element bosanskohercegovačkog<br />

okoliša, kreiranog tijekom formiranja<br />

Zemljine kore, geogeneze i evolucije živog<br />

svijeta. Ova se staništa nisu mijenjala u razdoblju<br />

na prelasku iz predglacijanog u postglacijalno<br />

doba, ne mijenjajući svoje prirodne<br />

ekološke kvalitete. Sadrže mnoge<br />

tercijarne životinjske i biljne vrste koje su<br />

bile predmet drastičnih klimatskih promjena<br />

koje su se događale u spomenutom razdoblju.<br />

Zbog toga, ova vrsta staništa predstavlja<br />

ogromnu važnost za biološku<br />

raznolikost Bosne i Hercegovine, a također<br />

posjeduje i vrijednost u okvirima globalne<br />

biološke raznolikosti. Tercijarni reliktni<br />

ekosustavi u Bosni i Hercegovini locirani su<br />

uglavnom u kanjonima i na liticama kao i<br />

na strmim planinskim padinama u riječnim<br />

bazenima Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve.<br />

Nedavno izvršena procjena u okviru Nacionalne<br />

strategije biološke raznolikosti s akcijskim<br />

planom naglasila je sljedeće karakteristike<br />

pejzažne i biološke raznolikosti:<br />

■ Visoku razinu genetske, biološke i stanišne<br />

raznolikosti;<br />

■ Očuvanu raznolikost pejzažnih područja<br />

značajnih i na europskoj i globalnoj razini;<br />

■ Značajnu razinu promjene u smislu raspodjele<br />

i strukture klimatskih ekosustava;<br />

■ Značajan trend gubitka biološke i pejzažne<br />

raznolikosti uvjetovan širokim spektrom<br />

antropogenih čimbenika.<br />

Vezano za spomenutu raznolikost endemskih<br />

i reliktnih vrsta, upravljanje prirodnim<br />

bogatstvima u Bosni i Hercegovini postavlja<br />

sljedeće prioritete:<br />

■ Staništa izvan svojih uobičajenih područja<br />

i rijetke vrste staništa (cretovi, slane močvare,<br />

planinski izvori, morske litice, male močvare,<br />

špilje, i dr.);<br />

■ Kraške ekosustave kao prirodne fenomene<br />

(kraška polja, rijeke ponornice, špilje, i dr.);<br />

■ Ekosustave u reliktnim šumama crnog<br />

bora na različitim podlogama (krečnjak,<br />

dolomitske stijene i dr.).<br />

Strategija s akcijskim planom za zaštitu biološke<br />

i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine<br />

2008.-2015., objavljena 2008. godine,<br />

izrazito je značajna za strateški razvoj<br />

države. Ne samo da će doprinijeti poboljšanju<br />

stanja biološke raznolikosti, nego će doprinijeti<br />

napretku s aspektima održivog razvoja,<br />

čak pomoći i u procesu pridruživanja<br />

Europskoj Uniji. Od njenog finaliziranja,<br />

Strategija je prošla kroz sve faze javnih konzultacija<br />

i ekspertnih revizija te je trenutno<br />

u fazi usvajanja na državnoj razini. Prema<br />

službenim procedurama u BiH, za usvajanje<br />

Strategije na državnoj razini potrebno je do-<br />

nastavak na 58. str<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

8 Ugrožena priroda<br />

DANAS BEZ PIJESKA,<br />

SUTRA BEZ ŽIVOTA<br />

Nekoliko primjera o tome koliko država i građani pomažu devastaciji i<br />

urušavanju gornjeg toka Neretve<br />

Amir Variščić,<br />

Udruženje Zelenih Neretva, Konjic<br />

Koncesije i zaštita voda<br />

Posljednjih godina gornji tok Neretve,<br />

prirodni resurs visoke vrijednosti,<br />

najčešće je prisutan u javnosti kao<br />

ugroženi vodotok planiranom izgradnjom<br />

velikih brana i akumulacija za elektrane.<br />

Nesporno je da bi izgradnjom novih brana<br />

za HE u gornjem toku Neretve nastale nepovratne<br />

štete po ovaj prirodni dragulj. Međutim,<br />

opasnosti od izgradnje brana odvlače<br />

pažnju javnosti od drugih vidova tzv. „neenergetske“<br />

devastacije, a koji su aktualni i<br />

prisutni upravo na vodotoku Gornje Neretve.<br />

Rekli bismo da je ovo primjer kada „od<br />

drveta ne vidimo šumu“. Pokušaćemo se u<br />

nastavku teksta fokusirati na nekoliko konkretnih<br />

primjera iz kojih se jasno vidi koliko<br />

država i građani svojim (ne)djelovanjem<br />

pomažu devastaciji i urušavanju prirodnih<br />

vrijednosti gornjeg toka Neretve.<br />

Ugrožena ihtiofauna<br />

Gornji tok Neretve sa pritokama poznat je<br />

po raznolikosti ihtiofaune, a posebno endemnih<br />

ribljih vrsta: glavatice, mekousne i<br />

potočne pastrmke. Međutim, izlov ribe poprimio<br />

je posljednjih godina takve razmjere<br />

da je opstanak autohtonih vrsta opasno<br />

ugrožen. Čuvarska služba udruženja sportskih<br />

ribolovaca iz Konjica jednostavno<br />

Neretva: Izostaje prava zaštita<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

gubi bitku u zaštiti vodotoka od svih vidova<br />

krivolova. Ma koliko bila brojna čuvarska<br />

služba ona ne može efikasno da pokrije<br />

skoro 200 km vodotoka Neretve, pritoka i<br />

jezera, odnosno prostor od preko 1000 km²<br />

slivišta. Tome treba dodati i masovno nepoštivanje<br />

zakonskih propisa o upotrebi<br />

dozvoljenih mamaca i količini ulovljene<br />

ribe od strane ribolovaca. Sve ovo ima za<br />

rezultat potpuno fizičko nestajanje populacije<br />

glavatice iz gornjeg toka Neretve. Nažalost,<br />

u ovako teškim okolnostima po zaštitu<br />

ihtiofaune država svojim (ne)<br />

djelovanjem dodatno odmaže zaštiti voda.<br />

Ovome treba dodati da se u prošloj godini,<br />

kao ni u ovoj nije dodjelila koncesija za<br />

sportski ribolov na vodama sliva Neretve<br />

tako da udruženje sportskih ribolovaca<br />

ostaje u potpunosti bez prava gazdovanja<br />

vodama, a njegova čuvarska služba bez<br />

ovlaštenja nadzora i čuvanja voda.<br />

Rijeka Neretva poznata je po svom blagotvornom<br />

pijesku koji nastaje erozivnim djelovanjem<br />

i u vrijeme bujica se taloži na dnu<br />

rijeke, ali i formira prekrasne sprudove na<br />

obalama. Neretvanski pijesak, pored estetskih<br />

vrijednosti, predstavlja i ključnu kariku<br />

u hranidbenom lancu akvatičnih organizama<br />

i razmnožavanju riblje populacije. Pored<br />

toga, pijesak je i efikasni prirodni filter koji<br />

reguliše čistoću rijeke. Deficit tog sedimenta<br />

u koritu rijeke najdirektnije utiče na brojnost<br />

i opstanak ihtiofaune. Naravno, pijesak<br />

je oduvijek bio i pogodan kao građevinski<br />

materijal te je njegova eksploatacija uobičajena<br />

na rijekama. Zakon je na osnovu struke<br />

propisao gdje i koliko se može takvih „viškova“<br />

sedimenta izuzeti sa obala. Međutim,<br />

posljednjih godina u ovoj oblasti odsutno je<br />

poštivanje zakona. Koncesija za eksploataciju<br />

pijeska redovno se izdaje privednim subjektima,<br />

ali nije jasno da li koncesiona dozvola<br />

predviđa obim eksploatacije ili je u<br />

pitanju potpuno odsustvo kontrole količine<br />

izuzetog pijeska. U svakom slučaju, rezultat<br />

te prekomjerne eksploatacije je sve češće<br />

dubljenje korita rijeke i ukazivanje kamenitog<br />

dna. Deficit pijeska najdirektnije utiče<br />

na sve izrazitije smanjenje prirodnih plaža,<br />

a naročito na opstanak i razvoj riblje populacije.<br />

Ovaj odnos prema prirodi i rijeci direktna<br />

je posljedica odsustva državnih mehanizama<br />

u kontroli eksploatacije pijeska.<br />

Odsustvo regula u djelatnosti<br />

raftinga<br />

Rafting, kao jedan od najzastupljenijih vidova<br />

ekološkog <strong>turizma</strong> na vodama Gornje Neretve,<br />

kao organizovana djelatnost pojavio se<br />

odmah nakon rata. Gornji tok Neretve, sa<br />

svim svojim prirodnim atributima, pružio je<br />

idealne uslove za razvoj ove djelatnosti. Danas<br />

je prisutno mnogo agencija koje se bave<br />

ovom djelatnošću, i onih registriranih i onih<br />

„divljih“. Nivo opremljenosti, organizacije i<br />

zaštite turista podignut je na visoki nivo. Međutim,<br />

ova djelatnost koja je u svojoj osnovi<br />

ekološki prihvatljiva, odsustvom pravila i<br />

propisa može biti i faktor koji ugrožava vodotok<br />

i njegovo bliže okruženje. Hiljade turista<br />

koji godišnje prođu kroz kanjone Gornje Neretve<br />

podrazumijevaju i gomile otpada koje<br />

nemarom ostaju u koritu i na obalama rijeke<br />

(ušće rijeke Rakitnice). Monitoring države,<br />

bar u dijelu zaštite okoliša i prirode, u ovoj<br />

djelatnosti ne postoje. Ova djelatnost još uvijek<br />

nije predmet koncesije. Samim tim nije<br />

regulisana ni u propisima i aktima države niti<br />

su uvedena pravila za obavljanje ove djelatnosti.<br />

Postoji niz elemenata koje bi trebalo<br />

regulisati: od uređenih mjesta za start i cilj<br />

rute, pravila ponašanja na vodotoku, pa do<br />

sukoba interesa sa sportskim ribolovom. U<br />

odsustvu regula nema ni propisane kontrole,<br />

a cijenu plaća vodotok i priobalje. Očito da<br />

ova djelatnost čeka neko buduće vrijeme<br />

kada će država urediti ovu oblast.

Tema broja: Značaj i zaštita šuma<br />

9<br />

Slavimo<br />

godinu šuma<br />

Nažalost, šume se percipiraju pogrešno i doživljavaju<br />

se kao obnovljiv resurs u kojem se predominantno<br />

vidi samo drvo, što je posljedica nepoznavanja<br />

njihovih drugih funkcija.<br />

Ujedinjeni narodi prihvatili su prijedlog<br />

Republike Hrvatske da 2011.<br />

godinu proslavimo svi zajedno kao<br />

međunarodnu godinu šuma, visoko cijeneći<br />

njihove nezamjenjive ekološke funkcije.<br />

Riječ je o zajedničkoj želji da se podigne<br />

svijest građana o značaju šuma i potrebi<br />

održivog upravljanja i gospodarenja ovim<br />

resursom, znajući da su šume najbolji<br />

ako ne i jedini čuvari biodiverziteta<br />

na kopnu. Okolnost da ovaj jubilej slijedi<br />

onaj o zaštiti biodiverziteta iz prošle 2010.<br />

potvrđuje koliko međunarodna zajednica<br />

cijeni opći značaj šuma i potrebu njihove<br />

zaštite, ali i mogućnosti koje one pružaju u<br />

borbi protiv siromaštva. U Evropi je oko<br />

2.5 miliona radnih mjesta vezano za šume<br />

i proizvode šuma, kojim se ostvaruje dobit<br />

od oko 340 milijardi eura godišnje.<br />

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i<br />

Hecegovine je, u povodu obilježavanja<br />

Međunarodne godine šuma, organizirala<br />

21.marta 2011. godine (prvi dan proljeća<br />

i Međunarodni dan šuma) naučnu konferenciju:<br />

Indikator kvaliteta okoliša<br />

Na konferenciji su naši najbolji stručnjaci<br />

iz BiH i susjednih zemalja prezentirali 25<br />

referata u vezi sa šumama, šumarstvom i<br />

okolišom općenito. Bilo je riječi o raskoraku<br />

između politike (vlasti) i struke; o biocenozama<br />

kao indikatoru stabilnosti šumskih<br />

ekosistema; o specifičnostima šumske<br />

vegetacije u BiH; zaštiti šumskog genofonda;<br />

biodiverzitetu i ugroženosti nekih organizama;<br />

zaštićenim područjima, zdravstvenom<br />

stanju šuma i mogućnostima<br />

daljinske detekcije promjena u šumi; šumskim<br />

požarima i odgovornosti čovjeka kao<br />

najvažnijeg uzročnika; o gospodarenju šumama<br />

i odgovornosti preduzeća šumarstva;<br />

nemaru drugih korisnika resursa<br />

šuma; o ekološkoj edukaciji; koristima iz<br />

šume izvan drveta; vrednovanju općekorisnih<br />

funkcija šuma; itd.<br />

Na ovaj način ANUBiH je dala svoj naučni<br />

doprinos ovom jubileju koji, nažalost, nisu<br />

podržala resorna ministarstva niti Okoliša<br />

niti šumarstva.<br />

Šume su najkompleksniji prirodni sistemi<br />

i parametar su kvaliteta okoliša zbog čega<br />

U vezi sa šumama svjetska<br />

zajednica teži, prije svega, ka<br />

zaštiti integriteta postojećih<br />

šuma (sprijeći promjenu<br />

namjene šumskog zemljišta),<br />

zatim ka povećanju prirasta<br />

drveta u šumama i proširenju<br />

šumskih površina (pošumljavanje<br />

goleti). Zabrinuta da svijet<br />

godišnje gubi oko 13 miliona ha<br />

šuma (FAO 2005) i za negativne<br />

posljedice zbog kojih ćemo<br />

svi trpiti, međunarodna zajednica<br />

kreira novu politiku u vezi sa<br />

ovim prirodnim resursom<br />

je zaštita njihovog integriteta od općeg interesa<br />

(i globalnog i lokalnog).<br />

Brojne su koristi koje čovjek ima od šuma<br />

(proizvodne, zaštitne i socijalne), a one su<br />

rezultat ekoloških funkcija ovih ekosistema.<br />

Nažalost, šume se percipiraju pogrešno<br />

i doživljavaju se kao obnovljiv resurs u<br />

kojem se predominantno vidi samo drvo,<br />

što je posljedica nepoznavanja njihovih<br />

drugih funkcija.<br />

Međunarodna briga o<br />

šumama<br />

U vezi sa šumama svjetska zajednica teži,<br />

prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih<br />

šuma (sprijeći promjenu namjene<br />

šumskog zemljišta), zatim ka povećanju<br />

prirasta drveta u šumama i proširenju<br />

šumskih površina (pošumljavanje goleti).<br />

Zabrinuta da svijet godišnje gubi oko 13<br />

miliona ha šuma (FAO 2005) i za negativne<br />

posljedice zbog kojih ćemo svi trpiti,<br />

međunarodna zajednica kreira novu politiku<br />

u vezi sa ovim prirodnim resursom.<br />

Zbog planetarne uloge šuma UN su još na<br />

Prvom Samitu o zemlji (Rio de Janeiro<br />

1992) usvojile Principe o šumama. Što se<br />

Evrope tiče zajednička pitanja zaštite<br />

šuma rješavaju se na Ministarskim konferencijama.<br />

Do sada je održano 5 ministarskih<br />

konferencija<br />

Prva ministarska konferencija o zaštiti<br />

šuma Evrope održana je u Strasbourg-u<br />

1990. na kojoj je istaknuta potreba razvoja<br />

mehanizama međugranične zaštite šuma<br />

Evrope. Istaknuta je potreba za tehničkom<br />

i naučnom saradnjom radi prikupljanja<br />

podataka za zajedničke mjere. Konferencija<br />

je bila glavni korak u inkorporiranju<br />

nauke u političke aktivnosti koje slijede u<br />

vezi sa zaštitom i održivim gospodarenjem<br />

šumama Evrope.<br />

Druga ministarska konferencija o zaštiti<br />

šuma Evrope održana je u Helsinki-u<br />

1993. Bavila se pitanjima primjene Principa<br />

o šumama na regionalnom i državnom<br />

nivou. Obrađivana su globalna okolinska<br />

pitanja, naročito održivo gospodarenje šumama,<br />

zaštita biološkog diverziteta i strategija<br />

u vezi sa mogućim posljedicama<br />

klimatskih promjena.<br />

Treća ministarska konferencija o zaštiti<br />

šuma Evrope održana je u Lisabonu 1998.<br />

Bavila se pitanjima multifunkcionalnih<br />

vrijednosti šuma, te posebno socio-ekonomskim<br />

aspektom održivog gospodarenja.<br />

Razmatrani su interakcijski odnosi između<br />

šume i društva, povećanje biološke i<br />

pejzažne raznolikosti šumskih ekosistema,<br />

klimatske promjene, ruralni razvoj. Ovi<br />

programi obuhvataju i važne instrumente<br />

šumarske politike uključujući i državne šumarske<br />

programe kao i kriterije i indikatore<br />

održivog gospodarenja šumama.<br />

Četvrta ministarka konferencija o zaštiti<br />

šuma Evrope održana je u Beču 2003. Bavila<br />

se općim koristima od šuma i podijeli<br />

odgovornosti. Istaknuta je važnost jake<br />

partnerske veze između sektora šumarstva<br />

i drugih sektora. Po prvi put je iniciran<br />

multisektorijalni dijalog (vlasnici šuma,<br />

industrija šumarstva, socijalne nevladine<br />

organizacije, okolinske nevladine organizacije<br />

i naučna zajednica) i različiti pogledi<br />

u vezi sa zaštitom i održivim gospodarenjem<br />

šumama.<br />

Peta ministarska konferencija o zaštiti<br />

šuma Evrope održana je u Varšavi 2007.<br />

Bavila se ulogom šuma u ublažavanju klimatskih<br />

promjena, promociji drveta kao<br />

obnovljivog energentskog resursa i po prvi<br />

put ulogom šuma u zaštiti kvaliteta i kvantiteta<br />

voda.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

10 Tema broja<br />

VLAST I STRUKA<br />

NA ISTOM ZADATKU<br />

Gospodarenje šumama podrazumijeva održavanje stabilnosti i biodiverziteta<br />

šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast kvaliteta tih prinosa, što je obaveza<br />

šumarske struke i od nje se očekuje da to radi na naučnim osnovama. Vlast<br />

je obrnula ovaj redoslijed i pokušala zakonom o šumama riješiti i pitanje<br />

upravljanja i gospodarenja šumama, unoseći na taj način zabunu i u politici i u<br />

struci. Uzalud su bila upozorenja stručnjaka da je Zakon o šumama FBiH iz 2002.<br />

godine „konglomerat neznanja” koji će imati nesagledive štetne posljedice za<br />

naše šume<br />

Akademik Midhat Usčuplić<br />

O<br />

šumama, zbog njihovih brojnih ekoloških<br />

funkcija, brinu i međunarodna<br />

zajednica i lokalne vlasti. Razumljivo<br />

je zbog toga zašto šumarstvo kao<br />

privredna grana, koja je vrlo značajna za<br />

ekonomski razvoj zemlje i kojoj je povjereno<br />

da gospodari šumama na principima<br />

potrajnosti (održivosti), mora biti u sprezi<br />

sa politikom i aktuelnom vlašću. Prema podacima<br />

međunarodne zajednice oko 2,5 miliona<br />

zaposlenih u Evropi ostvaruje dobit od<br />

oko 340 milijardi Eura godišnje, što se snažno<br />

uvažava pri svakoj analizi principa gospodarenja<br />

šumama. Nažalost, pogrešna percepcija<br />

šume, nedostatak znanja i pohlepa<br />

uticali su da se u nas danas politika i struka<br />

nađu u rascjepu. Ne razumiju se osnovni<br />

pojmovi o šumama niti se razvija odgovornost<br />

kako korisnika šumskih resursa (ima<br />

ih više) tako i organa vlasti.<br />

Funkcije šuma<br />

Šume su najkompleksniji prirodni sistemi<br />

koji funkcioniraju u tako širokom opsegu i<br />

komplikovanom modelu da se ne mogu zamijeniti<br />

nikakvim tehnologijama. Šume su<br />

najvažnija komponenta okoliša i determinanta<br />

njegovog kvaliteta, od kojih imamo<br />

brojne koristi. Koristi od šuma su rezultat<br />

njihovih ekoloških funkcija i one su: (a)<br />

proizvodne (drvo, ljekobilje, jestivo i aromatsko<br />

bilje, životinje, gljive i dr.); (b) zaštitne<br />

(utiču na globalno kruženje i akumulaciju<br />

ugljenika u prirodi ublažavajući<br />

tako efekat staklenika i klimatske ekstreme,<br />

štite tlo od spiranja i erozije, održavaju<br />

biodiverzitet, rezervoar su genetičkih informacija,<br />

utočište su rijetkih i zaštićenih<br />

organizama, štite vodotoke i njihov živi<br />

svijet, proizvode kiseonik, itd.); i (c) sociološke<br />

(naučne, edukativne, duhovne, povijesne,<br />

kulturološke, turističke, zdravstvene,<br />

rekreativne i estetske).<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

Općenito je prihvaćeno mišljenje da zaštitne<br />

vrijednosti šuma višestruko premašuju<br />

sve druge koristi. Naročito značajna ekološka<br />

funkcija šuma je u generiranju i zaštiti<br />

izvora pitke vode (oko 60 % planetarne<br />

svježe vode generiraju šume).<br />

Šume BiH<br />

Naše bogatstvo u šumama je relativno dobro<br />

ali se špekuliše i veliča iznad realnosti.<br />

Jedan ugledni ekspert UN, koji je nakon II<br />

Svjetskog rata boravio u BiH radi podrške<br />

razvoju našeg šumarstva, rekao je: «BiH je<br />

bogata siromašnim šumama». Šta bismo<br />

mi trebali reći danas. Malo je visokih, tz.<br />

ekonomskih šuma (tek oko 1,3 miliona<br />

hektara iz kojih se predominantno ostvaruje<br />

profit u drvetu), dok je čak oko 40%<br />

(blizu 1 milion hektara) šumskog zemljišta<br />

pokriveno degradiranim šumama i panjačama<br />

u kojim je proizvodnost i kvalitet drveta<br />

daleko ispod potencijala staništa. Ove<br />

šume imaju malu drvnu zalihu i mali prirast<br />

drveta (zbog toga i bitno reducirane<br />

mnoge funkcije) ali bi se mogle prevesti u<br />

viši gospodarski oblik, što bi mogla biti<br />

jedna od razvojnih mogućnosti BiH. Nažalost,<br />

mnogi u šumi vide samo drvo i korist<br />

koju će od njega dobiti, tj. «od drveta ne<br />

vide šumu», zbog čega je i pritisak na visoke,<br />

ekonomske šume sve veći. Ne postoji<br />

vizija razvoja ovog prirodnog resursa, a<br />

političarima su puna usta obnovljivosti<br />

ovog resursa. Interesantno je istaći da građani<br />

percipiraju šume bolje od vlasti, a razloge<br />

nije potrebno nagađati..<br />

Upravljanje i gospodarenje<br />

šumama<br />

Ovo su dva osnovna pojma u šumarstvu<br />

koja se ne razumiju i pogrešno prihvataju.<br />

Upravljanje šumama, kao što i sama riječ<br />

govori, pripada vlasniku šuma. U našem<br />

slučaju to je ustavna obaveza zakonodavne<br />

vlasti FBiH, i od nje se očekuje da ima<br />

Foto: D. Šoljan - Grdonj

Tema broja<br />

11<br />

politiku o šumama, što podrazumjeva da<br />

zna šta su šume i šta one znače za državu.<br />

Postoji i globalna politika o šumama o kojoj<br />

brine Forum za šume Ujedinjenih nacija,<br />

koja je ugrađena u konvencije, rezolucije,<br />

protokole i druge dokumente<br />

međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina<br />

je potpisnik tih dokumenata i obavezna<br />

je da principe međunarodne politike<br />

o šumama ugradi u sopstvenu. Jasna<br />

politika o šumama osnov je za izradu<br />

strategije o šumama kao dugoročnog dokumenta.<br />

Tek na osnovu strategije donosi<br />

se zakon o šumama i druga prateća regulativa,<br />

što je instrument vlasti pri implementaciji<br />

strategije o šumama.<br />

Gospodarenje šumama podrazumijeva<br />

održavanje stabilnosti i biodiverziteta<br />

šumskih zajednica, trajnost prinosa i rast<br />

kvaliteta tih prinosa, što je obaveza šumarske<br />

struke i od nje se očekuje da to radi na<br />

naučnim osnovama.<br />

Vlast je obrnula ovaj redoslijed i pokušala<br />

zakonom o šumama riješiti i pitanje<br />

upravljanja i gospodarenja šumama, unoseći<br />

na taj način zabunu i u politici i u<br />

struci. Uzalud su bila upozorenja stručnjaka<br />

da je Zakon o šumama FBiH iz<br />

2002. godine „konglomerat neznanja”<br />

koji će imati nesagledive štetne posljedice<br />

za naše šume.<br />

Osam godina kasnije ovaj zakon je stavljen<br />

van snage, bez objašnjenja zašto u<br />

tako dugom periodu nije bio primjenjen<br />

na cijelom području Federacije i zašto je<br />

izostala odgovornost. Vlast očigledno brine<br />

samo o profitu koji donosi drvo ne krijući<br />

da je ovaj resurs stranački plijen. Vrši<br />

se nezakonita prodaja šumskog zemljišta<br />

u bezcjenje ili se narušava integritet šuma<br />

promjenom namjene šumskog zemljišta.<br />

S druge strane neka preduzeća šumarstva<br />

u rascjepu politike i struke doživljavaju<br />

šume kao vlasništvo.<br />

Prijetnje održivosti šuma<br />

Prijetnje šumama su brojne i pogrešno je<br />

vjerovanje da one dolaze samo iz sektora<br />

šumarstva.<br />

Pored šumarstva i drugi subjekti koriste<br />

resurse šuma. Njihov broj raste a tako i pritisci<br />

na šume postaju sve jači. Subjekti<br />

izvan šumarstva nemaju prateće znanje o<br />

funkcionisanju ovih ekosistema (kamenolomi,<br />

mini hidroelektrane, turizam, lovačke<br />

organizacije, građani), ali je «zvono» o<br />

uništavanju šuma na šumarstvu. Neki subjekti<br />

koji koriste šumske resurse nemaju<br />

nikakvu odgovornost za štetne posljedice<br />

koje prouzrokuju i šume ne percipiraju na<br />

isti način, a da se ne govori da imaju malo<br />

ili nikakvo znanje o funkcionisanju ovih<br />

ekosistema. Javljaju se i konflikti među subjektima.<br />

Nažalost, šume su često i mjesto<br />

odlaganja otpada.<br />

Uspostavljanje reda u šumarstvu je složen i<br />

dugotrajan zadatak prije svega vlasti. Treba<br />

razvijati integralni koncept i upravljanja i<br />

gospodarenja šumama upravo zbog okolnosti<br />

što šume koristi više subjekata, uključujući<br />

i mišljenje građanja jer njihova svijest<br />

o značaju šuma raste a sa tim i<br />

zabrinutost.<br />

Šume se najbolje štite i održavaju ako se sa<br />

njima kvalitetno gospodari o čemu brine<br />

šumarska nauka i struka. Tako je bar teoretski.<br />

U praksi je to obično drugačije, iako<br />

još uvijek imamo gospodarskih šuma boljih<br />

od nekih zaštićenih.<br />

O pojmovima zaštitni i<br />

zaštićeni<br />

Ovi se pojmovi ne razumiju i zbog toga<br />

pogrešno koriste. Sve su šume zaštitne,<br />

čak je i najmanji travni pokrivač zaštitni,<br />

jer u najmanju ruku štiti zemljište od spiranja.<br />

Zaštitne, općekorisne vrijednosti<br />

šuma proizilaze iz njihovih ekoloških<br />

funkcija. Neke šume, međutim, imaju posebne,<br />

dodatne vrijednosti Da bi se te vrijednosti<br />

šuma sačuvale međunarodna zajednica<br />

je pokrenula inicijativu da se<br />

šume koje ih sadrže izdvoje i proglase<br />

‘šumama visoke zaštitne vrijednosti’.<br />

Naš je zadatak da se ovo prihvati, da se<br />

prepoznaju sve posebnosti naših šuma<br />

(imamo ih više nego druge zemlje), da se<br />

obilježe u kartama i unesu u šumsko-gospodarske<br />

osnove, kako bi se sačuvale i<br />

unaprijedile njihove postojeće vrijednosti.<br />

Ovdje spadaju sve šume zakonom zaštićenih<br />

područja; zatim šume u kojima<br />

nalaze utočište rijetke i ugrožene vrste<br />

(reliktne i endemske vrste biljaka, životinja<br />

i gljiva prije svih); staništa migracionih<br />

ptica; šume koje štite zemljište od<br />

spiranja i erozije; šume sa izvorištima pitke<br />

vode; šume u kojim se nalaze rijetki<br />

geomorfološki i hidrološki fenomeni;<br />

protivpožarne šume; šume značajne za<br />

istoriju i tradicionalni kulturni identitet<br />

lokalnih zajednica, itd.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

12<br />

Tema broja<br />

Foto: S. Samardžić - Sam<br />

O zaštićenim područjima<br />

Pojam zaštićenog područja se često pogrešno<br />

prihvata pa se neka područja proglašavaju<br />

zaštićenim kako bi se de jure ispunili<br />

uvjeti međunarodne zajednice o<br />

procentualnoj zastupljenosti zaštićenih<br />

područja. Potrebu da mnoge, ako ne i sve<br />

naše šume budu zaštićene ne treba osporavati,<br />

ali izmjena gospodara ovim šumama<br />

unosi sumnju u negativne posljedice. Naša<br />

zaštićena područja nemaju de facto sistemsko<br />

rješenje održivog gospodarenja, a<br />

neka i dalje ovise o sjeći šuma.<br />

Pod pojmom zaštićenog krije se često i interes<br />

pojedinaca da gospodari prirodnim<br />

resursom koji obično prati i lakomislenost<br />

vlasti. Nude se neprovjerena mišljenja o<br />

visokoj dobiti koju može da ostvari turizam<br />

na ovim područjima, sjeku se šume za<br />

formiranje ski staza, što aktuelna vlast podržava.<br />

Klimatolozi šalju suprotne poruke<br />

– globalno zagrijavanje je u toku i treba se<br />

pripremiti da se prirodni resursi zaštite.<br />

Interesantno je da se zaštićena područja<br />

izdvajaju obično tamo gdje ima šuma, iako<br />

se i na golim površinama također nalaze<br />

prirodni i kulturni resursi vrijedni zaštite.<br />

Zamjera se šumarstvu da prekomjerno sjeku<br />

šume pri čemu se zaboravlja da je riječ<br />

o privrednoj grani i gospodarskim šumama<br />

koje se moraju sjeći. Negativnih primjera<br />

neodgornosti pri gospodarenju šumama<br />

ima mnogo ali to ne treba biti razlog<br />

za promjenu sistema gospodarenja.<br />

Nauka i šume<br />

Postojeća zakonska regulativa ne obavezuje<br />

preduzeća šumarstva da podržavaju naučna<br />

istraživanja. Istini za volju to i nije<br />

materija zakona nego strategije koja nedostaje.<br />

Tako je nauka „istjerana” iz šume i<br />

čini se da niti politika niti šumarska struka<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

imaju interesa da je vrate nazad. Naše šumarstvo<br />

nema instituta ili neku drugu organiziranu<br />

strukturu koja bi se bavila ovim<br />

pitanjima. Bez istraživanja nema novih<br />

znanja a to podrazumjeva zaostajanje.<br />

Gospodarenje šumama je nezamislivo bez<br />

istraživanja (nauka je integralni dio gospodarenja<br />

šumama), zbog čega se u stručnoj<br />

javnosti češće pominje pojam sječa šume<br />

nego pojam gospodarenje. S razlogom. Postojeći<br />

mladi naučni potencijal šumarstva,<br />

koji će biti nosilac razvoja šumarstva u budućnosti,<br />

okupljen je na Šumarskom fakultetu<br />

i naukom se bavi na osnovama ličnog<br />

afiniteta. Rijetko se javi podrška resornih<br />

ministarstava za nauku, a i tada je ona simbolična,<br />

i više je pomoć održavanju kondicije<br />

istraživača nego financiranje naučnih<br />

projekata. Preduzeća šumarstva ovu potrebu<br />

ne osjećaju.<br />

Gotovo da je nevjerovatno da šumarstvo u<br />

BiH nema svoj naučni institut ili neku<br />

drugu naučno-istraživačku organizacionu<br />

strukturu. Nekada dobro organizirana i<br />

afirmirana Dijagnostičko prognozna služba<br />

u zaštiti šuma u BiH više ne postoji.<br />

Problemi zaštite šuma i ugroženosti pojedinih<br />

vrsta rješavaju se ad hoc, kampanjski,<br />

tj. uglavnom se «gase požari» u bukvalnom<br />

i prenosnom smislu te riječi. Ne<br />

čini se dovoljno da se spriječe štete. Globalno<br />

zagrijavanje će bitno uticati na stabilnost<br />

šuma općenito, a na režim šumskih<br />

požara posebno. Šumski požari su,<br />

naime, najštetniji agens koji je u vezi sa<br />

djelatnostima čovjeka, često štetniji nego<br />

svi drugi faktori zajedno. Prema našim<br />

istraživanjima oko 98% požara u šumi<br />

uzrokuje čovjek. Interesantno je istaći da<br />

BiH nije bila zemlja visokog rizika za pojavu<br />

šumskih požara (sa izuzetkom južne<br />

Hercegovine) ali se ova slika mijenja što<br />

se mora uvažavati. U nas je uobičajeno da<br />

se o požarima govori kada oni nastanu –<br />

čeka se nova sezona i novi požari. Postoje<br />

opravdana mišljenja da se šumski požari<br />

gase zimi, pri čemu se misli na brojne aktivnosti<br />

stručnjaka različitih profila koji u<br />

tom periodu analiziraju prethodne požare,<br />

karakteristike šumskih zajednica, karakteristike<br />

terena, naseljenost itd., što je<br />

osnova za prognozu pojave šumskih požara,<br />

njihovo brzo otkrivanje i uspješno<br />

gašenje. U tom periodu vrši se i edukacija<br />

seoskog stanovništva i razvija sistem preventivne<br />

zaštite.<br />

Međunarodna briga o<br />

šumama<br />

U vezi sa šumama svjetska zajednica teži,<br />

prije svega, ka zaštiti integriteta postojećih<br />

šuma, povećanju prirasta drveta u šumama<br />

i proširenju šumskih površina (pošumljavanje<br />

goleti). Zabrinuta da svijet godišnje<br />

gubi oko 13 miliona ha šuma (FAO<br />

2005) i za negativne posljedice zbog kojih<br />

ćemo svi trpiti, međunarodna zajednica<br />

kreira novu politiku u vezi sa ovim prirodnim<br />

resursom. Zbog planetarne uloge<br />

šuma UN su još na Prvom Samitu o zemlji<br />

(Rio de Janeiro 1992) usvojile Principe o<br />

šumama. Što se Evrope tiče zajednička pitanja<br />

zaštite šuma rješavaju se na Ministarskim<br />

konferencijama. Do sada je održano<br />

5 ministarskih konferencija (Strasbourg,<br />

1990; Helsinki, 1993; Lisabon 1998; Beč,<br />

2003 i Varšava 2007) na kojima su evropske<br />

zemlje preuzele obaveze u vezi sa šumama.<br />

Slijedeća, šesta ministarska konferencija<br />

o zaštiti šuma Evrope održaće se u<br />

junu o.g. u Oslu.<br />

Šta učiniti<br />

Zadatak je vlasti koja upravlja šumama da<br />

razvije sistem zaštite ovog resursa uvažavajući<br />

značaj ove privredne grane za razvoj<br />

zemlje i socijalni aspekt šumarstva, tim<br />

prije što utiče na razvoj ruralnog dijela zemlje.<br />

Zadatak struke je da gospodari šumama<br />

na trajnoj osnovi. I vlast i struka<br />

moraju percepirati šume uvažavajući sve<br />

njihove funkcije. Drvo jeste važan proizvod<br />

šume ali ovaj resurs nije obnovljiv<br />

sam po sebi. Treba zaustaviti trend smanjenja<br />

ukupne zalihe drveta u šumama,<br />

naročito pad njegovog kvaliteta. Vlast i<br />

struka imaju iste zadatke – oni su brojni u<br />

svim segmentima šumarstva, uključujući<br />

oblast obrazovanja i nauke. Ipak, najvažnije<br />

je, ali i najteže, razvoj efikasnog modela<br />

kontrole svih poslova u šumi, uvođenjem<br />

jedinstvenog kompjuterski praćenog sistema,<br />

počev od projektovanja, doznake stabala<br />

za sječu i tehničke klasifikacije, te dalje<br />

do realizacije proizvoda šume. Ovo<br />

treba da omogući da svaka utvrđena pojava<br />

u prirodi bude istovremeno dostupna<br />

svakome, i preduzeću šumarstva i resornim<br />

ministarstvima i javnosti.

Tema broja<br />

13<br />

KLON U OFANZIVI<br />

Trenutna situacija u svijetu je takva da nas može zabrinuti, ali je trend blagog<br />

povećanja šumskih površina na nekim kontinentima, odnosno primjetno je<br />

usporavanje nestajanja šuma u zadnjoj dekadi<br />

Prof. dr. Dalibor Ballian,<br />

Šumarski fakultet, Sarajevo<br />

FAO je i ove godine izdao publikaciju<br />

koja u sebi sadrži glavne statističke<br />

podatke o stanju šuma u svijetu. Tako<br />

ovaj godišnjak donosi najaktualnije statističke<br />

podatke o šumama i šumskim zemljištima,<br />

a posebice kretanju površina šuma u<br />

svijetu. Publikacija u sebi sadrži obilje za<br />

šumarsku praksu veoma interesantnih podataka.<br />

Zbog toga ću u ovom kraćem osvrtu<br />

predstaviti neke od podatke koji bi za širu<br />

javnost i šumarske stručnjake bili jako interesantni<br />

i važniji. Dati podatci pokazuju stanje<br />

i trend kretanja šumskih površina prema<br />

kontinentima i periodima, jer bi bilo<br />

opširno da u ovom kratkom prilogu pokazujemo<br />

stanje prema svim zemljama i regijama<br />

koje su obuhvaćene ovom statističkom<br />

publikacijom. Za Bosnu i Hercegovinu su<br />

dati stari podatci a skoro objavljivanje nacionalne<br />

inventure će dati više svjetla i o nama<br />

te u narednim publikacija pokazati nove<br />

trendove u BiH. Trenutna situacija u svijetu,<br />

bar prema ovim dostupnim podatcima, je<br />

takva da nas može zabrinuti, ali je trend blagog<br />

povećanja šumskih površina na nekim<br />

kontinentima, odnosno primjetno je usporavanje<br />

nestajanja šuma u zadnjoj dekadi.<br />

Brine druga stvar, a to je povećanje umjetnih<br />

šuma, šumskih plantaža, većinom klonskog<br />

karaktera, što implicira druge probleme,<br />

pojave patogena te intenzivne<br />

agrotehničke mjere u njihovom gospodarenju,<br />

što je pak povezano s destrukcijom tla i<br />

unošenjem brojnih kemikalija u tlo. Tu je i<br />

još niz drugih problema, a to je uporaba<br />

GMO klonskog materijala.<br />

Analizirajući ove aktualne podatke o šumama<br />

možemo odrediti našu poziciju u<br />

svijetu. Iako mislimo da smo bogati šumama<br />

i da nešto značimo, iz ovog prikaza je<br />

vidljivo da smo s našim učešćem u svjetskim<br />

razmjerima praktično zanemarivi.<br />

Ali kako smo mala zemlja s malim brojem<br />

stanovnika, naše šume za nas predstavljaju<br />

veoma značajan potencijal.<br />

Inače u ratnom i poratnom periodu je kod<br />

nas evidentirano smanjenje šumskih površina<br />

za 3 000 ha, dok u petogodištu od<br />

2000-2005. stanje je stabilno, rezultati inventure<br />

šuma će pak pokazati aktualno stanje.<br />

Preliminarni podatci pokazuju povećanje<br />

šuma, ali na račun napuštenih<br />

poljoprivrednih površina.<br />

Ipak ovdje ćemo se osvrnuti na trendove<br />

koji vladaju na globalnoj razini. Ako anali-<br />

Prašuma Plješevica<br />

Analizirajući ove aktualne podatke o šumama<br />

možemo odrediti našu poziciju u svijetu. Iako<br />

mislimo da smo bogati šumama i da nešto značimo,<br />

iz ovog prikaza je vidljivo da smo s našim<br />

učešćem u svjetskim razmjerima praktično zanemarivi.<br />

Ali kako smo mala zemlja s malim brojem<br />

stanovnika, naše šume za nas predstavljaju<br />

veoma značajan potencijal<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

14<br />

Tema broja<br />

Šumsko područje<br />

(u 1 000 ha)<br />

ziramo stanje u danoj tablici, odmah se<br />

nameće zaključak da se površine povećavaju<br />

u Europi, te u Istočnoj Aziji, gdje Kina<br />

u zadnjih 10 godina ulaže ogromne napore<br />

da pošumi ogromna prostranstva. Tu su i<br />

zemlje zapadne i centralne Azije, gdje Turska<br />

predvodi te zemlje po ulaganju u pošumljavanja<br />

i povećanje površina pod šumama.<br />

Razlog povećanja šumskih površina u<br />

Europi leži u regulativama Europske unije<br />

koja je smanjila poljoprivredne površine,<br />

te subvencionirala njihovo prevođenje u<br />

šume. Taj trend će se nastaviti i u narednim<br />

godinama, jer se na taj način Europa<br />

pokušava suprotstaviti i globalnom zagrijavanju.<br />

Nešto lošija situacija je u zemljama<br />

Istočne Europe (Rusija, Ukraina, Bjelorusija,<br />

Kazahstan i dr.) gdje su prisutni negativni<br />

trendovi, ali koji se mijenjaju nabolje<br />

u zadnjim godinama.<br />

Šuma američkih<br />

hrastova u Wiskonsinu<br />

Što se pak tiče istočne Azije, Kina je predvodnik,<br />

a želi u budućnosti da sebi osigura<br />

iz vlastitih izvora dovoljno drva za podmirenje<br />

industrijskih potreba. Te velike pošumljene<br />

površine u Kini koje se kreću oko<br />

10 milijuna ha, prikrivaju veoma loše stanje<br />

koje je prisutno u Južnoj Aziji gdje se<br />

šume intenzivno krče i izgubljeno je na<br />

Procentualno<br />

učešće promjena<br />

Promjene u<br />

površini<br />

(u 1 000 ha)<br />

1990- 2000-<br />

2000 2010<br />

Kontinent<br />

1990 2000 2010<br />

1990-<br />

2000<br />

2000-<br />

2010<br />

Bosna i Hercegovina 2 182 2 185 2 185 - 3 0 - 0,10 0,00<br />

Afrika (prirodne<br />

šume)<br />

749 238<br />

708<br />

564<br />

674 419 - 4 067 -3 414 - 0,56 -0,49<br />

Afrika<br />

(šumske plantaže)<br />

Azija<br />

(prirodne šume)<br />

Azija<br />

(šumske plantaže)<br />

Australija i Oceanija<br />

(prirodne šume)<br />

Australija i Oceanija<br />

(šumske plantaže)<br />

Europa i Sibir<br />

(prirodne šume)<br />

Europa i Sibir<br />

(šumske plantaže)<br />

Latinska Amerika<br />

(prirodne šume)<br />

Latinska Amerika<br />

(šumske plantaže)<br />

Sjeverna Amerika<br />

prirodne šume)<br />

Sjeverna Amerika<br />

(šumske plantaže)<br />

Ukupno u svijetu<br />

(prirodne šume)<br />

Ukupno u svijetu<br />

(šumske plantaže)<br />

11 663 12 958 15 409 129 245 1,06 1,75<br />

534 621<br />

527<br />

958<br />

549 009 - 667 2104 -0,23 1,03<br />

71 580 87 230 115 783 1565 2855 0,60 0,73<br />

198 744<br />

198<br />

381<br />

191 384 -36 -700 -0,02 -0,36<br />

2 583 3 323 4 101 74 78 2,55 2,12<br />

989 471<br />

178 307<br />

978 072<br />

998<br />

239<br />

214<br />

839<br />

932<br />

735<br />

1 005<br />

001<br />

877 676 0,09 0,07<br />

264 084 627 401 1,01 0,60<br />

890 782 -4 534 -4 195 -0,47 -0,46<br />

9 111 10 880 14 952 177 407 1,79 3,23<br />

676 760<br />

677<br />

080<br />

678 958 32 188 n.n. 0,03<br />

19 645 29 438 37 529 979 809 4,13 2,46<br />

4 168<br />

399<br />

178 307<br />

4 085<br />

063<br />

214<br />

839<br />

4032<br />

905<br />

- 8 334 - 5 216 - 0,20 - 0,13<br />

264 084 3 653 4 925 1,88 2,09<br />

Šume američkih hrastova u Wiskonsinu<br />

milijune ha. Tu prema negativnim pokazateljima<br />

prednjači Indonezija, Malezija,<br />

Kambođa, Filipini, Burma. Veoma je teška<br />

situacija i u Latinskoj Americi (krčenje kišnih<br />

šuma Amazona) ili Africi (krčenje prašuma<br />

centralnog dijela Afrike i područja<br />

Sahela gdje nadire pustinja).<br />

Osnovni razlozi za krčenje šuma je da se<br />

Osnovni razlozi za krčenje<br />

šuma je da se pokušava doći do<br />

sve većih poljoprivrednih<br />

površina, za velike populacije<br />

stanovništva u tim zemljama. I<br />

kako se na taj način dolazi do<br />

obradivog zemljišta, ono veoma<br />

brzo biva disertificirano, i nakon<br />

toga napušteno<br />

pokušava doći do sve većih poljoprivrednih<br />

površina, za velike populacije stanovništva<br />

u tim zemljama. I kako se na taj način<br />

dolazi do obradivog zemljišta, ono<br />

veoma brzo biva disertificirano, i nakon<br />

toga napušteno.<br />

Ovdje su interesantni podatci za Australiju<br />

i Oceaniju, gdje imamo negativan trend a<br />

poznato je da sama Australija i Novi Zeland<br />

jako mnogo ulažu u šumarstvo. Ovdje<br />

su u pitanju veliki požari koji svake godine<br />

poharaju tisuće hektara u Australiji, te u<br />

nemogućnosti da se požarišta veoma brzo<br />

saniraju. Ipak Australska vlada ulaže velika<br />

sredstva u pošumljavanje, te povećanje površina<br />

pod šumskim plantažama a cilj da<br />

se od 2006 do 2015 godine podigne oko 12<br />

milijuna ha umjetnih šuma.<br />

Veoma je interesantna situacija u Sjevernoj<br />

Americi, gdje se blago povećavaju površine<br />

pod šumom. Ipak to je prosjek za tri velike<br />

zemlje. Situacija SAD je potpuno drugačija<br />

nego u Kanadi gdje nema promjena ili u<br />

Meksiku gdje šume nestaju. SAD ulažu<br />

jako mnogo u pošumljavanje i bilježe pozitivne<br />

rezultate, jer su pošumljena broja napuštene<br />

poljoprivredne površine, kao i industrijske<br />

pustinje u dolini rijeke Misuri i<br />

Misisipi. Ipak ostaje im velika prijetnja za<br />

šume u stalnim napadima insekata koji<br />

izazivaju sušenje velikih šumskih kompleksa,<br />

kao i velikim šumskim požarima.<br />

Ovdje se moramo osvrnuti i na kritičnu situaciju<br />

u Meksiku gdje nestaju ogromne<br />

površine pod šumama, posebice u južnom<br />

dijelu zemlje (prašume) uz veliki gubitak<br />

biološke i genetičke raznolikosti. Šume se<br />

krče i prevode u poljoprivredno zemljište u<br />

cilju prehrane sve veće ljudske populacije u<br />

ovoj zemlji.<br />

Na kraju trebamo dati i neki zaključak, a<br />

on bi se ogledao u tome da je izgleda stalni<br />

negativni trend zaustavljen, bar u prosjeku,<br />

iako imamo zemalja gdje su još jaki ili<br />

pak povećani trendovi uništavanja šuma.<br />

Tako su pozitivne promjene u nekim od<br />

zemalja u periodu od 2000 – 2010 godine<br />

prikrile jake negativne tendencije u drugim.<br />

Ipak je mnogo manje posjećeno u zadnjem<br />

periodu koji je analiziran, nego u<br />

periodu od 1990-2000. Za valjan zaključak<br />

ipak treba sačekati nove desetogodišnje<br />

podatke, jer u velikom broju statističkih<br />

podataka znaju se prikriti neki od ključnih<br />

negativnih trendova.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Tema broja<br />

15<br />

PEČAT UNIKATNOSTI<br />

U gorskim pejzažima sadržani su i najočuvaniji ekosistemi šuma bukve i jele,<br />

šuma bukve i jele sa smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog javora i gorskog<br />

jasena, a mnogi od njih imaju sve atribute prašumskih rezervata (Perućica,<br />

Igman, Janj, Klekovača, Vitorog, Kozara)<br />

Azra Korać-Mehmedović<br />

<strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong> okoliša i <strong>turizma</strong><br />

Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini<br />

zauzimaju 2.709.769 ha (oko<br />

53% teritorije), od čega su šume<br />

2.209.732 ha (oko 43%), a goleti 500.037<br />

ha (oko 10%). (Bosna i Hercegovina – zemlja<br />

raznolikosti, Prvi izvještaj Bosne i<br />

Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti,<br />

2008.). Što se vlasništva tiče,<br />

državne šume zauzimaju 2.186.332 ha<br />

(81%), a privatne 523.437 ha (19%).<br />

Kvalitet i struktura ovih šuma nisu u skladu<br />

sa potencijalima staništa. Visoke ili tzv.<br />

ekonomske šume, u kojima je moguće racionalnije<br />

gospodarenje, zauzimaju<br />

1.291.924 ha, što je tek oko 25% površine<br />

Bosne i Hercegovine. Ostale šume, čak<br />

917.808 ha ili oko 18% površine Bosne i<br />

Hercegovine, su niske šume i degradirane<br />

šume, sa vrlo malom zalihom drveta i slabim<br />

prirastom.<br />

Ukupna zaliha krupnog drveta (drvo<br />

iznad 5 cm promjera) u svim šumama je<br />

1986. godine iznosila oko 290 miliona m³,<br />

od čega 238.600.000 m³ u državnim i<br />

51.700.000 m³ u privatnim šumama. Pro-<br />

Foto: D. Šoljan - Stara pretplaninska bukva<br />

sječna zaliha krupnog drveta u državnim<br />

šumama bila je 216,5 m³/ha, dok je u privatnim<br />

bila tek 102,5 m³/ha. Prosječan<br />

godišnji prirast krupnog drveta u visokim<br />

državnim šumama iznosio je 5,48 m³/ha,<br />

a u privatnim 4,07 m³/ha. U niskim šumama<br />

ovaj je prirast bio niži i iznosio je<br />

svega 1,11 m³/ha. Nova inventura šuma,<br />

koja je u toku, aktueliziraće ove podatke.<br />

Što se tiče goleti, jedan dio (108.500 ha) je<br />

na degradiranim zemljištima nesposobnim<br />

za pošumljavanje, što znači da je taj<br />

dio trajno izgubljen za rekultivaciju.<br />

Ekosistemi šuma - pejzaži<br />

Bosna i Hercegovina odlikuje se izuzetno<br />

visokim stepenom pejzažne raznolikosti.<br />

Svaki od pejzaža diferencira se na više ekosistema.<br />

1. Ekosistemi šuma mediteranskih pejzaža<br />

■ Ekosistemi makije i uvijek zelenih šuma i<br />

šikara (Quercion ilicis “adriaticum)<br />

■ Ekosistemi mješovitih uvijek zelenih<br />

šuma i šikara (Orno-Quercion ilicis)<br />

■ Ekosistemi šuma lovora (Laurion nobilis)<br />

■ Ekosistemi primorskih šuma medunca<br />

(Quercion pubescentis “adriaticum“)<br />

■ Ekosistemi primorskih niskih šikara i šibljaka<br />

bjelograbića i koštrike (Rusco-Carpinion<br />

orientalis)<br />

■ Ekosistemi alepskog bora (Pinion halepensis)<br />

Ova vegetacija predstavlja ostatke primarne<br />

vegetacije nekad bujnih šuma česvine.<br />

Danas su predstavljene u obliku različitih<br />

razvojnih stadija makije.<br />

Idući prema submediteranu sve češće se<br />

pojavljuju lišćarsko-listopadni elementi<br />

(bjelograbić, drača, crni jasen i medunac).<br />

Uvijek zelene makije česvine su dosta dobro<br />

očuvane. Intenzivan antropogeni faktor<br />

kroz prekomjernu sječu nekada visokih<br />

šuma uvjetovao je značajnu degradaciju staništa,<br />

što je rezultiralo pojavom niskoproduktivnih<br />

ekosistema gariga i kamenjara.<br />

2. Ekosistemi šuma submediteranskih<br />

pejzaža<br />

■ Ekosistemi šuma i šikara medunca<br />

■ Ekosistemi šuma i šikara trojanskog hrasta<br />

■ Ekosistemi šuma i šikara hrasta sladuna<br />

■ Ekosistemi šuma i šikara bjelograbića<br />

■ Ekosistemi šuma i šikara crnog graba<br />

Šume medunca su optimalno rasprostranjene<br />

na vertikalnom profilu na nadmorskim<br />

visinama od oko 300 metara, a razvijene<br />

su sve do 800 metara n.v. idući uz<br />

vertikalni profil istočne, srednje i zapadne<br />

Hercegovine.<br />

Submediteranski ekosistemi šuma danas<br />

trpe široki spektar antropogenih dejstava,<br />

a posebno treba istaći šumske požare, nastale<br />

usljed nepažnje, nemara i nekvalitetnog<br />

odlaganja otpada, i neodrživu sječu<br />

šumskih sastojina.<br />

3. Ekosistemi šuma mediteransko-montanih<br />

pejzaža<br />

Osnovna fizionomska obilježja ovom pejzažu<br />

daju šume cera i hrasta kitnjaka. Ovaj<br />

U gorskim pejzažima sadržani<br />

su i najočuvaniji ekosistemi<br />

šuma bukve i jele, šuma bukve i<br />

jele sa smrčom, šuma smrče i<br />

jele, šuma gorskog javora i<br />

gorskog jasena, a mnogi od njih<br />

imaju sve atribute prašumskih<br />

rezervata (Perućica, Igman,<br />

Janj, Klekovača, Vitorog,<br />

Kozara)<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

16 Tema broja<br />

složeni pejzaž diferencira se na niz ekosistema:<br />

■ Ekosistemi mediteransko-montanih šuma<br />

kitnjaka i cera<br />

■ Ekosistemi mediteransko-montanih frigofilno-termofilnih<br />

šuma cera<br />

■ Ekosistemi mediteransko-montanih termofilnih<br />

šuma crnog jasena i cera<br />

■ Ekosistemi termofilnih šuma medunca<br />

■ Ekosistemi niskih šuma i šikara javora i<br />

bjelograbića<br />

■ Ekosistemi lijeske<br />

4. Ekosistemi šuma gorskih pejzaža<br />

Gorski pejzaži sadrže najproduktivnije te<br />

ekonomski najvrijednije šumske ekosisteme<br />

(“zeleno zlato Bosne i Hercegovine“) u<br />

kojima se, još od neolitskog doba, tražila<br />

korisna drvna biomasa. U gorskim pejzažima<br />

sadržani su i najočuvaniji ekosistemi<br />

šuma bukve i jele, šuma bukve i jele sa<br />

smrčom, šuma smrče i jele, šuma gorskog<br />

javora i gorskog jasena, a mnogi od njih<br />

imaju sve atribute prašumskih rezervata<br />

(Perućica, Igman, Janj, Klekovača, Vitorog,<br />

Kozara).<br />

Uprkos činjenici da je prostor gorskih pejzaža<br />

slabo naseljen, šumskim ekosistemima<br />

prijeti opasnost od intenzivne i neselektivne<br />

sječe visokih šuma i neprihvatljive<br />

izgradnje i koncentracije građevinskih<br />

objekata u atraktivnim dijelovima gorskog<br />

pojasa (zimski rekreacijski centri Babin Do<br />

na Bjelašnici, Vlašić, Kupres i Dugo polje<br />

na Čvrsnici).<br />

5. Ekosistemi šuma brdskih pejzaža<br />

Na ovom prostoru se posebno ističe diverzitet<br />

lišćarsko listopadnih šuma:<br />

■ Ekosistemi običnog graba i hrasta kitnjaka<br />

■ Ekosistemi montanih bukovih šuma sa<br />

biskupskom kapicom<br />

■ Ekosistemi montane bukve i bekice<br />

■ Ekosistemi bukve i javora gluhača<br />

■ Ekosistemi crnog grahora i hrasta kitnjaka<br />

■ Ekosistemi acidofilnih šuma hrasta kitnjaka<br />

Osnovne prijetnje šumskim ekosistemima<br />

su:<br />

■ Intenzivna konverzija i fragmentacija<br />

šumskih staništa otvaranjem kamenoloma,<br />

građevinskih površina, sječina<br />

■ Intenzivna sječa privredno važnih vrsta<br />

(bukva, hrast, plemeniti lišćari)<br />

■ Izgradnja putnih komunikacija kroz<br />

šumska područja<br />

6. Ekosistemi šuma peripanonskih pejzaža<br />

Na ovim staništima razvijene su bogate<br />

lišćarsko-listopadne šume hrastova i peripanonske<br />

bukve. Jedan od ozbiljnih<br />

pritisaka na šumske ekosisteme je prekomjerna<br />

sječa ( posebno plemenitih lišćara,<br />

kao što je divlja trešnja), čime su direktno<br />

ugrožene različite vrste ptica i<br />

sitna divljač.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

U posebno nepovoljnom stanju<br />

u Bosni i Hercegovini su šumski<br />

ekosistemi. Konverzija primarnih<br />

šumskih staništa uvjetovana<br />

je slijedećim aktivnostima:<br />

intenzivna, prekomjerna i<br />

neselektivna sječa šuma;<br />

neuravnotežena izgradnja<br />

putnih komunikacija, šumskih<br />

puteva, energetskih postrojenja<br />

(“male“ protočne elektrane),<br />

turističke infrastrukture,<br />

eksploatacija mineralnih<br />

resursa itd<br />

7. Ekosistemi šuma panonskih pejzaža<br />

Šume vrba, topola, lužnjaka, jasena su dominantne<br />

na ovim prostorima. Jedna od<br />

ozbiljnih prijetnji je uzgoj vještačkih šuma.<br />

Ekosistemi šuma - specifični<br />

pejzaži<br />

Poseban pečat unikatnosti prostora Bosne<br />

i Hercegovine daju i specifični pejzaži, te i<br />

ekosistemi šuma na tim prostorima.<br />

1. Ekosistemi šuma visokoplaninskih<br />

pejzaža<br />

Planinski pejzaži u fizionomskom pogledu<br />

diferenciraju se u dvije cjeline:<br />

■ Pretplaninski pojas, koji obuhvata niske<br />

šume i klekovinu planinskog bora<br />

■ Planinski pojas iznad klekovine bora pod<br />

prostranstvima visokoplaninskih rudina,<br />

planinske tundre i diskontinuirane subnivalne<br />

vegetacije oko snježnika.<br />

Refugijumi glacijalne flore i faune<br />

Iznad gornje granice visoke šume na najvišim<br />

planinama bosanskohercegovačkih<br />

Dinarida razvijen je pojas klekovine bora.<br />

Gornju granicu visoke šume čine sastojine<br />

sa subalpinskom bukvom, te sastojine subalpinske<br />

smrče.<br />

Intenzivna je deforestacija i izgradnja različitih<br />

građevinskih objekata u pretplaninskom<br />

pojasu, koja dovodi do destabilizacije<br />

planinskih ekosistema (planine oko<br />

Sarajeva, Vlašić i Vranica sa Prokoškim jezerom).<br />

2. Ekosistemi šuma reliktno-refugijalnih<br />

pejzaža<br />

Pejzaži reliktnih borovih šuma<br />

Pejzaž reliktnih borovih šuma diferencira<br />

se na:<br />

■ Ekosisteme dalmatinskog crnog bora<br />

■ Ekosisteme šuma munike (na Orjenu, na<br />

planinama oko Neretve, na Hranisavi)<br />

■ Ekosisteme ilirskog crnog bora<br />

3. Ekosistemi šuma: pejzaži reliktno-refugijalnih<br />

ekosistema u klisurama i kanjonima<br />

rijeka:<br />

Slivno područje rijeke Une: Zastupljena je<br />

vegetacija borovih šuma, lišćarsko-listropadnih<br />

i tamnih četinarskih šuma.<br />

Slivno područje rijeke Vrbas: Vegetacija<br />

lišćarsko-listopadnih šuma, vegetacija reliktnih<br />

dinarskih šuma jele, vegetacija svijetlih<br />

četinarskih šuma<br />

Slivno područje rijeke Bosne i njenih pritoka:<br />

U slivnom području rijeke Bosne izdvajaju<br />

se različiti tipovi refugijuma u odnosu<br />

na osnovni tok i pritoke.<br />

Refugijumi peripanonskog područja: Zastupljeni<br />

ekosistemi srebrene lipe i jele.<br />

Slivno područje rijeke Drine: U ovim refugijumima<br />

nalaze se najočuvaniji dijelovi<br />

prirode na nivou čitave Evrope ( prašuma<br />

Peručica, prašumski rezervati ilirskog crnog<br />

bora, mezijska bukva u kanjonima Sutjeske,<br />

Pančićeva omorika u središnjem<br />

dijelu kanjona Drine, Žepe i Govzne, polidominantne<br />

zajednice crnog graba, crnog<br />

jasena, srebrene lipe, bosanskog javora,<br />

bjelograbića).<br />

Slivno područje rijeke Neretve: Zastupljene<br />

su zajednice sladuna (koji kod Donje<br />

Jablanice obrazuje zasebne hercegovačke<br />

šume), te zajednice kestena.<br />

4. Močvarni pejzaži: Šumski močvarni<br />

ekosistemi<br />

Zastupljene su higrofilne zajednice šuma i<br />

šibljaka vrba, joha, rakite i ive. Prisutna je<br />

neselektivna i intenzivna sječa.<br />

5. Šumski ekosistemi – pejzaži kraških<br />

polja<br />

Posebnu vrijednost pejzažima ovih polja<br />

daju stabla čempresa koja svojim piramidalnim<br />

oblikom dinamiziraju degradirane<br />

ekosisteme oboda. Zastupljene su montane<br />

šume lužnjaka , šume bijele i lomljive vrbe,<br />

hercegovačke šume sladuna, šume kitnjaka<br />

i cera po obodu. Zastupljena je sječa šuma<br />

u obodnom pojasu.<br />

2011. godina - Međunarodna<br />

godina šuma<br />

Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih<br />

naroda br. 61/193 proglašena je 2011.<br />

godina Međunarodnom godinom šuma, u<br />

cilju podizanja svijesti društva o značaju<br />

šuma i unaprijeđenja održivog gospodarenja,<br />

zaštite i stanja šuma na Zemlji.<br />

U posebno nepovoljnom stanju u Bosni i<br />

Hercegovini su šumski ekosistemi. Konverzija<br />

primarnih šumskih staništa uvjetovana<br />

je slijedećim aktivnostima: intenzivna,<br />

prekomjerna i neselektivna sječa šuma;<br />

neuravnotežena izgradnja putnih komunikacija,<br />

šumskih puteva, energetskih postrojenja<br />

(“male“ protočne elektrane), turističke<br />

infrastrukture, eksploatacija<br />

mineralnih resursa itd.<br />

Šumama se mora gospodariti na održiv način,<br />

u cilju zadovoljenja društvenih, ekoloških<br />

i ekonomskih potreba sadašnjih, ali<br />

i budućih generacija.

Tema broja<br />

17<br />

I U NJOJ SE ČEDO LJULJA<br />

Naša zemlja još uvijek ima dosta šumskog bogatstva i kad se tome doda<br />

povećanje temperature i povećane sume oborina, te povećane koncentracije<br />

CO 2<br />

, dobija se slika “raja na zemlji” u kome i šuma predstavlja bitnu komponentu<br />

Željko Majstorović, klimatolog<br />

O<br />

klimatskim promjenama još uvijek<br />

se vode rasprave. Dok jedni već<br />

uveliko planiraju akcije za njihovo<br />

sprječavanje, drugi još uvijek sumnjaju u<br />

njihovo postojanje. I čak bi bilo lako pomirljivo<br />

reći, istina je negdje na sredini,<br />

kada ne bilo i drugog aspekta problema.<br />

Kada bolje razmislimo, nije samo atmosfera<br />

ugrožena, nego i ostali resursi na planeti<br />

Zemlji (voda, zemljište, biljni pokrivač, životinjski<br />

svijet), zapravo, biosfera u cjelini.<br />

Kada se ovo, gore navedeno, uzme u obzir,<br />

lako se dođe do zaključka da su klimatske<br />

promjene samo jedan aspekt ugroženosti<br />

Planete, pa se postavlja i obrnuto pitanje: je<br />

li cijela priča o klimatskim promjenama<br />

samo politika “drž’te lopova” (pazite, ... klimatske<br />

promjene) da bi pravi lopov utekao,<br />

ili se bar privremeno sakrio!<br />

Jedan od najvažnijih aspekata ugroženosti<br />

biosfere je ugroženost šuma, a one su, opet,<br />

veoma bitna komponenta klimatskih promjena,<br />

jer šume su jedan od najznačajnijih<br />

moderatora klime. Šume su ugrožene i sje-<br />

čom i klimatskim promjenama (promjena<br />

uvjeta staništa) i emisijom štetnih plinova<br />

(kisele kiše), te zagađivanjem rijeka, vodotoka<br />

i zemljišta.<br />

Obrnuto, nestajanje šume pospješuje lokalno<br />

i globalno zagrijavanje. Poznato je da<br />

šume, odnosno zeleni pokrivač, utječu na<br />

bilancu sunčevog zračenja, te koriste jedan<br />

dio sunčeve energije za proces fotosinteze.<br />

Tako djeluje na ublažavanje temperaturnih<br />

Jedan od najvažnijih aspekata<br />

ugroženosti biosfere je ugroženost<br />

šuma, a one su, opet,<br />

veoma bitna komponenta<br />

klimatskih promjena, jer šume<br />

su jedan od najznačajnijih<br />

moderatora klime. Šume su<br />

ugrožene i sječom i klimatskim<br />

promjenama (promjena uvjeta<br />

staništa) i emisijom štetnih<br />

plinova (kisele kiše), te zagađivanjem<br />

rijeka, vodotoka i<br />

zemljišta<br />

ekstrema i povećanje vlage u zraku. One,<br />

također, utječu na strukturu i raspodjelu<br />

oborina, na formiranje polja vjetra i zračna<br />

strujanja u samoj šumi i njenoj okolici, te<br />

reguliraju otjecanje vode i vrše njeno pročišćavanje.<br />

Osim toga, u procesu fotosinteze<br />

troši se velika količina CO 2<br />

, koji je, svakako,<br />

najefektniji staklenički plin. Posebno<br />

je značajan i utjecaj šume na zaštitu od<br />

emisije plinova i čvrstih čestica od kojih i<br />

sama šuma može biti ugrožena. Šuma vrši<br />

filtraciju zraka, tzv. “iščešljavanja” čvrstih<br />

čestica. One, te razni aerosoli koji padaju<br />

prema zemlji, zadržavaju se na lišću, granama,<br />

stablima i tu se lijepe, a kasnije ih<br />

kiša spere i odvede u tlo. Filtracija zraka<br />

zasniva se na tome da je šuma efikasna<br />

prepreka horizontalnom strujanju zraka,<br />

jer izukrštane grane imaju poznati efekt<br />

rešetke. Neke biljke imaju sposobnost da<br />

izlučivanjem fitoncida dezinficiraju zrak,<br />

odnosno ispoljavaju biokemijski efekt redukcije<br />

zagađivača (smanjuju broj mikroba)<br />

i sposbnost apsorpcije otrovnih supstanci.<br />

Značajna je i uloga šume u<br />

neutralizaciji neugodnih mirisa, koji se<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

18 Tema broja<br />

U današnje vrijeme, u uvjetima<br />

sve izraženije ekološke krize u<br />

cijelom svijetu, šume sa svojim<br />

poznatim ekološkim svojstvima<br />

imaju posebnu ulogu u reguliranju<br />

prirodne (životne) sredine<br />

zaštitno-regulatornom i sanitarno-higijenskom<br />

funkcijom i,<br />

grubo rečeno, predstavljaju<br />

“pluća zemljine kugle”<br />

Ubrzana erozija na “Josipovoj stazi”<br />

U prvom Nacionalnom izvješću o klimatskim<br />

promjenama, pored povećanja temperature za<br />

0,8 0 C, govori se o sve većoj promjenljivosti vremena,<br />

sve većoj oscilaciji temperatura i promjeni<br />

režima oborina<br />

šire od energetskih postrojenja, prometa,<br />

odlagališta smeća, kanalizacije..., kao i<br />

smanjenja buke i radioaktivnosti.<br />

Na taj način svaka šuma bitno određuje<br />

(moderira) mikroklimu nekog kraja, a<br />

kompletan šumski pokrivač moderira globalnu<br />

klimu.<br />

U današnje vrijeme, u uvjetima sve izraženije<br />

ekološke krize u cijelom svijetu, šume<br />

sa svojim poznatim ekološkim svojstvima<br />

imaju posebnu ulogu u reguliranju prirodne<br />

(životne) sredine zaštitno-regulatornom<br />

i sanitarno-higijenskom funkcijom i,<br />

grubo rečeno, predstavljaju “pluća zemljine<br />

kugle”.<br />

Sve gore navedeno, govori da je šumski pokrivač<br />

jedan od najvažnijih čimbenika,<br />

koji ublažava negativne efekte klimatskih<br />

promjena. S druge strane, neki efekti klimatskih<br />

promjena povoljno utječu na<br />

šumski pokrivač. Međutim, kao i kod ostalih<br />

aspekata klimatskih promjena, kao odlučujući<br />

čimbenik za opstanak šume pojavljuje<br />

se čovjek.<br />

Kod nas je, kao posljedica ratnih zbivanja,<br />

bar privremeno umanjen efekat emisije<br />

štetnih plinova, ali je sječa šuma intenzivirana<br />

u svrhe profita, pa se, sa stanovišta klimatskih<br />

promjena u našoj zemlji, nekontrolisana<br />

sječa šuma nameće kao problem broj<br />

jedan. Ta je sječa vrlo često bespravna i nestručna,<br />

tako da u kratkom vremenskom<br />

periodu stvara velike površine goleti. Ove<br />

ogoljene površine vrlo brzo stradaju od erozije,<br />

naročito u brdsko-planinskom području,<br />

gdje je intenzitet oticanja velik. Voda<br />

spere tanki plodni sloj zemljišta, te nastaju<br />

vododerine i prostrane kamenite oblasti, čineći<br />

tako proces bespovratnim. Kada se<br />

tome doda devastiranje poljoprivrednog zemljišta<br />

i sve veće površine pod betonom i<br />

asfaltom, tada dobivamo sliku poremećenog<br />

okoliša, koji, svakako, utječe na mikroklimu<br />

određenog područja, a pošto je to<br />

trend i u ostalim dijelovima svijeta, i na globalne<br />

klimatske promjene.<br />

U prvom Nacionalnom izvješću o klimatskim<br />

promjenama, pored povećanja temperature<br />

za 0,8 0 C, govori se o sve većoj promjenljivosti<br />

vremena, sve većoj oscilaciji<br />

temperatura i promjeni režima oborina.<br />

Naime, sume oborina ne pokazuju bitne<br />

promjene, ali s jedne strane imamo povećanje<br />

inteziteta oborina, to jest, veću količinu<br />

oborina u kraćim intervalima, a sa druge<br />

strane, između tih intervala, duže sušne periode,<br />

što je, takođe, posljedica gore navedene<br />

promjenljivosti vremena. Broj dana sa<br />

snježnim pokrivačem se postepeno smanjuje,<br />

a stabilnost snježnog pokrivača je generalno<br />

manja zbog sve većih temperaturnih<br />

oscilacija i čestih epizoda naglog topljenja<br />

snijega tijekom zimske sezone. To smanjuje<br />

ulogu snijega kao akumulatora vode na planinama.<br />

Ovo utječe na bilancu vode u tlu i<br />

podzemlju, jer se, zahvaljujući povećanim<br />

intezitetima oborina i naglim topljenjem<br />

snijega povećava količina vode koja se odlijeva<br />

po površini zemlje i strmim padinama<br />

planina. Tu, svakako, dodajmo i obrnuti<br />

utjecaj - na goletima je intezivnije odlijevanje<br />

vode na površini i brži proces topljenja<br />

snijega, pa se na taj način proces erozije još<br />

više ubrzava.<br />

Još uvijek imamo šansu pravovremenom<br />

intervencijom taj raj očuvati i zajedno s<br />

drugim prirodnim bogatstvima ponuditi<br />

turistima iz cijelog svijeta. Sječa i korištenje<br />

drveta ostaje kao mogućnost, ali kontrolirana,<br />

sukladno prirodnim prirastom<br />

šume, što nas ponovo vraća osnovnom imperativu<br />

današnjice - održivom razvoju.<br />

Naime, nalazimo se na malom kosmičkom<br />

brodu, koji ima ograničene resurse i koji je<br />

i sam u procesu nastajanja (vulkani, potresi,<br />

meteori itd..). Planeta Zemlja tim resursima<br />

podržava živi svijet na planeti i ljulja<br />

svoje najmladje čedo - ljudski rod, mazeći<br />

ga i stavljajući mu na raspolaganje sve:<br />

zrak, vodu, živi svijet (biljke i životinje),<br />

naftu, mineralna bogatstva, ... i mnogo<br />

toga još, pa čak i svoju prošlost i budućnost,<br />

uvjerena da će ono najvažnije što mu<br />

je dala, a to je razum, biti njegov vodič u<br />

budućnost.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Tema broja<br />

19<br />

UZAJAMNO DARIVANJE<br />

OPSTANKA<br />

Lako se zaključuje da gospodarenje šumama ima veliki utjecaj na kvalitetu i<br />

kvantitetu voda, ali i da gospodarenje vodama, može imati utjecaj na šumske<br />

resurse. U cilju očuvanja i jednih i drugih, neophodno je uskladiti gospodarenje<br />

šumama i vodama<br />

Mr. Dalila Jabučar, dipl. ing. građ;<br />

Sabina Hadžiahmetović, dipl. ing. građ.<br />

Institut za hidrotehniku Sarajevo<br />

Bilo kao kap ili kao slap - voda je nositelj<br />

života.<br />

Uz nju i/ili u njoj, gotovo uvijek sudjeluje<br />

i slavi život – šuma…<br />

Šuma i voda su obnovljiva prirodna<br />

bogatstva zavisna jedno o drugom.<br />

Od ukupne količine vode na Zemlji<br />

97,3% je slana voda. Od ukupnih količina<br />

slatke vode, 90% je nedostupno čovjeku,<br />

životinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se<br />

nalazi u velikim dubinama ispod zemljine<br />

površine. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo,<br />

koje neprekidno kruži u prirodi.<br />

Ona se isparava u atmosferu i vraća kao<br />

oborina, što se prosječno ponavlja oko 40<br />

puta godišnje.<br />

Šuma je sa stanovišta upravljanja vodama<br />

vrlo korisna, jer povoljno utječe na kvalitetu<br />

podzemnih i površinskih voda, opskrbu<br />

vodom i sprečavanje brzog otjecanja voda.<br />

Šumski ekosistemi raspoređuju oborinsku<br />

vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja,<br />

prizemne flore, vrsti tla, reljefu, te slojevitosti<br />

šumske vegetacije. Raspored vode u<br />

šumi pogoduje održavanju vodne ravnoteže<br />

u prostoru. Za vrijeme velikih oborina iz<br />

šume istječe znatno manje vode nego sa<br />

poljoprivredne površine.<br />

Bosna i Hercegovina je na visokom mjestu<br />

u Europi, zahvaljujući šumi i sposobnosti<br />

rahlog i živog šumskog tla da pročisti vodu.<br />

Prednost BiH u hidrološkom smislu, usko<br />

je povezana za prirodnost i strukturu njenih<br />

šuma, ali isto tako i za klimatske prilike,<br />

obzirom na značajne količine raspoložive<br />

vode, odnosno oborina.<br />

Šumske sastojine trebaju velike količine<br />

vode, koje troše isparavanjem lisne površine<br />

(lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka,<br />

odnosno transpiracijom. Naročito velike<br />

količine vode transpirira šumsko drveće<br />

nizinskih šuma - hrast lužnjak, poljski jasen,<br />

vrba, crna joha, domaće topole, dok<br />

vrste drveća pribrežja i gora, imaju manju<br />

transpiraciju. Tako primjerice, poljski jasen<br />

transpirira oko 700 mm vode, hrast<br />

lužnjak od 400 do 600 mm, bukva 300 mm,<br />

jela i smrča 350 mm, hrast crnika 200 mm,<br />

crni bor 150 mm vode.<br />

Osim potrošnje vode za transpiraciju, a što<br />

je povezano uz fotosintezu u smislu opskrbe<br />

biljaka biogenim elementima, šumsko<br />

drveće zadrži na krošnjama od 16% (hrast<br />

lužnjak i kitnjak) do 40% (jela i smrča)<br />

oborinske vode, tzv. intercepcija.<br />

Prizor iz zagađene rijeke<br />

Usvajanjem Varšavske Rezolucije,<br />

europski ministri šumarstva<br />

poslali su poruku da su<br />

šume i vode trenutno jedan od<br />

najvažnijih problema šumarske<br />

politike u Europi<br />

Podaci<br />

Navedene količine transpiracije i intercepcije<br />

odnose se na prosječne količine vode<br />

tijekom jedne godine. Varijacije se javljaju<br />

zavisno o klimatskim prilikama, a naročito<br />

oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija),<br />

te količinama kiše koja padne u jednom<br />

mahu (intercepcija). Proračun količina<br />

zadržane, potrošene i izgubljene vode u<br />

šumi (ha/god.) zavisi od ukupne količine<br />

oborina, od transpiracije i intercepcije pojedine<br />

vrste drveća, sklopa sastojine, te vrste<br />

i dubine šumskog tla.<br />

Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju<br />

davno poznate činjenice o velikom<br />

utjecaju šume, na vodne odnose u prostoru,<br />

te na međusobnu ovisnost i neraskidivu<br />

vezu između šuma i voda. Rukovodeći se<br />

ovom spoznajom, lako se zaključuje da<br />

gospodarenje šumama ima veliki utjecaj<br />

na kvalitetu i kvantitetu voda, ali i da gospodarenje<br />

vodama, može imati utjecaj na<br />

šumske resurse. U cilju očuvanja i jednih i<br />

drugih, neophodno je uskladiti gospodarenje<br />

šumama i vodama.<br />

Kroz Varšavsku Rezoluciju o šumama i vodama,<br />

koja je usvojena na Petoj Ministarskoj<br />

konferenciji o zaštiti šuma Europe<br />

(Warsaw, Poland, novembar 2007.), odgovorni<br />

ministri naglasili su ključnu ulogu<br />

koju održivo upravljanje šumama igra u<br />

zaštiti kvalitete vode i promicanju ukupnog<br />

upravljanja slivnim područjem.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

20 Tema broja<br />

I rijeke umiru...<br />

Sklad prirode: voda šuma, srne<br />

Obaveze<br />

Potpisivanjem Varšavske Rezolucije, zemlje<br />

članice ŠUMA EUROPE obvezale su<br />

se da će:<br />

- Održavati i poboljšati zaštitne funkcije<br />

šuma za vode i zemljište, kao i za ublažavanje<br />

lokalnih, s vodom povezanih, prirodnih<br />

nepogoda, putem održivog upravljanja<br />

šumama, uključujući državno i privatno<br />

partnerstvo;<br />

- Procijeniti programe pošumljavanja i obnavljanja<br />

šuma vezano za njihove utjecaje<br />

na kvalitetu i kvantitetu vodenih resursa,<br />

smanjenje poplava i sprječavanje erozije<br />

tla;<br />

- Promovirati obnavljanje degradiranih<br />

šuma, naročito na plavljenim ravnicama i<br />

gornjim slivnim područjima u korist vodnog<br />

okoliša, smanjenje poplava, očuvanje<br />

bioraznolikosti i zaštite tla;<br />

- Razviti i poboljšati politike za upravljanje<br />

šumskim i vodnim resursima koje doprinose<br />

održavanju ekosistema i održivom<br />

osiguranju njihovih usluga;<br />

- Koordinirati politikama upravljanja šumskim<br />

i vodnim resursima kroz nacionalne<br />

šumarske programe ili ekvivalente, i integrirane<br />

planove upravljanja vodnim resursima<br />

i strategije na odgovarajućim nivoima;<br />

- Razviti odgovarajuće ili unaprijediti postojeće<br />

institucionalne aranžmane za bolju<br />

suradnju pri adresiranju međusobne povezanosti<br />

pitanja vezanih za šume i vode;<br />

- Implementirati upravljanje šumama i vodama<br />

na nivou prekograničnih slivova;<br />

- Poboljšati obrazovanje, obuku, istraživanje<br />

i savjetodavne službe u svrhu promoviranja<br />

znanja i razumijevanja interakcije<br />

između šuma i voda;<br />

- Podizati svijest javnosti o vezi između<br />

šuma i voda, kao i o potencijalu šuma i njihovog<br />

održivog upravljanja da poboljša<br />

vodno okruženje;<br />

- Razvijati dublje razumijevanje potencijalnih<br />

posljedica klimatskih promjena na<br />

interakciju šuma i voda, uključujući širenje<br />

pustara i gubitak bioraznolikosti kao i učestalost,<br />

obim i intenzitet poplava, oluja,<br />

suša, šumskih požara, štetočina i bolesti;<br />

- Razvijati odgovarajuće politike i strategije<br />

za upravljanje šumama i vodnim resursima<br />

na održivi način, kako bi se prilagodili<br />

klimatskim promjenama i doprinijeli njihovom<br />

ublažavanju;<br />

- Procijeniti ekonomsku vrijednost šumskih<br />

usluga koje se tiču kvaliteta i kvantiteta<br />

vodnih resursa i smanjenja poplava, a<br />

koje mogu koristiti društvu;<br />

- Ekonomsko vrednovanje šumskih usluga,<br />

a koje se tiču voda, ugraditi u relevantne<br />

politike i strategije o šumama i vodama;<br />

- Olakšati kreiranje i provedbu mjera koje<br />

mogu uključivati ekonomske alate kao što<br />

su plaćanje za usluge ekosistema, kako bi<br />

se proširila i promijenila financijska osnova<br />

za održivo upravljanje šumama i kako bi<br />

se održale zaštitne funkcije šuma.<br />

Briga<br />

Usvajanjem Varšavske Rezolucije, europski<br />

ministri šumarstva poslali su poruku da su<br />

šume i vode trenutno jedan od najvažnijih<br />

problema šumarske politike u Europi.<br />

U kontekstu očuvanja kvalitete šumskih i<br />

vodnih resursa BiH, nadati se da će odgovorni<br />

za gospodarenje šumama i vodama,<br />

također prepoznati potrebu usklađivanja<br />

gospodarenja sa ova dva resursa, te što prije<br />

uključiti preporuke Varšavske rezolucije<br />

u praksu gospodarenja šumama i vodama<br />

u BiH. Do tada, svaki građanin treba da<br />

pruži svoj osobni doprinos očuvanju šuma<br />

i voda, koje znače život, ali istodobno i<br />

predstavljaju ogledalo razine svijesti i kulture<br />

življenja.<br />

Neko je rijekama uskratio pjesmu<br />

I šapat na stazama u povečerja<br />

Ne tule nizvodno brodovi bijeli<br />

Ne bijele djevojke platna svoja<br />

Sunce se u mutnim vodama slama<br />

Bosonoga djetinjstva kraj rijeke<br />

Naša su davna sjećanja...<br />

Djeca naše djece, ne traže bjelutak<br />

U sjaju pjene<br />

Niti svoj lik<br />

Nad bistrom vodom nagnuta<br />

Mrtve ribe na talasima ljeskaju<br />

Obale crne, bezglasne, zametnute<br />

Tu kraj nas, rijeke se u smrti valjaju<br />

Ljudi ih ubijaju, zar ne<br />

(Iz zbirke pjesama “Lirika vode”,<br />

Milan Kosović)<br />

Naime, brigom o vodama, do zdravijih<br />

šuma, te brigom o šumama, do zdravijih<br />

voda u svom okruženju, uz malo dobre volje,<br />

osigurati ćemo svojoj djeci i budućim<br />

generacijama, da njihove rijeke djetinjstva<br />

budu bistre i da se u njima ogledaju slike<br />

zdrave šume.<br />

Crna rijeka<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Tema broja<br />

21<br />

KOCKA PO KOCKA,<br />

STABLO PO STABLO<br />

Turistima se tako pruža mogućnost da kupovinom jedne ili više šumskih<br />

vrijednosnica direktno kompenziraju količinu CO2 koju su proizveli svojim<br />

dolaskom i boravkom u Bosni i Hercegovini<br />

Mija Martina Barbarić;<br />

Tomislav Lukić, prof.<br />

<strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong> okoliša i <strong>turizma</strong><br />

<strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong> okoliša i <strong>turizma</strong><br />

u suradnji s Njemačkim društvom<br />

za tehničku suradnju (GTZ)<br />

već drugu godinu za redom kroz Projekt<br />

„Eko kocke i šumske vrijednosnice“ provodi<br />

pošumljavanje i zasađivanje turističkih i<br />

klimatskih šuma na različitim lokacijama,<br />

a prevenstveno Vlašića i Kupresa. Iako je<br />

glavni cilj projekta stvaranje novih šumskih<br />

kapaciteta koji su u skladu s prirodnim<br />

okruženjem čime se doprinosi smanjenju<br />

negativnih utjecaja klimatskih<br />

promjena, projekt „Eko-kocke i šumske<br />

vrijednosnice“ značajno doprinosi i podizanju<br />

turističke atraktivnosti navedenih<br />

područja, ali i promjeni i jačanju svijesti o<br />

okolišu. Turistima se tako pruža mogućnost<br />

da kupovinom jedne ili više šumskih vrijednosnica<br />

direktno kompenziraju<br />

količinu CO 2<br />

koju su proizveli svojim dolaskom<br />

i boravkom u Bosni i Hercegovini.<br />

Za sadnju se koriste samo sadnice najbolje<br />

kvalitete prema aktualnim normama u<br />

Bosni i Hercegovini i pri tome se koriste<br />

samo domaće vrste, čiji se izbor vrste<br />

izvršava u suradnji s priznatim znanstvenim<br />

institucijama.<br />

Prilikom odabira lokaliteta za sadnju vodi<br />

se računa o tome da predviđena površina<br />

nije šuma niti je površina prvobitno planirana<br />

u svrhu pošumljavanja. Ipak, odabrani<br />

lokalitet mora biti prikladan za sadnju/rast<br />

drveća, a u postupku odabira lokaliteta<br />

očekuje se sudjelovanje i drugih institucija<br />

od javnog interesa. Određeni lokaliteti za<br />

sadnju šume će takvu namjenu zadržati najmanje<br />

narednih 80 godina, a korištenje u<br />

turističke svrhe dozvoljeno je samo u<br />

ekološki prihvatljivom obliku (šumske<br />

poučne/edukativne staze, planinarske staze,<br />

ski-staze za nordijsko skijanje, kao i ekološki<br />

prihvatljivo korištenje šumskih dobara<br />

(med, skupljanje jagodičastog voća i gljiva).<br />

<strong>Federalno</strong> ministarsvo okoliša i <strong>turizma</strong><br />

sve svoje aktivnosti počinje, ali i završava s<br />

istim ciljem, a to je na najbolji način prezentirati<br />

prirodne ljepote BiH, te pridonijeti<br />

njezinom očuvanju. Tako je i ovaj projekt<br />

odličan primjer kako svatko od nas<br />

Turistički potencijali ojačani i<br />

promovirani sađenjem šuma na<br />

devastiranim bivšim šumskim<br />

prostorima, uz materijalnu<br />

simboliku koju nudi šumska<br />

vrijednosnica pod nazivom u<br />

BiH - Prijatelj okoliša - novi je<br />

model aktualiziranja problematike<br />

klimatskih promjena kroz<br />

svrsishodnu konkretnu djelatnost<br />

malim, simboličnim doprinosom može<br />

utjecati na smanjenje klimatskih promjena.<br />

Šumska je vrijednosnica doprinos smanjenju<br />

klimatskih promjena u funkciji jačanja<br />

svijesti o potrebi pojedinačnog<br />

djelovanja, ali istovremeno jača i popularizira<br />

turizam kao aktivnost i gospodarsku<br />

djelatnost.<br />

Turistički potencijali ojačani i promovirani<br />

sađenjem šuma na devastiranim bivšim<br />

šumskim prostorima, uz materijalnu sim-<br />

boliku koju nudi šumska vrijednosnica<br />

pod nazivom u BiH – Prijatelj okoliša –<br />

novi je model aktualiziranja problematike<br />

klimatskih promjena kroz svrsishodnu<br />

konkretnu djelatnost.<br />

„Eko-kocka i šumska vrijednosnica“ dodatno<br />

je osnažena potporom i znanstvenopopularne<br />

revije o prirodi, čovjeku i ekologiji<br />

„FONDEKO svijet“ čije je trajno<br />

opredjeljenje upravo jačanje svijesti o potrebi<br />

očuvanja prirode i okoliša.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

22 Tema broja<br />

POSEBNA KASA ZA KRŠ<br />

Za buduće očuvanje prirodnih šuma, njene biološke i genetičke raznolikosti, od<br />

izuzetnog značaja sprječavanje nastanka štetnih posljedica izazvanih klimatskim<br />

promjenama, prije svega od požara, napada insekta i patogena, od čega naše<br />

šume u zadnje vrijeme nisu pošteđene<br />

Prof. dr. Dalibor Ballian,<br />

Šumarski fakultet, Sarajevo<br />

Bosna i Hercegovina pripada grupi slabo<br />

razvijenih zemalja Europe, gdje uporaba<br />

šumskih i drugih prirodnih resursa<br />

igra veliku ulogu u nacionalnoj ekonomiji. Bosanskohercegovačke<br />

šume i šumska zemljišta<br />

(obešumljene površine) su poznate i po raznolikosti<br />

biljnog svijeta koji je vezan za njih, prije<br />

svega tu su brojne endemske i subendemske<br />

vrste. Pored toga je prepoznatljiva i po svojim<br />

prirodnim ljepotama, koje su nezamislive bez<br />

raskošnog šumskog bogatstva. Tako šume u<br />

BiH predstavljaju i jedan od važnih prirodnih<br />

ekosustava koji daju dobru osnovu za njen budući<br />

održivi razvoj.<br />

Svijet, pa tako i mi suočavamo se sa jednim<br />

od najvećih aktualnih globalnih problema,<br />

problemom klimatskih promjena, a treba<br />

imati na umu da šume imaju veoma značajnu<br />

ulogu u borbi za sprječavanje negativnih<br />

efekata uzrokovanih klimatskim promjenama.<br />

Otpornost šuma na klimatske promjene<br />

zavisi od njihove površine, stupnja očuvanosti<br />

biološke raznolikosti, očuvanosti strukture<br />

šume i drvne zalihe. Za razliku od drugih<br />

Europskih zemalja BiH se može pohvaliti s<br />

velikom raznolikošću, i velikim učešćem prirodnih<br />

šuma dobre strukture, kao i ustaljenim<br />

površinama šuma i šumskih zemljišta,<br />

jer nemamo tendenciju smanjenja tih površina,<br />

nego naprotiv povećanja.<br />

‘’Šume’’ presudni čimbenik u apsorbiranju i<br />

Makedonski hrast kod Stoca<br />

Vodopad Štrapala na zapadnim obroncima Vranice<br />

(Gornji tok Vrbasa)<br />

akumuliranju CO 2<br />

iz atmosfere. Obzirom na<br />

stanje naših šuma, BiH ima sve pretpostavke<br />

da bude jedna od rijetkih zemalja koja može<br />

uspješno da odgovori na strogo postavljene<br />

međunarodne zahtjeve u vezivanju i akumuliranju.<br />

Ipak mi dolazimo u grupu malih zemalja<br />

koje nisu obavezne da ispune sve postavljene<br />

uvjete koje proističu iz Okvirne<br />

konvencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim<br />

promjenama i Kyoto protokola.<br />

Za buduće očuvanje prirodnih šuma, njene<br />

biološke i genetičke raznolikosti, od izuzetnog<br />

značaja sprječavanje nastanka štetnih<br />

posljedica izazvanih klimatskim promjena-<br />

Veliki problem u zadnjem desetljeću<br />

su i neplanska korištenja<br />

šumskih hidropotencijala, prije<br />

svega male hidrocentrale, ali<br />

nadvila se i nova opasnost a to je<br />

izgradnja novih termocentrala.<br />

Zbog svega navedenog a posebice<br />

zbog očuvanja naših šuma,<br />

preventiva i borba protiv klimatskih<br />

promjena treba da bude<br />

primarni zadatak svih sudionika u<br />

vlasti, i na svim razinama društvene<br />

zajednice u BiH<br />

ma, prije svega od požara, napada insekta i<br />

patogena, od čega naše šume u zadnje vrijeme<br />

nisu pošteđene. Tako svi štetni utjecaji<br />

klimatskih promjena mogu znatno utjecati<br />

na prirodnu dinamiku šumskih ekosustava.<br />

Ipak šumari ulažu ogromne napore za zaštitu<br />

i unapređenju šumskih ekosustava. Međutim,<br />

zbog negativnog utjecaja čovjeka, putem<br />

kiselih kiša ili drugih vidova industrijskog<br />

zagađivanja, naročito tokom zadnjih desetljeća,<br />

javlja se intenzivnije propadanje šuma, a<br />

što nanosi neprocjenjivu štetu šumskim resursima<br />

i imovini stanovništva.<br />

Veliki problem u zadnjem desetljeću su i neplanska<br />

korištenja šumskih hidropotencijala,<br />

prije svega male hidrocentrale, ali nadvila se i<br />

nova opasnost a to je izgradnja novih termocentrala.<br />

Zbog svega navedenog, a posebice zbog očuvanja<br />

naših šuma, preventiva i borba protiv<br />

klimatskih promjena treba da bude primarni<br />

zadatak svih sudionika u vlasti, i na svim razinama<br />

društvene zajednice u BiH.<br />

Temeljem toga, a prema analiziranim izvorima<br />

domaćih i relevantnih međunarodnih<br />

konvencija, sporazuma, programa, rezolucija<br />

i deklaracija može se predložiti vlastima BiH<br />

čitav niza aktivnosti vezanih za adaptaciju i<br />

borbu s klimatskim promjenama.<br />

Prije svega je potrebno raditi na tome da naši<br />

šumski ekosustavi budu što stabilniji jer<br />

samo takvi su garancija dobre prilagodbe klimatskim<br />

promjenama i bolje adaptibilnosti.<br />

Ovdje se prije svega treba naglasiti stabilnost<br />

prirodnih šuma.<br />

Uskladiti postojeću legislativu, koja će tretirati<br />

problematiku klimatskih promjena na razini<br />

države, te entiteta uvažavajući specifičnu<br />

situaciju u kojoj se nalazi BiH.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Tema broja<br />

23<br />

Razviti međusektorsku suradnju u borbi s<br />

klimatskim promjenama, jer samostalni potezi<br />

ne vode probitku, već gubitku. Inače u<br />

praksi smo svjedoci da veoma često se ne<br />

provode nikakve koordinirane aktivnosti između<br />

sektora koji su zainteresirani za borbu<br />

s klimatskim promjenama. Tako svaki od<br />

sektora radi za sebe i provodi svoje inicijative<br />

na račun drugih.<br />

Krenuti aktivnosti na praćenju klimatskih<br />

promjena kroz organiziranje trajnih i privremenih<br />

pokusnih površina na terenu, uz sustavna<br />

genetička istraživanja na laboratorijskoj<br />

razini, jer se za sada samo prate klimatski<br />

podatci a kako reagiraju šume i ekosustavi<br />

nemamo nikakvih informacija. Svi dobiveni<br />

podatci bi se nakon toga slijevali u jednu bazu<br />

podataka, a podatci bi bili temelj za donošenje<br />

pravovremenih i valjanih strateških odluka<br />

u borbi s klimatskim promjenama, ali i<br />

planskom razvoju BiH. Potrebno je sustavno<br />

raditi na osiguranju stalnih fondove za financiranje<br />

istraživačkih projekata vezanih za klimatske<br />

promjene, na razinama državnih,<br />

entitetskih i kantonalnih ministarstava, kao i<br />

zainteresiranih privrednih subjekata, a ne<br />

samo čekati da se ostvari neka dobit iz šuma.<br />

Aktivno se uključiti u korištenje alternativnih<br />

izvora energije, gdje će biomasa biti jedan od<br />

ključnih energenata, te je potrebno prići<br />

istraživanjima biomase i njenoj uporabi i<br />

uvođenju u uporabu.<br />

Osigurati podršku lokalne i šire društveno<br />

političke zajednice, te međunarodnih asocijacija,<br />

da bi uspješno pristupili borbi protiv<br />

klimatskih promjena, jer se mogu stalno javljati<br />

određeni administrativni problemi, kao i<br />

problemi materijalne podrške. DPZ treba da<br />

osigura sustavno financiranje, kao i određene<br />

interventne fondove, te da osigura određena<br />

davanja kroz određene takse za borbu protiv<br />

klimatskih promjena.<br />

Radi lakše borbe s klimatskim posljedicama<br />

naročito lokalnog stanovništva potrebno<br />

je imati organizirani fond iz koga se<br />

mogu pokrivati štete proistekle iz klimatskih<br />

promjena i intervenirati za aktivnosti<br />

koje se provode u okviru prilagodbe na klimatske<br />

promjene.<br />

Kako su šume najvažniji čimbenik u vezivanju<br />

stakleničnih plinova, te smanjenju negativnog<br />

utjecaja klimatskih promjena potrebno<br />

je raditi na povećanju njihovih površina.<br />

Pored toga treba težiti da se povećaju i površine<br />

pod visokim šumama kroz pošumljavanja<br />

i konverzije niskih šuma u visoke.<br />

Razlozi za prevođenje niskih šuma u visoke<br />

su u tome što visoke igraju značajniju ulogu u<br />

kruženju materije u atmosferi i manje iscrpljuju<br />

tlo, a više vežu staklenične plinove. Temeljem<br />

toga na nacionalnoj razini je potrebno<br />

ponovo formirati fond za pošumljavanje<br />

krša na razini BiH, Federacije BiH i kantona/<br />

županija.<br />

Aktivno provoditi medijsku kampanju o<br />

značaju borbe s klimatskim promjenama u<br />

narednom periodu, uz korištenje svih medija.<br />

ČUVARI<br />

RAVNOTEŽE<br />

Šume su najveća podloga i oaza biološke<br />

raznolikosti. One čine poseban ekološki sustav, u<br />

kojem biotički čimbenici pružaju velike mogućnosti,<br />

skoro neograničene u razvoju različitih biocenoza<br />

Zineta Mujaković, dipl. biolog<br />

<strong>Federalno</strong> <strong>ministarstvo</strong> okoliša i <strong>turizma</strong><br />

Najveće bogastvo različitih biocenoza<br />

je u tropskim kišnim šumama.<br />

Zanimljivi su podaci da u Južnoj<br />

Americi oko rijeke Amazon ima više biljnih<br />

vrsta, nego u cijeloj Europi, računajući<br />

i Rusiju. Bogastvo biloških vrsta je uslov za<br />

zastupljenost životinjskih vrsta.<br />

Iz kišnih šuma potječu i mnogobrojne vrste<br />

voća, povrća i začina bez kojih bi naša<br />

prehrana bila nezamisliva, kud i kamo siromašnija,<br />

primjerice banane, avokado,<br />

kikiriki, kakao, kokos, kafa, paprika, paradajiz,<br />

vanilija i cimet. Dalje, mnogobrojne<br />

vrste drveća, koje su skup građevinski materijal<br />

primjerice tikovinu i mahagonij,<br />

koje se nemilosrdno sijeku, a ne obnavljaju;<br />

kišne šume predstavljaju stanište i za<br />

više od 30 tisuća različitih cvjetnica, pa bismo,<br />

nastavimo li ih uništavati, mogli ostati<br />

i bez materijala za mnogobrojne lijekove<br />

i čajeve, te različitih kemijskih tvari.<br />

Dom i izvor hrane mnogim vrstama<br />

Šume BiH<br />

Specifičnost naših šuma očituje se u velikoj<br />

biološkoj raznolikosti i različitosti ekosustava<br />

nastalih na raskrižju biogeografskih<br />

regija; kontinentalne, planinske, panonske<br />

i mediteranske, radi toga obilujemo bogastvom<br />

ekosustava šuma mediteranskih<br />

pejzaža, submediteranskih pejzaža, mediteransko-montanih<br />

pejzaža i gorskih pejzaža.<br />

Značaj bosansko-hercegovačkih šuma je<br />

nemjerljiv. Više od polovine površine zauzimaju<br />

šume i šumska zemljišta, a o njihovom<br />

dobrom zdravlju svjedoči činjenica da<br />

se u njima mogu sresti vuk i medvjed koji<br />

se inače rijetko mogu vidjeti u Europi.<br />

Ogromno je i bogatstvo drugih divljih sisara,<br />

ptica, leptira, gmizavaca, vodozemaca u<br />

našim šumama. Izuzetno florističko bogatstvo<br />

i raznovrsnost, kao i široki prostori<br />

pod nedirnutim šumama, sa skoro potpuno<br />

očuvanim prirodnim stanjem, što predstavlja<br />

rijetkost na našem kontinentu, stav-<br />

Savršenu uzajamnu<br />

ravnotežu i povezanost<br />

čovjeka i prirode, koja<br />

se održavala i postojala<br />

od nastanka čovjeka,<br />

polako ali sigurno kroz<br />

vjekove je narušena, da<br />

bi u današnje “suvremeno”<br />

doba dostigla<br />

drastične razmjere<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

24 Tema broja: Značaj i zaštita šuma<br />

Foto: D. Šoljan - Hojta<br />

Drveće - obnovljiv ili<br />

neobnovljiv izvor energije<br />

Drveća su obnovljiv izvor energije, jer drvo<br />

koje posiječemo možemo zamijeniti novim.<br />

Međutim, mnogim šumama potrebne su<br />

stotine godina za obnovu i one se ne mogu<br />

nadomjestiti na brzi način. Mnoga od posječenih<br />

drveća nadomjestiti će se za jako<br />

dugi vremenski period, dok se neka neće<br />

nikada.<br />

Neodrživo gospodarenje šumama nastaje<br />

kada se drva posjeku, a na njihova mjesta<br />

se ne zasade nova.<br />

No, šume nisu samo rezervati nebrojenih<br />

biljnih i životinjskih vrsta, već imaju i važnu<br />

ulogu u razmjeni kisika i ugljičnog dioksida,<br />

koji predstavljaju uvjet opstanaka<br />

života, pa su s pravom proglašene “plućima”<br />

našega planeta.<br />

Nažalost, unatoč spoznaji o životnom znaljaju<br />

Bosnu i Hercegovinu u sam centar<br />

florističkog i vegetacijskog diverziteta čitave<br />

Europe. Naše visoke planine nude veličanstvene<br />

prizore smrča, jela, različitih vrsta<br />

borova, kao i izuzetno bogatu paletu<br />

listopadnog drveća.<br />

Šume su čuvari prirode<br />

Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti<br />

mnogih područja, šume su “čuvari<br />

prirode”, oaze biološke raznolikosti, one su<br />

pluća i zeleno srce našeg planeta.<br />

Šume su izuzetno važne živom svijetu na<br />

zemlji . One su izvor hrane, izvor lijekova i<br />

građevinskog materijala te pomažu održanju<br />

čistog zraka i vode. Šume pružaju dom<br />

od 50% do 90% ukupne svjetske populacije<br />

biljnih i životinjskih vrsta! Zajednica šuma i<br />

ovih vrsta regulira zemljinu atmosferu i<br />

temperaturu - vitalni su za zdravlje našeg<br />

planeta.<br />

Njihove općekorisne funkcije odražavaju<br />

zaštitu zemljišta od klizanja i erozije, bujica,<br />

poplava; one čuvaju i pročišćavaju<br />

vodu, a za vrijeme suše opskrbljuju vodotoke.<br />

Čuvaju tlo, štite ga od isušivanja i osiromašenja,<br />

obogaćuju ga što je bitno u<br />

određenju poljoprivredne proizvodnje; u<br />

utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju<br />

čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju<br />

atmosfere; te utjecaju na ljepotu<br />

krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje,<br />

oporavak, odmor i rekreaciju, za<br />

razvitak <strong>turizma</strong> i lovstvo. Također, šume<br />

su i čuvari mnogobrojnih biljaka i životinja,<br />

one su dom i izvor hrane milijunima<br />

ptica, životinja i insekata.<br />

Savršenu uzajamnu ravnotežu i povezanost<br />

čovjeka i prirode, koja se održavala i<br />

postojala od nastanka čovjeka, polako ali<br />

sigurno kroz vjekove je narušena, da bi u<br />

današnje “suvremeno” doba dostigla drastične<br />

razmjere.<br />

Kada se samo jedno drvo posiječe, cijele<br />

zajednice živih bića koje su živjele u i oko<br />

njega po automatizmu bivaju uništene !<br />

Nakon sječe šume tlo ostaje ogoljelo, bez<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

zaštite, podložno svim negativnim utjecajima<br />

prirode. Bez korijenja drveća tlo nose<br />

oborine, rijeke, i vjetrovi. U velikoj mjeri<br />

gubi se sposobnost apsorpcije vlage, te se<br />

rasipa i postaje neplodno. Sve ovo ima za<br />

posljedicu promjene klime i živog svijeta<br />

koji je naseljavao šumska staništa.<br />

Činjenica je da se iz dana u dan povećava<br />

broj stanovnika na zemlji, a samim tim i<br />

broj naselja, industrijskih pogona, prometa,<br />

elektrana... sve nas ovo upućuje na jednu<br />

stvarnost da je sve manje bara, močvara, livada,<br />

šuma, te biljnog i životinjskog svijeta.<br />

Sve prirodno, čisti zrak, voda tlo žrtvovano<br />

je za rad novih i uglavnom štetnih tehnologija<br />

u industriji, poljoprivredi, energetici i<br />

prometu.<br />

Upravo narušavanjem sve onog prirodnog,<br />

skretanjem rijeka iz njihovih prirodnih tokova,<br />

isušivanjem vodenih površina te nemilosrdnim<br />

krčenjem šuma, a posebno<br />

tropskih, čovjek je izazvao ogromne, štetne<br />

i dalekosežne posljedice, koje ozbiljno<br />

ugrožavaju opstanak svih živih bića, pa i<br />

njega samog.<br />

čaju kišnih šuma, i općenito šuma, one se i<br />

dalje nerazumno sijeku i uništavaju. Primjerice,<br />

u 19. stoljeću zauzimale su oko<br />

20% kopnene površine, a krajem prošlog<br />

stoljeća ispod 7%.<br />

Iako borba za njihovo očuvanje ima međunarodni<br />

značaj, prema procjenama stručnjaka<br />

godišnje nestane oko 170 000 km²<br />

tropskih kišnih šuma. Nastavi li se taj<br />

trend, one bi oko 2030. godine mogle potpuno<br />

nestati. Jednako je alarmantna i procjena<br />

da bi do 2020. godine moglo izumrijeti<br />

čak i do 150 različitih vrsta biljaka i<br />

životinja, od kojih čovjek mnoge, s obzirom<br />

na njihovu zapanjujuću brojnost, neće<br />

stići ni upoznati.<br />

Na području Europske Unije pred izumiranjem<br />

su šumski ekosustavi sisavca 27%.<br />

gmizavca 10%, i vodozemca 8%. Klimatske<br />

promjene prvo utječu na opseg vrsta drveća,<br />

a naračito na one smještene na ekstremnim<br />

područjima. Preduge i hladne zime,<br />

pretopla ljeta, utiču na otpornost šuma kod<br />

invazivnih vrsta.<br />

Kako do toga ne bi došlo, pokrenute su<br />

mnogobrojne inicijative. Primjerice, proglašavanje<br />

zaštićenih područja, prodaja<br />

samo drveća dobivenog selektivnom sječom,<br />

te poticanje proizvodnje začina, ljekovitog<br />

bilja i kaučuka, koje mogu donijeti<br />

veću dobit od prodaje posječenih stabala.<br />

Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih<br />

naroda, 2011. godina proglašena je<br />

Međunarodnom godinom šuma s ciljem<br />

podizanja svijesti o održivom upravljanju,<br />

očuvanju i održivom razvoju svih tipova<br />

šuma.<br />

Forum za šume Ujedinjenih naroda<br />

(UNFF) najavljuje da će jedna od glavnih<br />

tema u Međunarodnoj godini šuma biti<br />

tzv. agrošumarstvo, odnosno sadnja drveća<br />

na poljoprivrednim zemljištima, objedinjavanje<br />

uzgoja usjeva, stoke i drveća.<br />

Time će se omogućiti prirodnija i učinkovitija<br />

proizvodnja hrane, krmiva i gnojiva.<br />

Također, na taj bi se način, u idućih 50 godina<br />

iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi<br />

tona ugljičnog dioksida.

Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine<br />

25<br />

MUNIKA, ČETINAR<br />

KOJI OPSTAJE<br />

U skupini endemičnih reliktnih vrsta Bosne i Hercegovine mali je broj drvenastih<br />

biljaka, a među njima nalazi se jedna vrsta bora (Pinus heldreichii Christ) koja je<br />

u narodu poznata pod nazivima: munika, munjika ili bjelokori bor<br />

Prof. dr. Dubravka Šoljan,<br />

Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo<br />

U<br />

literaturnim izvorima koji sadrže<br />

priloge o muniki mogu se naići različiti<br />

znanstveni nazivi za ovu biljnu<br />

vrstu u prvom redu zbog njenog različitog<br />

sistematsko-taksonomskog shvaćanja.<br />

Švicarski botaničar Hermann Christ<br />

(1833.–1933.) u časopisu Verhandlungen<br />

der naturforschenden Gesellschaft in Basel,<br />

objavio rad 1863. godine u kojem je opisao<br />

muniku kao novu vrstu četinara, utvrđenu<br />

na planini Olymp u Grčkoj (locus classicus)<br />

i dao joj naziv Pinus heldreichii. Ime vrsti<br />

dao je u čast grčkog botaničara Theodora<br />

Heldreicha. Vrlo brzo nakon otkrića ove vrste<br />

Franjo Maly sakuplja primjerke bora na<br />

planini Orijen, a koji dolaze do austrijskog<br />

botaničara F. Antoine, monografa europskih<br />

borova. Na temelju ovog nalaza Antoine<br />

objavljuje 1864. godine novu vrstu bora<br />

pod nazivom Pinus leucodermis. Izvjesno<br />

vrijeme se smatralo da borovi s Olympa i<br />

Orijena pripadaju različitim vrstama. Međutim,<br />

kada je poznati botaničar August<br />

Hayek otišao na locus classicus vrste P. heldreichii<br />

zaključio je da borovi sa navedenih<br />

planina ipak pripadaju istoj vrsti.<br />

Dosta kasnije njemački botaničar Fridrich<br />

Markgraf, koji je bio odličan poznavalac<br />

flore Balkana, uočava da se u vrsti Pinus<br />

heldreichii Christ mogu izdvojiti dva varijeteta<br />

(što prihvaća većina sistematičara), a<br />

to su: Pinus heldreichii Christ var. heldreichii<br />

(tipični varijetet) i P. heldreichii<br />

var. leucodermis (Antoine) Markgraf (bjelokori<br />

bor) (syn.: P. leucodermis Antoine).<br />

Ova dva varijeteta munike prihvaćena su i<br />

u kapitalnom djelu Flora europaea (Tutin<br />

et al., 1993). Navedeni varijeteti munike<br />

razlikuju se kako u pogledu izvanjske, tako<br />

i unutarnje građe: anatomiji iglica, morfološkim<br />

karakteristikama češera, rasporedu<br />

iglica na stabljici te obliku krošnje.<br />

Taksonomskim, horološkim i fitocenološkim<br />

problemima vezanim za muniku bavili su se i<br />

naši botaničari P. Fukarek i R. Lakušić. U najnovije<br />

vrijeme S. Šiljak-Yakovlev, F. Bogunić,<br />

E. Muratović ovu vrstu su istraživali s molekularno-citogenetičkog<br />

aspekta, dok su D. Ballian<br />

i suradnici poduzeli obimno istraživanje<br />

varijabilnost karaktera češera i sjemenki.<br />

Munika (Pinus heldreichii Christ) - kora mlade individue<br />

Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće i najbrojnije populacije<br />

munike i to varijeteta Pinus heldreichii var. leucodermis, nalaze se na<br />

planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica, Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav<br />

Hercegovačkog endemičnog razvojnog centra. Također, u Hercegovini<br />

susreće se na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih lokaliteta<br />

munika se nalazi i na planini Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji<br />

najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste<br />

Morfološke odlike<br />

Munika je drvo visoko od 30 do 35 m s<br />

promjerom debla i do 1,5 m. Kora je u mladosti<br />

bjelkastosiva, a u starosti pepeljastosiva.<br />

Mlade grane imaju površinu poput<br />

zmijske kože, a stara popucala kora u vidu<br />

pravilnih pločica nalikuje panciru (Panzerkiefer,<br />

njemački naziv za muniku!). Igli-<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

26 Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine<br />

S obzirom na karakter endemičnosti<br />

vrste Pinus heldreichii i na<br />

višestruki značaj šumskih<br />

sastojina ovog četinara već<br />

davno je shvaćena potreba<br />

njegovog očuvanja. Davne<br />

1966. godine, Zakonom o<br />

prirodnom i kulturno-istorijskom<br />

nasljeđu RBiH, na prostoru<br />

planine Čvrsnice osnovan je<br />

Upravljani prirodni rezervat<br />

Masna Luka koji i do danas<br />

predstavlja izazov za znanstvenike,<br />

a zbog svoje osebujne<br />

ljepote privlači brojne planinare<br />

i turiste<br />

Kora starog stabla<br />

ce su duge 6-9 cm, tamnozelene, krute, na<br />

vrhu oštre, a pri vrhu grančica raspoređene<br />

su u vidu zbijenih skupina i opstaju 5-6 godina.<br />

Češeri (šišarke) su dugi 5-9 cm i široki<br />

oko 2,5 cm. Prve godine imaju tamnoljubičastu<br />

boju, a kada sazriju (IX i X<br />

mjesec) s obje strane su svijetlosmeđi. Češeri<br />

su krti i bodljikavi, a zriju dvije godine.<br />

Sjemenke su duge 5-7 mm, s krilcem dužine<br />

25-30 mm.<br />

Vrijeme cvjetanja: maj i juni, ovisno o nadmorskoj<br />

visini staništa.<br />

Mladi, nezreli češeri (šišarke)<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

Zreli češer<br />

Ekološke karakteristike<br />

Na planinama mediteranskog i supramediteranskog<br />

područja sve do gornje granice<br />

šume, u visinskom rasponu od oko 800 do<br />

2200 m, a ponegdje i više, ali najčešće na<br />

stjenovitim terenima subalpinskog pojasa,<br />

susreću se raznovrsne šumske zajednice s<br />

munikom. Negdje se munika nalazi u čistim<br />

sastojinama, a negdje u miješanim s<br />

drugim četinarskim i lišćarskim vrstama.<br />

Populacije munike nalaze se na krečnjačkoj<br />

podlozi, dolomitnoj ali i na serpentinskoj<br />

i silikatnoj, na strmim padinama, najčešće<br />

jugu eksponiranim. Na staništima<br />

munike prosječne godišnje temperature tla<br />

variraju između 8 i 3 °C, a raspon između<br />

apsolutnih temperatura iznosi od - 45 do<br />

45 °C, dok je relativna vlažnost zraka u rasponu<br />

između 50 i 70%. Velike temperaturne<br />

razlike, jaki vjetrovi i insolacija, također<br />

snježni pokrivač su uvjeti staništa kojim su<br />

izložene populacije munike i na koje su<br />

one vrlo otporne. Zanimljivo je istaći da se<br />

kod munike javlja viviparija, rijetka pojava<br />

kod golosjemenjača, što predstavlja svojevrsnu<br />

prilagođenost ove biljne vrste na nepovoljne<br />

uvjete staništa.<br />

Rasprostranjenost (areal)<br />

Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće<br />

i najbrojnije populacije munike i to varijeteta<br />

Pinus heldreichii var. leucodermis,<br />

nalaze se na planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica,<br />

Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav<br />

Hercegovačkog endemičnog razvojnog<br />

centra. Također, u Hercegovini susreće se<br />

na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih<br />

lokaliteta munika se nalazi i na planini<br />

Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji<br />

najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste.<br />

Munika ima relativno ograničeno rasprostranjenje,<br />

jer se susreće samo na dva poluotoka<br />

južne Europe, a to su Balkansko i Apeninsko.<br />

Ova endemična, tercijarno reliktna vrsta lijepo<br />

služi kao dokaz o nekadašnjoj jedinstvenoj<br />

kopnenoj flori područja koje danas razdvaja<br />

Jadransko more. Generalno se može<br />

konstatirati da je areal munike izrazito isprekidan<br />

(disjunktan). Na Balkanskom poluotoku<br />

munika je rasprostranjena na području:<br />

Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije,<br />

Albanije, Grčke i Bugarske, a na<br />

Apeninskom poluotoku nalazi se na jugu Italije<br />

nekoliko malih populacija u regijama Calabria<br />

i Basilicata. Stoga se može reći da je<br />

munika balkansko-apeninski endem.<br />

Značaj i zaštita<br />

Munika stvara prirodne šumske sastojine<br />

na navedenim područjima Balkanskog i<br />

Apeniskog poluotoka. Procjena vrijednosti<br />

općekorisnih funkcija šuma munike (ekološka<br />

i društvena komponenta), na primjer<br />

na Čvrsnici, pokazale su da su one deset<br />

puta veće od gospodarske (sirovinske). Nadalje,<br />

ova dendrovrsta uspješno se koristi<br />

za obnovu šumskog pokrivača (reforestaciju)<br />

na staništima pogodnim za njen opstanak,<br />

a to su ekstremni uvjeti života na višim<br />

nadmorskim visinama. Uz sve ovo<br />

munika ima veliku dekorativnu vrijednost<br />

te stoga ima primjenu u hortikulturi.<br />

S obzirom na karakter endemičnosti vrste<br />

Pinus heldreichii i na višestruki značaj<br />

šumskih sastojina ovog četinara već davno<br />

je shvaćena potreba njegovog očuvanja.<br />

Davne 1966. godine, Zakonom o prirodnom<br />

i kulturno-istorijskom nasljeđu RBiH,<br />

na prostoru planine Čvrsnice osnovan je<br />

Upravljani prirodni rezervat Masna Luka<br />

koji i do danas predstavlja izazov za znanstvenike,<br />

a zbog svoje osebujne ljepote privlači<br />

brojne planinare i turiste.<br />

Treba također navesti da je zapaženo u poslijeratnom<br />

periodu da se na području Blidinjeg<br />

jezera, zatim na Čvrsnici i Hranisavi<br />

populacije munike šire. Na tom prostoru<br />

razvijaju se prirodne šumske sastojine kao<br />

posljedica smanjenog pašarenja što se<br />

može uzeti u obzir kao jedna od mjera zaštite<br />

ove visokovrijedne biljne vrste.<br />

Munika se nalazi na spisku biljnih vrsta<br />

za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine u<br />

kategoriji rijetkih biljaka, a u IUCN crvenoj<br />

listi je u grupi ugroženih vrsta s malim<br />

rizikom.

Biodiverzitet na našim poljima<br />

27<br />

NEMA KUKOLJA U<br />

SVAKOM ŽITU<br />

Zakorovljenost oranica u Bosni i Hercegovini danas je općenito manja nego prije<br />

7-10 decenija. Mnoge korovske vrste su značajno smanjile svoje prisustvo, a neke<br />

su iščezle. Neke stare i nove vrste su se proširile na njihovo mjesto<br />

Akademik Taib Šarić<br />

Na sastav i brojnost korovske flore u<br />

nekom području utiču, prije svega,<br />

klima, zemljište i poljoprivredna<br />

praksa. Od poljoprivredne prakse, odnosno,<br />

antropogenog činioca, najveći uticaj<br />

imaju izbor usjeva i sistem agrotehnike. Od<br />

agrotehničkih mjera, na korove najviše<br />

djeluju obrada zemljišta, đubrenje, vrijeme<br />

i način sjetve, norma sjemena i njegova čistoća,<br />

primjena herbicida i plodored. U<br />

nekim slučajevima, više od svega djeluje<br />

čišćenje sjemena.<br />

Zbog navedenih činilaca, korovska flora na<br />

nekom staništu nije statična nego je podložna<br />

promjenama: neki korovi iščezavaju,<br />

novi se šire na njihovo mjesto, a mijenja se<br />

i brojnost biljaka nekih vrsta.<br />

Ovdje ću se osvrnuti na promjene struktura<br />

korovske flore u Bosni i Hercegovini u<br />

posljednjih stotinu godina. U drugoj i trećoj<br />

deceniji 20. vijeka, botanički stručnjaci<br />

Zemaljskog muzeja u Sarajevu Komša i<br />

Vasković su proučavali korovsku vegetaciju<br />

sjeverne i srednje Bosne i o tome objavili<br />

rezultate istraživanja. Pola vijeka poslije<br />

njih - šezdesetih i sedamdesetih godina, ja<br />

sam proučavao i objavio promjene korovske<br />

flore u BiH u odnosu na nalaze prethodnih<br />

istraživanja i obrazložio razloge tih<br />

promjena. U posljednje dvije decenije nije<br />

bilo tako sistematskih istraživanja, a poznato<br />

nam je da je došlo do novih značajnijih<br />

promjena u strukturi i brojnosti korovske<br />

flore u Bosni, da su se pojavile nove,<br />

uvezene, agresivne korovske vrste koje se<br />

brzo šire i predstavljaju opasnost za poljoprivredu.<br />

Upoređujući promjene sastava korovske<br />

flore na oranicama Bosne, naročito u glavnim<br />

žitima kukuruzu i pšenici, sa istraživanjima<br />

Komše (1928) i Vaskovića (1931,<br />

1933) pola stoljeća ranije, ustanovio sam<br />

da je za tih pet decenija sa oranica nestalo<br />

više korovskih vrsta koje su bile karakteristične<br />

za primitivnu poljoprivredu, odnosno<br />

lošu agrotehniku.<br />

Nekada česti korovi su gotovo iščezli sa njiva,<br />

naročito: Conyza canadensis, Agrostemma<br />

githago, Melampyrum arvense,<br />

Bidens tripartita, Verbena officinalis,<br />

Prunella vulgaris, Centaurea scabiosa,<br />

Cichorium intybus, Lolium temulentum,<br />

Sambucus ebulus, Arctium lappa i<br />

Rubus caesius. Neki od njih se danas<br />

mogu sresti na zapuštenim livadama i na<br />

ruderalnim staništima.<br />

Na smanjenje brojnosti ovih i još nekih vrsta<br />

uticalo je više činilaca, a naročito: mašinsko<br />

čišćenje sjemena usjeva, mnogo<br />

bolja obrada zemljišta, bolje đubrenje, plodored,<br />

gušći sklop usjeva i herbicidi. Trijerisanje<br />

sjemena žita, koje je uvedeno u<br />

praksu u Bosni prije 7-8 decenija, uveliko<br />

je smanjilo zastupljenost nekih vrsta korova,<br />

a naročito vrsta iz rodova Vicia i<br />

Lathyrus, kao i Agrostemma githago, Lolium<br />

temulentum i Melampyrum arvense.<br />

Ovi korovi, koji su nekada bili najbrojniji<br />

u strnim žitima, ili su potpuno iščezli,<br />

ili im je brojnost jako smanjena. Dok je<br />

nekada važila poslovica “u svakom žitu<br />

ima kukolja”, ovaj korov se danas može vrlo<br />

rijetko naći.<br />

Primjena herbicida u drugoj polovini 20.<br />

vijeka čini dalju veliku promjenu korovskih<br />

zajednica. Tako ustaljeni triazinski<br />

herbicidi u kukuruzu efikasno suzbijaju<br />

većinu jednogodišnjih korova, ali ostaju da<br />

rastu otporne višegodišnje vrste. Među njima<br />

su najčešće: Agropyron repens, Potentilla<br />

reptans, Mentha arvensis, Convolvulus<br />

arvensis, Equisetum arvense,<br />

Cirsium arvense, Rorippa sylvestris,<br />

Sonchus arvensis, Stachys palustris. Ove<br />

otporne vrste korova predstavljaju veliki<br />

problem i u savremenoj agrotehnici.<br />

U istom pedesetogodišnjem periodu neke<br />

korovske vrste na ispitivanim područjima<br />

Kukolj<br />

Ambrozija<br />

su postale češće. Takve su u kukuruzu:<br />

Agropyron repens, Chenopodium album,<br />

Chenopodium polyspermum,<br />

Amaranthus retroflexus, Setaria spp., a u<br />

pšenici: Galium aparine, Veronica persica,<br />

Stellaria media, Lamium purpureum,<br />

Ambrosia artemisiifolia itd.<br />

Kukolj (lijevo) je iščezao sa naših polja,<br />

dok je ambrozija (desno), vrlo opasan korov<br />

i alergogen, osvojila mnoga naša polja i<br />

druga staništa<br />

Divlja zob (Avena fatua, a mnogo manje<br />

Avena ludoviciana) se posljednjih decenija<br />

jako širi u područjima sjeverozapadne<br />

i zapadne Bosne Najviše je raširena u planinskim<br />

kraškim poljima - Livanjskom,<br />

Duvanjskom i Glamočkom, a naročito u<br />

opštini Livno. Najbrojnija populacija divlje<br />

zobi je u jarim strnim žitima, naročito ječmu.<br />

Osim na obradivim površinama, na<br />

mnogim mjestima divlja zob je nađena<br />

kraj puteva i na drugim ruderalnim staništima.<br />

Razlozi velikog širenja divlje zobi u<br />

nova područja jesu: sjetva nečistog (kontaminiranog)<br />

sjemena (neki seljaci siju vlastito<br />

sjeme žita u kojem ima sjemena divlje<br />

zobi); žetva žita kombajnima koji rasturaju<br />

sjeme divlje zobi po parceli i putovanje<br />

kombajna iz nizijskih u visinske krajeve i<br />

obratno, radi žetve; upotreba nezrelog stajnjaka<br />

u kojem ima sjemena divlje zobi; pogrešan<br />

postupak sa otpacima vršidbe i trijerisanja;<br />

prenošenje slame žita u kojoj ima<br />

sjemena ovog korova; nečiste sijačice za<br />

žito; zanemarivanje plodoreda i praktikovanje<br />

monokulture žita; eliminacija osjetljivih<br />

korova herbicidima u žitima; relativ-<br />

Upoređujući promjene sastava<br />

korovske flore na oranicama<br />

Bosne, naročito u glavnim<br />

žitima kukuruzu i pšenici, sa<br />

istraživanjima Komše (1928) i<br />

Vaskovića (1931, 1933) pola<br />

stoljeća ranije, ustanovio sam<br />

da je za tih pet decenija sa<br />

oranica nestalo više korovskih<br />

vrsta koje su bile karakteristične<br />

za primitivnu poljoprivredu,<br />

odnosno lošu agrotehniku<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

28 Biodiverzitet na našim poljima<br />

Efekti agrotehnike<br />

Na parcelama gdje se primjenjuju herbicidi, sastav<br />

korovskih zajednica je mnogo drugačiji nego<br />

na njivama bez herbicida. To su pokazali brojni<br />

ogledi i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri<br />

smanjili populaciju osjetljivih korovskih vrsta<br />

na otpornost divlje zobi prema većini<br />

herbicida.<br />

Kombajniranje žita je stimulisalo veće širenje<br />

nekih korova sitnog i laganog sjemena,<br />

kao što je Apera spica-venti, Ambrosia<br />

artemisiifolia i još neke. Posljednjih decenija<br />

došlo je do naglog širenja i divljeg sirka<br />

(Sorghum halepense) i ambrozije<br />

(Ambrosia artemisiifolia) na obradivim<br />

površinama od rijeke Save prema jugu.<br />

Smrdljiva kopriva (Galeopsis tetrahit) se<br />

takođe proširila na mnoga nova područja<br />

u raznim krajevima Bosne, pa i u Hercegovini.<br />

Šire se i nove invazivne korovske vrste,<br />

kao što su Abutilon theophrasti,<br />

Xanthium strumarium i Datura stramonium,<br />

zatim Conyza canadensis. Ovo je<br />

nekada bio korov pretežno ruderalnih staništa<br />

i zapuštenih livada, ali se sada sve<br />

češće nalazi i na oranicama.<br />

Uticaj herbicida. Na parcelama gdje se primjenjuju<br />

herbicidi, sastav korovskih zajednica<br />

je mnogo drugačiji nego na njivama<br />

bez herbicida. To su pokazali brojni ogledi<br />

i široka praksa. Herbicidi su u velikoj mjeri<br />

smanjili populaciju osjetljivih korovskih<br />

vrsta. Na njihovo mjesto su se raširile otporne<br />

vrste, koje sada predstavljaju veći<br />

problem nego što su bile ranije. To se posebno<br />

odnosi na višegodišnje širokolisne i<br />

uskolisne korove koje standardni herbicidi<br />

uglavnom ne uništavaju.<br />

Ostala agrotehnika i druge agrotehničke<br />

mjere, kao što su plodored, navodnjavanje,<br />

odvodnjavanje, kalcifikacija i poštivanje<br />

optimalnih rokova (naročito sjetve), doprinijele<br />

su smanjenju nekih korovskih vrsta.<br />

Uticaj rata. Ratna zbivanja u BiH (1992.-<br />

’95.) ostavila su značajne posljedice i na<br />

korovsku floru. Više od polovine obradivih<br />

površina nije se obrađivalo četiri ratne godine<br />

zbog ratnih operacija, zbog progona i<br />

ubijanja stotina hiljada zemljoradnika. Te<br />

zapuštene oranice i bašče su se za to vrijeme<br />

jako zakorovile jer su se korovi slobodno<br />

osjemenjivali i širili. Herbicidi u ratu<br />

nisu se ni koristili, što je sa svoje strane<br />

Povećanje populacije većine<br />

korovskih vrsta u posljednje<br />

dvije decenije zbog jako<br />

pogoršane agrotehnike<br />

uzrokovane ratnim i poratnim<br />

zbivanjima je vrlo nepoželjna<br />

pojava jer ugrožava usjeve,<br />

smanjujući im količinu i<br />

kvalitet prinosa i poskupljujući<br />

agrotehniku zbog potrebe za<br />

većim radom i troškovima u<br />

suzbijanju korova<br />

doprinijelo širenju korovskih vrsta i povećanju<br />

populacije postojećih. Ni stanje poslije<br />

rata nije se mnogo promijenilo. I dalje<br />

su mnoga sela bez seljaka čije su oranice u<br />

ledini i zarasle u korov.<br />

Posljedice promjene<br />

biodiverziteta korovske flore<br />

Genetičkim inžinjeringom se mogu geni iz<br />

korova prenositi u kulturne biljke i tako<br />

popravljati neke njihove osobine, naročito<br />

otpornost prema biljnim bolestima i štetočinama,<br />

niskim i visokim temperaturama,<br />

suši, zamočvarenom ili zaslanjenom tlu<br />

itd. Stvaranjem banke biljnih gena mogu<br />

da se već danas, a naročito u budućnosti,<br />

genetskom manipulacijom značajno poboljšaju<br />

korisne osobine kulturnih biljaka.<br />

Pogotovo zato što ima pojedinih vrsta korova<br />

i kulturnih biljaka koje su biološki<br />

vrlo srodne (divlja i kulturna zob, korov<br />

gorušica i usjev uljana repica itd.), koje se<br />

mogu lako ukrštavati i klasičnim metodama.<br />

I do sada se u polju događalo da se<br />

spontano ukrštavaju srodni korovi i usjevi,<br />

ali su rezultati toga bili nepoželjni. Međutim,<br />

planskim ukrštavanjem savremenim<br />

metodama, a naročito genetskom manipulacijom,<br />

mogu da se postignu važna otkrića<br />

u smislu poboljšanja osobina kulturnih<br />

biljaka. O tome nam svjedoči nedavni primjer<br />

iz američko-ruske naučne saradnje,<br />

gdje je manipulacijom gena iz jednog korova,<br />

dobijen hibrid kukuruza bespolnim<br />

putem metodom apomiksisa. Sjeme takvih<br />

hibrida kukuruza ne mora se obnavljati<br />

svake godine ukrštanjem roditeljskih parova,<br />

kakav je slučaj bio do sada, nego se dobijeni<br />

hibridni vigor nasljeđuje trajno. To<br />

je značajno otkriće u proizvodnji kukuruza,<br />

najvažnije poljoprivredne kulture (po<br />

sjetvenim površinama) i u BiH i u svijetu.<br />

Zaštitom genofonda korovske flore, odnosno<br />

njenog biodiverziteta, u budućnosti se<br />

može očekivati više raznih važnih otkrića.<br />

Povećanje populacije većine korovskih vrsta<br />

u posljednje dvije decenije zbog jako<br />

pogoršane agrotehnike uzrokovane ratnim<br />

i poratnim zbivanjima je vrlo nepoželjna<br />

pojava jer ugrožava usjeve, smanjujući im<br />

količinu i kvalitet prinosa i poskupljujući<br />

agrotehniku zbog potrebe za većim radom<br />

i troškovima u suzbijanju korova.<br />

Širenje novih korovskih vrsta ima štetne<br />

posljedice jer već vrlo brojnoj korovskoj<br />

vegetaciji dodaju nove vrste koje će dodatno<br />

ugrožavati usjeve, sa svim štetama koje<br />

uzrokuju.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Ekologija duše<br />

29<br />

ŠARENILO LIJEČI UM,<br />

A BISTRI MISLI<br />

Stanovnici gradova često nisu ni svjesni koliko im zapravo nedostaje kontakt sa<br />

zelenilom. No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimljivo<br />

Ismet Dedić, dipl.ecc.<br />

Šareni parkovi s mnogo različitih biljaka<br />

ali i životinja, ne samo da su lijepi<br />

za oko već i za – dušu. Koliko god voljeli<br />

život u gradu svakome od nas javlja se<br />

potreba za boravkom u prirodi. Često stanovnici<br />

gradova nisu ni svjesni koliko im<br />

zapravo nedostaje kontakt sa zelenilom.<br />

No, izgleda da zelenilo nije toliko zanimljivo<br />

kao što je šarenilo. Naime, stručnjaci s<br />

britanskog sveučilišta u Sheffieldu proučili<br />

su razinu biološke raznolikosti u 15 parkova<br />

i zelenih površina diljem Velike Britanije,<br />

te proveli anketu među posjetiocima.<br />

Upitnik je sadržavao pitanje: je li vam boravak<br />

u zelenilu razbistrio misli, pomogao<br />

da dobijete neku novu perspektivu, razmišljate<br />

lakše o ličnim problemima, ili, osjetite<br />

povezanost s prirodom. Saznalo se da su<br />

se posjetioci parkova s većom raznolikošću<br />

ptica, leptira, biljaka i drugih organizama<br />

osjećali mnogo bolje nego oni koji su svoje<br />

vrijeme proveli među jednoličnim zelenilom.<br />

Čak štaviše, posjetioci koji su boravili<br />

u području s većom biološkom raznolikošću<br />

ne samo da su se osjećali bolje nego su<br />

prilično tačno procijenili nivo biološke raznolikosti<br />

u tom prostoru. “Urbane javne<br />

zelene površine predstavljaju rijetke mogućnosti<br />

direktnog kontakta s prirodnim<br />

okolišem. Takav kontakt ima mjerljive i fizičke<br />

i psihološke dobrobiti”, stoji u istraživanju.<br />

Dakle, biološka raznolikost blagotvorno<br />

utječe na mentalno zdravlje.<br />

Obzirom na sve veću urbanizaciju, zaključci<br />

ovakvih istraživanja postavljaju smjernice<br />

za kvalitetnije kreiranje kako parkova<br />

tako i zakonskih osnova za planiranje i<br />

gradnju urbanih središta.<br />

“Urbane javne zelene<br />

površine predstavljaju<br />

rijetke mogućnosti<br />

direktnog kontakta s<br />

prirodnim okolišem.<br />

Takav kontakt ima<br />

mjerljive i fizičke i psihološke<br />

dobrobiti”<br />

Slična istraživanja došla su do istog zaključka.<br />

Tako je, na primjer, u Americi devet<br />

godina provođeno istraživanje o oporavku<br />

bolesnika, koje je dokazalo da kad<br />

prozori bolničkih soba gledaju na zelenilo,<br />

umjesto na zid – pacijenti se oporavljaju<br />

brže te je potrebno manje lijekova. Drugo<br />

je istraživanje pokazalo kako su građani<br />

ispred čijih je stanova/kuća neka vrsta zelenila,<br />

manifestirali mnogo manje agresije<br />

i nasilja. Slično tome, zaposlenici u čijim<br />

uredima ima biljaka u prosjeku su bolje<br />

Cvijeće razgoni tjeskobu<br />

koncentrisani i manje tjeskobni od zaposlenika<br />

u čijim uredima nema zelenila.<br />

Istraživački tim sveučilišta u Sheffiedu na<br />

čelu s Richardom Fullerom, zaključio je<br />

kako dobrobiti utjecaja biološke raznolikosti<br />

rastu ovisno o bogatstvu vrsta na urbanim<br />

zelenim površinama. Kao rezultat,<br />

zaključuju, kvalitetno upravljanje ovim<br />

prostorima “trebalo bi naglašavati biološku<br />

kompleksnost kako bi se poboljšala dobrobit<br />

građana uz očuvanje biološke raznolikosti”.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

30 Energija i ekologija<br />

PRVI KORAK<br />

U PRAVOM SMJERU<br />

Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije, koju je donijela Vlada Federacije<br />

BiH slijedi opredjeljenje da proizvodnja ne mora uvijek biti na štetu okoliša<br />

Mario Zovko,dipl. ing. str.<br />

Nešto što se u stručnim krugovima, a<br />

i u krugovima zainteresirane javnosti,<br />

čekalo već godinama konačno se<br />

dogodilo. Iako se već godinama istražuje<br />

(vjetroelektrane, mini hidroelektrane, biogoriva)<br />

i dodjeljuju razno-razne koncesije<br />

koje negdje dodjeljuju Županije/kanton, i<br />

negdje nadležna energetska ministarstva<br />

(županijska i federalno), izrađuju se Studije<br />

utjecaja na okoliš, a na razini Federacije ne<br />

postoji neki krovni propis koji bi svu tu problematiku<br />

objedinio i usmjerio. Znači, netko<br />

tko bi propisao pravila igre za sve i proizvođače<br />

i distributere (dva Javna poduzeća<br />

na razini Federacije JP Elektroprivreda BiH<br />

d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda Hrvatske<br />

Zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar) i definirao<br />

tko smije vršiti probna ispitivanja, tko<br />

dodjeljuje koncesiju, tko je obvezan električnu<br />

energiju otkupljivati od proizvođača itd.<br />

Vlada Federacije BiH donijela je “Uredbu<br />

o korištenju obnovljivih izvora energije<br />

i kogeneracije” koja je objavljena u Službenim<br />

novinama Federacije Bosne i Hercegovine<br />

broj 36 koje su objavljene<br />

16.6.2010. U ovom tekstu želim ukazati<br />

na dugoročnu važnost ove uredbe odnosno<br />

opisati po mom mišljenju njene najvažnije<br />

dijelove.<br />

Uredba se sastoji od 64 stavka svrstanih u<br />

14 poglavlja, što sve skupa čini dvadesetak<br />

stranica teksta, što je jako malo s obzirom<br />

na značaj Uredbe i za sve ono što ona<br />

mora definirati.<br />

Neki obnovljivi izvori energije<br />

O čemu se radi u navedenoj Uredbi Kratko<br />

rečeno cilj Uredbe je regulirati način korištenja<br />

obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih<br />

postrojenja (OIEiK), definiranje<br />

grupe postrojenja, određivanje minimalnog<br />

udjela električne energije proizvedene iz<br />

OIEiK u ukupnoj proizvodnji, podsticanje<br />

proizvodnje električne energije iz OIEiK, ispitivanje<br />

potencijala OIEiK, organiziranje<br />

registra projekata i postrojenja OIEiK, izgradnja<br />

postrojenja OIEiK, otkup i naknade,<br />

priključak postrojenja OIEiK na elektroenergetsku<br />

mrežu, certificiranje porijekla<br />

električne energije proizvedene iz OIEiK,<br />

uspostavljanje Operatora za upravljanje sustavom<br />

podsticaja proizvodnje iz OIEiK. U<br />

ovoj Uredbi date su i definicije, odnosno<br />

pojmovi, izričito vezani za ovu problematiku.<br />

Izdvajamo slijedeće, najbitnije: Elektrane<br />

na OIEiK su postrojenja za proizvodnju<br />

električne ili električne i toplotne energije iz<br />

obnovljivih izvora energije.Kogeneracijsko<br />

postrojenje je postrojenje u kojem se odvija<br />

kogeneracija, odnosno istovremena proizvodnja<br />

električne i toplinske energije. Kogeneracijsko<br />

postrojenje može obuhvaćati i<br />

vršne kotlove, ukoliko čine jedinicu koju<br />

nije moguće fizički razdvojiti.<br />

Obnovljivi izvori energije (OIE) znače izvore<br />

energije koji stalno postoje u prirodi i koji<br />

se obnavljaju u cijelosti ili djelomično, posebno<br />

energija vodotokova, vjetra, biomase,<br />

bioplina, plina sa odlagališta, poljoprivrednog<br />

plina, kanalizacijskog plina, geotermalna<br />

i neakumulirana solarna energija.<br />

Podjela postrojenja OIEiK u ovisnosti od<br />

instalirane snage podijeljena je na:<br />

1. mikro postrojenja do i uključivo 150 kW<br />

2. mini postrojenja od 150 kW do i uključivo<br />

1 MW<br />

3. mala postrojenja od 1 MW do uključivo<br />

10 MW<br />

4. velika postrojenja preko 10 MW<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Energija i ekologija<br />

31<br />

Jako važna, odnosno<br />

neophodna, stvar jest<br />

uspostavljanje Operatora<br />

za OIEiK. On će<br />

operativno odlučivati o<br />

svim problemima uz<br />

naknadu, otkup i podsticanje<br />

proizvodnje<br />

električne energije iz<br />

OIEiK. Podsticanje<br />

proizvodnje električne<br />

energije iz OIEiK bit će<br />

regulirano tako da će<br />

elektroenergetska<br />

mreža morati preuzimati<br />

sve proizvedene<br />

količine i to po većoj<br />

cijeni<br />

Također su, ovisno o vrsti izvora za obnovljive<br />

energije izrađeni i tarifni koeficijenti.<br />

Tu se išlo logikom da se najviše subvencioniraju<br />

(najveći tarifni koeficijenti) najmanja<br />

postrojenja i to solarna gdje taj koeficijent<br />

iznosi i do 7,5 dok je za sve ostalo<br />

najveći tarifni koeficijent samo 1,55 (geotermalne<br />

elektrane), a velike hidroelektrane<br />

(preko 10 MW) uopće nemaju poticaja.<br />

Stavkom 10. je formuliran ciljani minimalni<br />

udio električne energije proizvedene iz<br />

OIE, a čija se proizvodnja podstiče i on bi<br />

do kraja 2012. trebao iznositi 5% u ukupnoj<br />

potrošnji električne energije. Za kogeneracijska<br />

postrojenja ciljani minimalni<br />

udio do kraja 2012. Iznosi 0,5%.<br />

Jako važna, odnosno neophodna, stvar<br />

jest uspostavljanje Operatora za OIEiK.<br />

On će operativno odlučivati o svim problemima<br />

uz naknadu, otkup i podsticanje<br />

proizvodnje električne energije iz OIEiK.<br />

Podsticanje proizvodnje električne energije<br />

iz OIEiK bit će regulirano tako da će<br />

elektroenergetska mreža morati preuzimati<br />

sve proizvedene količine i to po većoj<br />

cijeni (prema tarifnom koeficijentu) i to<br />

će se odnositi za sva nova postrojenja sa<br />

kojima će se zaključiti ugovor na period<br />

od 12 godina i to nakon perioda probnog<br />

rada. Nakon isteka ovih 12 godina proizvođač<br />

gubi pravo na povlaštenu cijenu,<br />

ali zadržava pravo da svu energiju, isporučuje<br />

po prosječnoj proizvodnoj cijeni<br />

električne energije u Federaciji ili da svu<br />

proizvedenu električnu energiju slobodno<br />

prodaje na tržištu. Garantirana cijena ovisi<br />

o referentnoj cijeni i tarifnom koeficijentu.<br />

Naravno da se na koncu postavlja pitanje<br />

tko će to sve platiti “Država” kao apstraktni<br />

pojam sigurno neće! Kao i obično račun<br />

će biti ispostavljen svim građanima,<br />

odnosno svim kupcima električne energije<br />

u Federaciji, kao dodatak na cijenu<br />

električne energije. Ovi iznosi su dani pojedinačno,<br />

odnosno po potrošenom kWh<br />

zavisno o tome na kojem je naponskom<br />

nivou priključen kupac (0,4 kV – 110 kV)<br />

pa se kreće od 0,0005 KM/kWh do 0,001<br />

KM/kWh.<br />

Potanko su opisana prava i obveze investitora<br />

koji namjerava ulagati novac u jedan<br />

ovakav projekt. Nadalje, uvest će se registar<br />

projekata i postrojenja za korištenje OIEiK.<br />

Tu će se voditi :<br />

1. Projekti u fazi ispitivanja<br />

2. Projekti u izgradnji<br />

3. Izgrađena i priključena postrojenja<br />

uključena u sustav potsticajnih mjera<br />

4. Napušteni projekti<br />

Za izgradnju novih postrojenja osim u nas<br />

uobičajene papirologije potrebno je dobiti u<br />

energetsku suglasnost nadležnog Ministarstva.<br />

Da bi se ta suglasnost dobila (uz sve<br />

ostale uvjete) potrebna je i uplata novčanog<br />

depozita i to u iznosima od 10 KM/kW – 20<br />

KM/kW ovisno o instaliranoj snazi. Na sreću<br />

mikro postrojenja su izuzeta od ovog depozita.<br />

Inače bi se vjerojatno sasvim mogao<br />

izgubiti cilj samog projekta – podsticanje<br />

proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.<br />

Ukoliko se postrojenje izgradi i pusti u rad u<br />

skladu sa rokovima onda se ova deponirana<br />

sredstva mogu povratiti, a ako se ne izgradi,<br />

sredstva se ne vraćaju.<br />

Operator za OIEiK će vršiti i certificiranje<br />

porijekla električne energije proizvedene iz<br />

OIEiK. Do uspostave Operatora za OIEiK<br />

izdavanje certifikata je u nadležnosti<br />

FERK-a. Isto tako do uspostavljanja Operatora<br />

za OIEiK njegove obveze preuzet će<br />

postojeća dva JP.<br />

Uredbom je definirano donošenje više<br />

podzakonskih akata kao i donošenje<br />

Prednacrta Zakona o korištenju obnovljivih<br />

izvora energije i kogeneracije i to u<br />

roku od 12 mjeseci od donošenje Uredbe<br />

(znači do ljeta 2011.)! Nadajmo se samo<br />

kako kašnjenje u donošenju planiranih<br />

akata neće biti višegodišnje.U svakom<br />

slučaju, na kraju, mora se pozdraviti donošenje<br />

ove Uredbe. Uz sve manjkavosti i<br />

ogroman broj novih pitanja koja njeno<br />

donošenje sa sobom nosi, ipak je ovo prvi<br />

korak u pravom smjeru: imati dovoljno<br />

energije, ali ne po cijenu uništenja našeg<br />

okoliša.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

32<br />

Energija i ekologija<br />

RAZVOJ NA drvnoj masi<br />

Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju energije je šumska drvna masa<br />

(ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni otpad iz drvoprerađivačke industrije.<br />

Ostaci biomase iz poljoprivredne proizvodnje imaju značajan energetski<br />

potencijal u dijelovima sjeverne i sjeveroistočne Bosne<br />

Amila Selmanagić Bajrović,<br />

GEF Projekt menadžer<br />

Klaster za Energiju i Okoliš UNDP BiH<br />

Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji<br />

generalno slaba spoznaja o povezanosti<br />

između okoliša i razvoja<br />

uz vrlo ograničene aktivnosti u ovom segmentu.Razvojni<br />

program Ujedinjenih nacija<br />

kroz Klaster za Energiju i Okoliš je<br />

prepoznao ograničenja i nedostatak aktivnosti<br />

u oblasti energije i okoliša (obnovljivih<br />

izvora) te dao veliki značaj i usmjerio<br />

svoje aktivnosti na uvezivanje segmenata<br />

zaštite okoliša, smanjenja siromaštva i poboljšanju<br />

zdravlja – kao osnovnih komponenata<br />

razvojnog programa. Klaster za<br />

Energiju i Okoliš (UNDP), pored ostalih<br />

značajnih projekata, trenutno implementira<br />

i dva projekta finansirana od strane Globalnog<br />

fonda za okoliš (GEF): Integriranje<br />

smjernica za očuvanje kraških tresetišta u<br />

ključne ekonomske sektore - KARST koji<br />

se bavi očuvanjem bioraznolikosti Livanjskog<br />

polja i Zapošljavanje i sigurno snadbijevanje<br />

energijom korištenjem biomase u<br />

Bosni i Hercegovini – Biomass koja za<br />

ključni cilj ima smanjenje emisija ugljen<br />

dioksida uz poboljšano zapošljavanje na<br />

lokalnom nivou.<br />

Globalni fond za okoliš GEF je uspostavljen<br />

1991. godine kao jedna od globalnih<br />

incijativa za očuvanje okoliša i ujedinjuje<br />

182 zemaje članice u partnerstvu sa međunarodnim<br />

institucijama, nevladinim udrugama<br />

i privatnim sektorom u zajedničkim<br />

naporima za očuvanje planete zemlje. Kao<br />

nezavisna financijska organizacija GEF<br />

obezbjeđuje grantove zemljama u razvoju i<br />

u tranziciji za projekte koji se bave pitanjima<br />

očuvanja bioraznolikosti, klimatskih<br />

promjena, međunarodnih voda, sprečavanjem<br />

degradacije zemljišta, zaštite ozon-<br />

Korištenje energije biomase je<br />

svjetski trend, podstaknut<br />

borbom protiv klimatskih<br />

promjena, čime se usmjerava<br />

tehnološki razvoj razvijenih<br />

država, povećava zapošljavanje<br />

i izvoz, smanjuje zavisnost od<br />

fosilnih goriva, povećava<br />

sigurnost snabdjevanja energijom<br />

i dr<br />

Biomasa - ograničen resurs<br />

U odnosu na druge obnovljive izvore energije<br />

biomasa ima niz specifičnosti. Biomasa je, mada<br />

obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ograničen resurs (za<br />

razliku od npr. solarne energije), ima određene<br />

troškove nabavke (čak i onda kada su to samo<br />

troškovi sakupljanja i transporta), tako da se<br />

ovom segmentu treba pristupiti veoma pažljivo<br />

skog omotača i smanjenjem upotrebe trajnih<br />

organskih onečiščivaća.<br />

Do danas, u Bosni i Hercegovini, GEFovim<br />

sredstvima je financirano 6 nacionalnih<br />

i 15 regionalnih projekata koje implementiraju<br />

međunarodne agencije i<br />

institucije uz podršku vladinog i nevladinog<br />

sektora.<br />

Kao jedan od UNDP GEF projekata koji se<br />

bavi smanjenjem utjecaja klimatskih promjena<br />

– Biomass projekat promoviše upotrebu<br />

energije iz biomase (drvnih ostataka)<br />

za zagrijavanje. Korištenje energije<br />

biomase je svjetski trend, podstaknut borbom<br />

protiv klimatskih promjena, čime se<br />

usmjerava tehnološki razvoj razvijenih država,<br />

povećava zapošljavanje i izvoz, smanjuje<br />

zavisnost od fosilnih goriva, povećava<br />

sigurnost snabdjevanja energijom i dr.<br />

To su ujedno tipični ciljevi energetskih<br />

politika država. Borba protiv klimatskih<br />

promjena, time i korištenje energije biomase<br />

se odvija otežano, tj. usvajaju se samo<br />

one mjere i u onom obimu kojim se postižu<br />

razvojni ciljevi kao što su zapošljavanje<br />

(naročito značajno u ruralnim područjima),<br />

restruktuiranje šumarstva, razvoj<br />

inovativnih tehnologija i usluga i dr.). Međutim,<br />

u pravilu potrebni su podsticaji za<br />

promovisanje korištenja savremenih tehnologija<br />

za korištenje energije biomase.<br />

U odnosu na druge obnovljive izvore energije<br />

biomasa ima niz specifičnosti. Biomasa<br />

je, mada obnovljiiv ipak iscrpiv, tj, ograničen<br />

resurs (za razliku od npr. solarne<br />

energije), ima određene troškove nabavke<br />

(čak i onda kada su to samo troškovi sakupljanja<br />

i transporta), tako da se ovom segmentu<br />

treba pristupiti veoma pažljivo.<br />

Dalje, od svih obnovljivih izvora energije<br />

jedino biomasa može biti korištena za proizvodnju<br />

toplote, električne energije ili teč-<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Energija i ekologija<br />

33<br />

nog goriva. Bitan faktor u kontekstu korištenja<br />

energije biomase je lanac<br />

snabdjevanja biomasom, što znači da su<br />

geografske i društvene implikacije korištenja<br />

energije biomase (drvnoprerađivačka<br />

industrija, poljoprivreda, zapošljavanje u<br />

ruralnim krajevima) značajno šire od korištenja<br />

energije drugih obnovljivih izvora<br />

energije.<br />

Najznačajniji izvor biomase u BiH za proizvodnju<br />

energije je šumska drvna masa<br />

(ogrjevno drvo i šumski ostatak) i drvni<br />

otpad iz drvoprerađivačke industrije. Ostaci<br />

biomase iz poljoprivredne proizvodnje<br />

imaju značajan energetski potencijal u dijelovima<br />

sjeverne i sjeveroistočne Bosne.<br />

Osmišljavanje poslovne aktivnosti, bazirane<br />

na biomasi kao gorivu, je mnogo složeniji<br />

posao nego što se to na prvi pogled<br />

čini, jer specifičnost korišćenja biomase u<br />

energetske svrhe podrazumijeva formiranje<br />

tzv. bioenergetskog lanca, koji podrazumijeva<br />

čitav niz karika, počev od obezbjeđenja<br />

sirovinske baze, sakupljanja<br />

biomase na terenu, usitnjavanja i transporta<br />

na lokaciju skladištenja, pa do njene distribucije<br />

ka mjestu dalje prerade ili konačne<br />

upotreba. Nefunkcionisanje bilo koje od<br />

gore spomenutih karika (a dat je samo jedan<br />

mogući scenario) može dovesti do prestanka<br />

funkcionisanja cijelog bioenergetskog<br />

lanca. Očigledno je da svaki segment<br />

ovog bioenergetskog lanca, podrazumijeva<br />

pomnu razradu, jer od njegove funkcionalnosti<br />

i ekonomičnosti zavisiće i krajnja cijena<br />

goriva, a samim tim i grijanja iz biomase.<br />

Kako bi osigurao da su svi rizici i scenariji<br />

Nekontrolisana sječa šume na Igmanu<br />

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma<br />

i Međunarodne godine šuma, UNDP GEF projekat<br />

Biomass je podržao Odjeljenje prirodnih i matematičkih<br />

nauka Akademije nauka i umjetnosti BIH u<br />

organiziranju naučne konferencije „Šume - indikator<br />

kvaliteta okoliša“<br />

bioenergetskih lanaca uzeti u obzir, te date<br />

odgovarajuće preporuke u smislu tehnologija,<br />

Biomass projekat je finansirao izradu<br />

sljedećih sudija: Analiza ponude/potražnje<br />

biomase (za regiju Srebrenice i čitavu BiH),<br />

Određivanje i odabir najboljeg tehnološkog<br />

rješenja za korištenje biomase u osnovnim<br />

školama regije Srebrenica, Dizajniranje<br />

i sprovođenje preliminarnih<br />

ispitivanja/istraživanja (emisije, nivo svijesti<br />

i percepcije biomase, raspoloživi kapaciteti),<br />

Analiza isplativosti (Cost-benefit) o<br />

obnovljivoj energiji u EU, na Balkanu i ekonomijama<br />

u tranziciji i Cost-benefit analiza<br />

investicija energije biomase (procjena<br />

lokalnih dobrobiti – kreiranje novih poslova,<br />

okolišni aspekti, energetska sigurnost<br />

naspram troškova energije biomase. Preliminarni<br />

rezultati studija pokazuju da ima<br />

dosta prostora za jačanje svijesti ključnih<br />

aktera i kreatora politika o energiji iz biomase,<br />

a analize troškova i dobiti su pokazale<br />

da bi se ugradnjom sistema centralnog<br />

grijanja na biomasu u većim zgradama i<br />

manjim naseljima ostvarilo značajno smanjenje<br />

emisije zagađujućih tvari i stakle-<br />

ničkih plinova kroz zamjenu postojećih<br />

kotlovnica ili zamjenu većeg broja malih<br />

peći na lako loživo ulje, ugalj ili ogrijevno<br />

drvo.<br />

Povodom obilježavanja Međunarodnog<br />

dana šuma i Međunarodne godine šuma,<br />

UNDP GEF projekat Biomass je podržao<br />

Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka<br />

Akademije nauka i umjetnosti BIH u organiziranju<br />

naučne konferencije „Šume – indikator<br />

kvaliteta okoliša“. Također, pored<br />

svojih aktivnosti vezanih za uspostavljanje<br />

asocijacije za biomasu, zamjene kotlova u<br />

osnovnim školama regije Srebrenica i<br />

obrazovnim aktivnostima na jačanju svijesti<br />

javnosti o održivom korišćenju energijom<br />

i prirodnim resursima, Biomass projekat<br />

planira tokom 2011. – Međunarodne<br />

godine šuma pomoći i pošumljavanje ogoljenih<br />

područja u BiH u suradnji sa javnim<br />

preduzećima šumarstva i šumskim gazdinstvima<br />

kako bi potpomogao ne samo sprječavanje<br />

degradacije zemljišta nego i upošljavanje<br />

lokalnog stanovništva, očuvanje<br />

bioraznolikosti i smanjenje utjecaja emisija<br />

CO 2<br />

.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

34 Obnovljivi izvori energije<br />

BIOMASA ZA<br />

BIOENERGIJU<br />

Spaljivanjem biomase oslobađa se toplota koja se<br />

može direktno koristiti za grijanje ili se može koristiti<br />

za proizvodnju električne energije. Gasifikacijom se<br />

biomasa pretvara u gas, koji se može koristiti u gasovitom<br />

obliku, ili se koristi za proizvodnju drugih oblika<br />

energije (npr. električne energije)<br />

Prof.dr.Hamid Čustović;<br />

Prof.dr.Sead Vojniković;<br />

Mr.sc.Semin Petrović<br />

Nije tajna da upotreba fosilnih goriva<br />

za proizvodnju energije generira<br />

nus-produkte koji su štetni za okoliš.<br />

Staklenički gasovi znatan su činilac klimatskih<br />

promjena i uvijek postoji opasnost<br />

da zagađivači pronađu svoj put u tlo na<br />

kojem uzgajamo naše biljke i u vodu koju<br />

koristimo. Također, fosilna goriva postoje<br />

u ograničenim količinama.<br />

Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva<br />

smanjuju i njihova ekstrakcija će postati<br />

vrlo ekološki problematična i skupa u budućnosti,<br />

uvećavajući energetske troškove<br />

na globalnoj razini. Alternativa za oba problema<br />

je proizvodnja energije iz čistih, obnovljivih<br />

izvora. Bioenergija proizvedena iz<br />

biomase za proizvodnju toplotne i električne<br />

energije i goriva je obnovljiva i u većini<br />

slučajeva puno čišća od fosilnih goriva.<br />

Odakle potiče bioenergija<br />

Biomasa predstavlja sve materije biljnog i<br />

životinjskog porijekla. Sa aspekta bioenergetske<br />

proizvodnje, može se podijeliti na<br />

drvnu i ne-drvnu biomasu porijeklom iz<br />

biljaka i druge organske biomase. Većina<br />

biljne biomase potiče od proizvoda i nusproizvoda<br />

šumskih i poljoprivrednih kultura.<br />

Drvna biomasa uključuje ogrjevno<br />

drvo, drvo iz šuma, šumske ostatke i drvni<br />

otpad iz industrije. Ne-drvna biomasa potječe<br />

od poljoprivrednih kultura i uključuje<br />

usjeve i njihove ostatke, te ostatke od<br />

njihove prerade. Ostala organska biomasa<br />

uključuje životinjske ostatke i razni drugi<br />

kućni organski otpad. Šumska i poljoprivredna<br />

vegetacija se može uzgajati posebno<br />

za korištenje biomase i proizvodnju<br />

bioenergije (kao što su brzorastuće šumske<br />

kulture i poljoprivredne kulture visokog<br />

energetskog sadržaja), a isto tako se mogu<br />

koristiti nus-proizvodi i vegetativni ostaci<br />

iz drugih vidova proizvodnje.<br />

Proizvodnja energije iz<br />

biomase<br />

U procesu razgradnje biomase, oslobađa se<br />

energija sadržana unutar molekula. Količina<br />

oslobođene energije po jedinici težine<br />

ili zapremine je energetski sadržaj iz biomase<br />

proizvoda. Različiti proizvodi imaju<br />

različit energetski sadržaj i svaki ima specifičan<br />

način na koji se koristi. Sagorijevanje<br />

je najčešći način proizvodnje bioenergije.<br />

Spaljivanjem biomase oslobađa se<br />

toplota koja se može direktno koristiti za<br />

grijanje ili se može koristiti za proizvodnju<br />

električne energije. Gasifikacijom se biomasa<br />

pretvara u gas, koji se može koristiti<br />

u gasovitom obliku, ili se koristi za proizvodnju<br />

drugih oblika energije (npr. električne<br />

energije). Biodizel se dobija ekstrakcijom<br />

ulja koja se mogu pronaći u biomasi<br />

i koristi se u motorima na isti način kao i<br />

normalno dizelsko gorivo.<br />

U većini slučajeva, šumska i poljoprivredna<br />

zemljišta koriste se iz drugih razloga. Kukuruz<br />

i šećerna trska se koristi za proizvodnju<br />

bioetanola, ali to je i izvor hrane. Šume su<br />

multifunkcionalni resurs i pored ostalih<br />

uloga i funkcija, kao npr. okolinskih i socioloških,<br />

koriste se za proizvodnju raznih drvnih<br />

proizvoda. Poljoprivredni ostaci mogu<br />

se koristiti kao organsko đubrivo.<br />

Mnogi tvrde da se rezerve fosilnih goriva smanjuju i njihova ekstrakcija<br />

će postati vrlo ekološki problematična i skupa u budućnosti,<br />

uvećavajući energetske troškove na globalnoj razini. Alternativa za<br />

oba problema je proizvodnja energije iz čistih, obnovljivih izvora.<br />

Bioenergija proizvedena iz biomase za proizvodnju toplotne i električne<br />

energije i goriva je obnovljiva i u većini slučajeva puno čišća od<br />

fosilnih goriva<br />

Sadržaj teksta ovog članka je nastao tokom<br />

realizacije FP7/CEUBIOM projekta<br />

(Klasifikacija potencijala biomase u<br />

Evropi korištenjem kopnenog i satelitskog<br />

praćenja). Projekat je realiziran u<br />

periodu 2008 - 2011, u njemu je učestvovalo<br />

15 partnera, a Poljoprivredno<br />

prehrambeni fakultet Univerziteta u<br />

Sarajevu (FASA) je bio partner u projektu<br />

iz Bosne i Hercegovine. Kao istraživači<br />

na projektu su bili uključeni:<br />

Prof.dr. Hamid Čustović, kordinator<br />

istraživačkog tima na projekta za BiH,<br />

prof.dr. Sead Vojniković, saradnik<br />

istraživač i mr.sc. Semin Petrović, saradnik<br />

istraživač. Jedan od najvažnijih<br />

zadataka projekta je bila harmonizacija<br />

metoda procjene biomase za enegiju na<br />

područje EU ali i ostalih zemalja potencijalnih<br />

članica EU. Pitanje energije<br />

jedno je od najvažnijih kojim se zemlje<br />

EU svakodnevno bave, a u okviru toga<br />

posebna pažnja se posvećuje alternativnim<br />

izvorima u čemu biomasa kao<br />

alternativni izvor energije ima poseban<br />

zanačaj.<br />

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže<br />

između zahtjeva za energijom sa ostalim<br />

zahtjevima koji koriste istu šumu i poljoprivredne<br />

površine. Iskorištavanje biomase<br />

za proizvodnju bioenergije treba biti<br />

učinjeno na održiv način i uključeno u širi<br />

kontekst, koji uzima u obzir alternativne<br />

koristi za ovaj prirodni resurs.<br />

Procjena potencijala<br />

biomase<br />

Planiranje i upravljanje vegetacijom koja<br />

je namijenjena za upotrebu u bioenergetskoj<br />

proizvodnji je vrlo značajno. Informacije<br />

o količini biomase, a samim time i<br />

bioenergije koja se može proizvesti, su od<br />

izuzetne važnosti za bilo koju vrstu planiranja<br />

i uključuju kako pojedince i malu<br />

industriju, tako i regionalne, nacionalne,<br />

pa i međunarodne vlasti. Mnoge zemlje<br />

EU koriste tradicionalne metode procjene<br />

količine biomase koje potencijalno mogu<br />

biti dobivene. One se obično oslanjaju na<br />

upotrebu statističkih podataka, koji su<br />

izvedeni iz uzoraka sa manjeg broja lokacija<br />

i ekstrapolacije na veće interesno područje.<br />

Iako su one relativno precizne u<br />

krupnim mjerilima, nedostaju im prostorni<br />

detalji i uzorkovanje je vrlo skupo.<br />

Osim toga, metode za generiranje ovih<br />

statističkih podataka nisu iste u svim europskim<br />

zemljama.<br />

Sateliti koji kruže oko Zemlje mogu pružiti<br />

vizualni prikaz njene površine, mjerenjem<br />

jačine elektromagnetnih signala koji se reflektiraju<br />

od Zemljine površine. Nedavnim<br />

tehnološkim napretkom proizvedeni su<br />

senzori koji promatranjem Zemlje mogu<br />

prikupljati takve podatke s velikih područja<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Obnovljivi izvori energije<br />

35<br />

Karta pokrivenosti Europe različitim tipovima vegetacije, nastala obradom satelitskih snimaka<br />

Postoji potreba za uspostavljenje ravnoteže između zahtjeva za energijom<br />

sa ostalim zahtjevima koji koriste istu šumu i poljoprivredne<br />

površine. Iskorištavanje biomase za proizvodnju bioenergije treba biti<br />

učinjeno na održiv način i uključeno u širi kontekst, koji uzima u obzir<br />

alternativne koristi za ovaj prirodni resurs<br />

u visokim detaljima (Slika 1.). Zatim se ti<br />

snimci obrađuju kako bi se utvrdilo šta je<br />

prisutno na površini (zgrade, ceste, tla i različite<br />

vrste vegetacije). Kao rezultat toga<br />

nastaju karte koje omogućavaju izračunavanje<br />

površina koje zauzimaju pojedini tipovi<br />

vegetacije (šume, poljoprivredne kulture ili<br />

prirodna i polu-prirodna vegetacija). Osim<br />

toga, podaci promatranjem Zemljine površine<br />

pružaju informacije o strukturi biljaka,<br />

Satelitski snimci<br />

Proračun potencijalnog<br />

bioenergetskog<br />

prinosa<br />

Mape područja sa<br />

različitim tipom<br />

vegetacije<br />

Finalni potencijal<br />

biomase<br />

Slijed koraka za procjenu potencijalnog prinosa bioenergije<br />

njihovim biohemijskim osobinama i njihovom<br />

zdravstvenom stanju. Sve ove informacije<br />

mogu biti dostupne vrlo brzo i po relativno<br />

niskoj cijeni.<br />

Unatoč prednostima ovog načina posmatranja,<br />

tačnost terenskih mjerenja se ne<br />

može zamijeniti. Stoga, optimalna metoda<br />

za procjenu trenutne biomase i potencijala<br />

biomase je kombinacija ove dvije<br />

metode. Satelitsko posmatranje Zemlje<br />

Dodatna kopnena<br />

mjerenja<br />

Tehnički, ekonomski<br />

zahtjevi i ekološka<br />

ograničenja<br />

Izračunate površine<br />

pokrivene pojedininim<br />

tipom vegetacije<br />

Procjena biomase<br />

za svaki tip<br />

vegetacije<br />

može pružiti najveći dio informacija, dok<br />

terenska mjerenja mogu pružiti dodatne<br />

informacije koje nisu dostupne na bilo<br />

koji drugi način. Terensko uzorkovanje<br />

može pružiti informacije o prosječnoj gustini<br />

biljaka i količini biomase po jedinki<br />

biljne vrste. Kada se ove informacije kombinuju<br />

sa ukupnom površinom koju zauzima<br />

određeni tip vegetacije, moguće je<br />

procijeniti broj biljaka i biomasu koja<br />

može biti dobivena.<br />

Procjena trenutne biomase nije jednaka<br />

biomasi koja potencijalno može biti dobivena.<br />

Tehnička ograničenja mogu otežati<br />

prikupljanje u određenim područjima,<br />

primjerice na strmim terenima, gdje je<br />

onemogućeno djelovanje mehanizacije, ili<br />

su neka šumska područja nedostupna. U<br />

drugim slučajevima, trošak prikupljanja<br />

može biti veći od profita, tako da ekonomska<br />

ograničenja mogu isključiti korištenje<br />

na pojedinim područjima. Područja zaštićena<br />

nacionalnim i međunarodnim zakonima<br />

mogu zabraniti korištenje vegetacije.<br />

Isto tako, uticaj na okoliš pri korištenju<br />

vegetacije na nekom području može biti<br />

štetan, što također rezultira isključivanjem<br />

takvih površina. Sva ova ograničenja<br />

smanjuju površinu potencijalno korisne<br />

biomase, a time i količinu bioenergije koja<br />

se može dobiti.<br />

Nakon konačne procjene potencijalno korisne<br />

biomase, moguće je procijeniti količinu<br />

energije koje se može proizvesti. Svaka<br />

biljna vrsta stvara određenu količinu<br />

bioenergije, ovisno o načinu na koji će<br />

biomasa biti obrađena. Kada se ta vrijednost<br />

pomnoži sa količinom potencijalno<br />

korisne biomase, moguće je izračunati<br />

količinu bioenergije koja se može proizvesti.<br />

Slijed akcija koje uključuju procjenu potencijala<br />

biomase za bioenergiju, počinje<br />

s identifikacijom područja sa vegetacionim<br />

pokrivačem koja se potencijalno<br />

mogu koristiti za proizvodnju bioenergije,<br />

korištenjem podataka satelitskog posmatranja.<br />

Pojedina svojstva vegetacije<br />

treba dopuniti lokalnim istraživanjem,<br />

kako bi se dobile karakteristike određenog<br />

područja. Neka područja označena<br />

kao potencijalno korisna će biti potrebno<br />

isključiti kada se istraže tehnička, ekonomska<br />

i ekološka ograničenja. Konačni<br />

rezultat biomase koja je na raspolaganju<br />

za korištenje se tada može koristiti za<br />

procjenu bioenergije koja može biti generirana<br />

(slika 2.). Usklađeni metod za procjenu<br />

biomase za bioenergiju diljem Europe,<br />

kombinacijom podataka satelitskog<br />

osmatranja i lokalnih stručnih znanja je<br />

proizvod CEUBIOM projekta (http://<br />

www.ceubiom.org), koji je finansiran od<br />

strane FP7 programa Europske komisije.<br />

Više detalja i informacija o metodi, moguće<br />

je pronaći na web-stranici namijenjenoj<br />

za e-learning (http://ceubiom.geonardo.com).<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

36 Finansiranje zaštite okoliša<br />

FOND PREPOZNAT<br />

KAO DOBAR PARTNER<br />

Prikupljena sredstva omogućavaju realizaciju<br />

projekata u skladu sa federalnom strategijom.<br />

Uspješna implementacija na području 23 općine<br />

Fond za zaštitu okoliša FBiH osnovan je<br />

Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša<br />

FBiH 2003.godine (“Službene novine<br />

Federacije BiH”, broj: 33/03), s ciljem da se<br />

uspostavi stalan i stabilan mehanizam prikupljanja<br />

i distribucije izvanbudžetskih sredstava<br />

na teritoriji FBiH sa svrhom finansiranja<br />

pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata<br />

i sličnih aktivnosti u području održivog<br />

korištenja, zaštite i unapređenja stanja<br />

okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije.<br />

Kadrovski i operativno, Fond je sa radom<br />

počeo tek 08.02.2010. godine.<br />

U skladu sa svojom djelatnošću, koja između<br />

ostalog podrazumijeva otklanjanje šteta i degradacije<br />

okoliša, a na inicijativu Vlade FBiH, i<br />

na osnovu obrade podataka o stanju i stepenu<br />

ugroženosti okoliša te ostvarenih kontakata s<br />

jedinicama lokalne i regionalne samouprave,<br />

Fond je u aprilu mjesecu započeo aktivnosti<br />

izrade i implementacije „Projekta čišćenja<br />

obala vodotoka 2010“. Ugovori o sufinansiranju<br />

sklopljeni su između Fonda i 37 općina na<br />

teritoriji 9 kantona Federacije BiH, kojima su<br />

odobrena bespovratna finansijska sredstva u<br />

iznosu od cca 1.500.000,00 KM. Do aprila mjeseca<br />

2011. godine, Fond je Projekat u cjelosti<br />

implementirao na teritoriji 23 općine FBiH<br />

(Busovača, Kakanj, Vitez, Zenica, Stolac, Čapljina,<br />

Gračanica, Bosanska Krupa, Tomislavgrad,<br />

Žepče, Jajce, Odžak, Doboj Jug, Cazin,<br />

Goražde, Ključ, Srebrenik, Banovići, Tešanj,<br />

Konjic, Mostar, Travnik i Livno), a u preostalih<br />

14 općina, aktivnosti na realizaciji Projekta su<br />

u završnoj fazi. Primarni cilj Projekta je čišćenje<br />

obala rijeka od otpadnog materijala zaosta-<br />

Foto: Lolla - Kataklizma u Bijeloj<br />

log nakon poplava i neprimjerenog odnosa<br />

građanstva, i njegovo iskorištavanje, uključujući<br />

osiguravanje adekvatnih mjera u cilju<br />

sprečavanja stvaranja otpada i tretiranja istog.<br />

Specifični ciljevi Projekta Fonda su usmjereni<br />

na: očuvanje flore i faune u slivovima rijeka,<br />

podizanje nivoa svijesti građana o selektivnom<br />

sakupljanju otpada i savjesnom odnosu<br />

prema vodnim resursima, te o potrebi zaštite<br />

i očuvanja životne sredine, poticanje razvoja<br />

turističke ponude općina, iskorištenje otpadnog<br />

materijala kao sirovine za preradu (PET i<br />

biomasa), pružanje podrške umrežavanju i<br />

saradnji javnih institucija u okviru zajedničkih<br />

napora za zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja.<br />

Osim općina, partneri na implementaciji<br />

projekta su i: Federalna uprava<br />

civilne zaštite, agencije za vodna područja rijeke<br />

Save i Jadranskog mora, službe za zapošljavanje,<br />

nevladine organizacije, službe medicinske<br />

zaštite, sanitetske službe, gorske<br />

službe spašavanja, BHMAC.<br />

Sredstvima Fonda se prvenstveno finansiraju<br />

projekti, programi i slične aktivnosti koje su u<br />

skladu sa <strong>Federalno</strong>m strategijom zaštite<br />

okoliša te godišnjim programom rada Fonda.<br />

Prema “Zakonu o Fondu”, Fond sredstva za<br />

programe i projekte iz oblasti zaštite okoliša<br />

raspoređuje putem javnog poziva. Krajem<br />

2010. godine, Fond za zaštitu okoliša raspisao<br />

je Javni poziv za dodjelu sredstava za realizaciju<br />

programa, projekata i sličnih aktivnosti<br />

iz područja zaštite okoliša. Za isti su<br />

planirana sredstva za finansiranje programa,<br />

projekata i drugih aktivnosti u ukupnom<br />

iznosu od 15.628.064,86 KM i to u sljedećim<br />

planskim oblastima:<br />

■ oblasti upravljanja otpadnim vodama (izgradnja<br />

kolektorskih mreža, tretman i monitoring<br />

otpadnih voda),<br />

■ oblasti korištenja voda (zaštita izvorišta-vodozaštitnih<br />

zona, rješavanje pitanja vodosnabdijevanja,<br />

poticanje održivog korištenja<br />

vodnih resursa),<br />

■ oblasti zaštite i regulacije vodotoka kao i<br />

■ oblasti upravljanja vodnim resursima za<br />

projekte i programe čija je implementacija u<br />

toku (sanacija korita i slapišta vodotoka).<br />

U skladu sa Zakonom o Fondu, Statutom<br />

Fonda i Pravilnikom o uslovima i načinu dodjele<br />

sredstava Fonda (SN, broj: 75/10), korisnicima<br />

će se sredstva Fonda dodjeljivati putem<br />

zajmova, subvencija, finansijske pomoći<br />

i donacija. Trenutno su u toku aktivnosti na<br />

vrednovanju i rangiranju svih 176 projektnih<br />

prijedloga pristiglih na Javni poziv.<br />

U proteklom periodu Fond je uspio ostvariti<br />

blisku saradnju sa Vladom FBiH i tijelima i organima<br />

uprave nadležnim za pitanja okoliša,<br />

resornim <strong>ministarstvo</strong>m okoliša i <strong>turizma</strong>,<br />

fondovima iz države i regiona (Fond za zaštitu<br />

životne sredine RS, Fond za zaštitu okoliša Republike<br />

Slovenije), org. strukturama EU i<br />

Svjetske banke, a sve sa ciljem da ispoštuje zadato<br />

načelo međusektorske koordinacije i integracije<br />

politike zaštite okoliša u druge sektorske<br />

politike. Treba naglasiti da je izuzetno<br />

dobra saradnja od međusobnog interesa u<br />

2010. godini ostvarena sa Fondom za zaštitu<br />

životne sredine RS, sa kojim Fond za zaštitu<br />

okoliša FBiH u ovoj godini planira zajednički<br />

pristupiti izradi i harmonizaciji propisa koji će<br />

biti usklađeni po pitanju iznosa i načina prikupljanja<br />

naknada kao i rješavanje pitanja zbrinjavanja<br />

različitih kategorija otpada.<br />

Svrha ovakvog koordiniranog pristupa jeste<br />

postizanje kompatibilnosti u pogledu izrade<br />

jedinstvenih standarda i legislativnog okvira<br />

na nivou države, čime bi se stvorili preduslovi<br />

za jedinstven pristup međunarodnim institucijama<br />

i organizacijama.<br />

Fond za zaštitu okoliša je, skupa sa Federalnim<br />

<strong>ministarstvo</strong>m okoliša i <strong>turizma</strong> u toku<br />

2010. godine (a isto je planirano da bude<br />

okončano do sredine 2011. godine), posebnu<br />

pažnju posvetio izradi čitavog seta podzakonskih<br />

akata koji se odnose na utvrđivanje vrste,<br />

iznosa i načina prikupljanja naknada zagađivača<br />

okoliša, korisnika okoliša i naknada za<br />

korištenje vozila na motorni pogon. Krajem<br />

2010. godine je donešen Pravilnik o upravljanju<br />

ambalažom i amabalažnim otpadom, a u<br />

toku je i priprema pravilnika o prikupljanju i<br />

zbrinjavanju: EE otpada, otpadnih baterija i<br />

akumulatora, opasnog otpada i otpada od autoguma.<br />

Donošenje i primjena ovih propisa<br />

ima dvojaku korist: stvaraju se pravne pretpostavke<br />

za prikupljanje novčanih sredstava za<br />

realizaciju planiranih programskih i projektnih<br />

aktivnosti u sistemu održivog korištenja,<br />

zaštite i unapređenja stanja okoliša, a s druge<br />

strane, omogućava se efikasniji rad Fonda u<br />

skladu sa direktivama EU.<br />

Prilog obezbjedio Fond za zaštitu okoliša FBiH<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Zaštita baštine<br />

37<br />

Jajce ČEKA UPIS NA<br />

LISTU UNESCO<br />

Povodom ideje grupe ljudi koja je odlučila pokrenuti nova Hodoljublja s ciljem<br />

posjete objektima i lokacijama od kulturno-historijskog značaja u Bosni i<br />

Hercegovini i njenom okruženju<br />

Foto: M. Memišević - Vodopad Veličanstveni, Jajce<br />

Mirzeta Memišević,<br />

Prije nego se upustim, na trnovitu stazu<br />

riječima opisati ljepotu koju oko<br />

samo sebi ne može vjerovati da vidi,<br />

reći ću vam šta je Bosona i šta su, po Bosoninom,<br />

Hodoljublja.<br />

Bosona. To vam je, Dobri Moji, dobrovoljno,<br />

nestranačko, nevladino i neprofitno<br />

udruženje građana osnovano sa ciljem da<br />

okupi, educira, poveže i kroz konkretne<br />

društveno-korisne projekte organizira osobe<br />

koje se bave ili zanimaju za historijsko<br />

nasljeđe Bosne i Hercegovine. Tako kažu o<br />

sebi na www.bosona.ba. (U djelu bizantskog<br />

cara Konstantina VII Porfirogeneta<br />

De Administrando Imperio (O upravljanju<br />

carstvom, Spis o narodima...), u kojem se<br />

navode sve teritorije i države koje ostavlja<br />

sinu Romanu navodi se i “χώρίον Βόσωνα”<br />

[horion Bosona] - mala teritorija Bosna,<br />

dio zemlje Bosne ili kako neki zajedljivo<br />

prevode, zemljica Bosna.)<br />

Grupa ljudi iz zemljice Bosne odlučila je<br />

pokrenuti Hodoljublja, koja za cilj imaju<br />

grupnu posjetu objektima i lokacijama od<br />

kulturno-historijskog značaja u Bosni i<br />

Hercegovini i okruženju.<br />

Ovaj put, ovoga 24. jula, Bosonci - hodoljupci<br />

odlučili su krenuti prema Jajcu, kraljevskom<br />

gradu.<br />

Nešto prije ulaza u Jajce, ako idete iz pravca<br />

Sarajeva, dočeka vas Elektrobosna. Osim<br />

što je nekad, kako čujem, bila izvor prihoda<br />

za veliki broj domaćinstava ovoga područja,<br />

ne doprinosi estetskoj slici ovog prelijepog<br />

grada, dovoljno lijepog i za kraljeve.<br />

Eh, kad već uđete u Jajce... Ako ste članovi<br />

Bosone, onda će vas dočekati vaši prijatelji,<br />

zaljubljenici u svoj grad i svoju zemlju, ali i<br />

ako niste, naći će se već neko od dobrih Jajčana<br />

i obojiti vam grad i dan još ljepše<br />

nego je to davno radio mađarski slikar<br />

Csontvary, također zaljubljenik u ovaj<br />

grad.<br />

S obzirom da ovo pišem u novembru, ne<br />

mogu, a da prvo ne pomenem Dom AV-<br />

NOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog<br />

oslobođenja Jugoslavije), u kojem je 29. i<br />

30. novembra 1943. godine održano II zasjedanje<br />

AVNOJ-a i osnovana Socijalistička<br />

Federativna Republika Jugoslavija. Dok<br />

Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro da se<br />

smijem kladiti - vodopad! Trenutno je visok oko<br />

22, a nekada je bio visok preko 60 metara. Naime,<br />

jajački vodopad spada u vrstu tzv. samodestruktivnih<br />

vodopada, u koji spada i Nijagara, a karakteriše<br />

ih činjenica da svojom hidrauličkom moći<br />

sami sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

38 Zaštita baštine<br />

Portal sa kraljevskim grbom<br />

ovo pišem osjećam kao da sam u osnovnoj<br />

školi i spremam se za takmičenje Titovim<br />

stazama revolucije. Zasjedanja AVNOJ-a i<br />

ZAVNOBIH-a bila su abeceda revolucionarne<br />

pismenosti.<br />

Prvo što će vam Jajčani pokazati je, skoro<br />

da se smijem kladiti – vodopad! Trenutno<br />

je visok oko 22, a nekada je bio visok preko<br />

60 metara. Naime, jajački vodopad spada u<br />

vrstu tzv. samodestruktivnih vodopada, u<br />

koji spada i Nijagara, a karakteriše ih činjenica<br />

da svojom hidrauličkom moći sami<br />

sebe usijecaju (i uništavaju) svoje korito.<br />

Tako je svojom enormnom snagom sam<br />

sebi smanjio visinu (što se, uglavnom,<br />

dešava svima prevelike snage!). Evlija<br />

Čelebija, turski putopisac, u svom Putopisu<br />

za jajački vodopad kaže da ima visinu “od<br />

tri minareta”, a da se sam grad “izdiže do<br />

nebeskog svoda”. Oni koji možda misle da<br />

su osmanski putopisci bili skloni hiperboli<br />

uvijek mogu pogledati razglednice iz austrougarskog<br />

perioda na kojima je prikazan<br />

grad Jajce i njegov veličanstveni vodopad,<br />

kao i djela poznatog mađarskog slikara<br />

Csontvary-a, čije su slike na razglednicama<br />

obišle Europu i svijet.<br />

Jajački vodopad je jedini koji se nalazi u<br />

samom centru grada, i jedini kojim se jedna<br />

rijeka (Pliva) ulijeva u drugu (Vrbas).<br />

Ma i da nije tako – divan je!<br />

Nakon vodopada idemo u obilazak grada.<br />

Prolazimo pored Čaršijske (Esme Sultanija)<br />

džamije iz 18. stoljeća. Postoji predanje da je<br />

ovu džamiju podigla Esma sultanija, supruga<br />

bosanskog namjesnika Mehmed paše<br />

Muhsinovića, kao zadužbinu za svoje ozdravljenje.<br />

Predaja također kaže da je osim<br />

ove džamije izgradila i dva mosta na Vrbasu.<br />

Ovo je i jedina džamija u Evropi koja nosi<br />

žensko ime. Nakon džamije ulazimo u<br />

Omerbegovu kuću. Čujemo priču o glavnim<br />

prostorijama u tradicionalnoj bosanskoj<br />

kući i njihovim namjenama. Onda prolazimo<br />

pored Crkve sv. Marije, koju su Osmanlije<br />

svojim dolaskom pretvorile u džamiju<br />

(Fethija džamija). Uz samu crkvu gordo<br />

stoji Toranj sv. Luke, jedan od 23 jajačka nacionalna<br />

spomenika. Toranj je sagrađen u<br />

15. stoljeću i jedini je sačuvani srednjovjekovni<br />

zvonik u kontinentalnom dijelu<br />

Balkana, visok 23,15 metara. Slijedi (meni)<br />

jedna od najzanimljivijih lokacija u Jajcu,<br />

Katakombe, bogumilska podzemna crkva.<br />

Tiho, razgovarajući šapatom ako baš moramo,<br />

ulazimo u nju. Pretpostavlja se da je<br />

Hrvoje Vukčić dao nalog da se isklešu katakombe<br />

u živoj stijeni kao njegova grobnica i<br />

grobnica vojvodske porodice Hrvatinića. (Ć.<br />

Truhelka, 1904., Đ. Mazalić, 1952., P.<br />

Anđelić, 1988.). O samom objektu nema<br />

pisanih historijskih podataka. Krst, polumjesec<br />

i sunce, simboli koji se različito<br />

tumače, a u kojima se vjerovatno krije nešto<br />

što ne možemo dokučiti, izazivaju<br />

poštovanje. Nemoguće je previdjeti simbol<br />

bosanske srednjovjekovne države, koji se u<br />

obliku sjene ocrtava na stropu. Naravno,<br />

radi se o ljiljanu.<br />

Dolazimo do Tvrđave. Podignuta je u XIII,<br />

a dograđivana tokom sljedećih nekoliko<br />

stoljeća. Na jugozapadnom dijelu tvrđave<br />

nalazi se portal sa kraljevskim grbom. Nastanak<br />

portala datira između vladavine<br />

Tvrtka II do kralja Stjepana Tomaševića,<br />

koji definitivno preseljava kraljevski dvor u<br />

Jajce 1421. godine. Spomenuti grb portala<br />

je prije nekoliko godina restauriran od<br />

strane stručnjaka iz Zemaljskog muzeja u<br />

Sarajevu. Trenutno se ovaj grb ‘’uživo’’<br />

može vidjeti jedino u Jajcu.<br />

Ovdje smo čuli i zanimljivu legendu o kraju<br />

posljednjeg bosanskog kralja. Nakon što<br />

je vojska Mehmeda El Fatiha osvojila Bobovac,<br />

Osmanlije su krenule prema Jajcu, jer<br />

je tamo stolovao Stjepan. Legenda kaže da<br />

Nebo iznad Jajca<br />

je posljednji bosanski kralj pokušao lukavstvom<br />

izbjeći kraj, te je naopako potkovao<br />

konja i uputio se prema Ključu. Turci su ga<br />

prozreli i uhvatili u Ključu, a onda je Fatih<br />

rekao: “Zakopajte ga blizu Jajca, ali da mu<br />

se grobnica ne vidi iz grada”. To mu je bila<br />

najveća kazna: pokopan je blizu grada, ali<br />

njegov grob ne može nadgledati grad koji<br />

je simbolizirao njegovu državu. Danas<br />

postoji mjesto u blizini grada, koje se naziva<br />

“Kraljev grob” i koji je uvršten u listu<br />

nacionalnih spomenika BiH.<br />

U sklopu zapadnog bedema nalazi se Medvjed<br />

kula. Narodna predaja kaže da joj ime<br />

potječe od toga da su se u srednjem vijeku<br />

u kuli držali medvjedi, kojima su bacani<br />

oni koji su radili protiv tadašnjih<br />

vlastodržaca. Tu teoriju historičari naravno<br />

ne podržavaju. Medvjed kula je ime<br />

dobila po svojoj masivnosti i visini. Njena<br />

trenutna visina je za pola manja nego u<br />

vremenu prije osmanskog osvajanja. Osmanski<br />

topovi su je upola smanjili, ali je<br />

ipak nisu mogli sravniti sa zemljom, što su<br />

uradili sa ostatkom gradskih kula koje su<br />

služile u odbrambene svrhe. Ta činjenica<br />

dovoljno govori masivnosti i čvrstoći Medvjed<br />

kule.<br />

Ispod zidina Starog grada nalazi se jedna<br />

neobična džamija, bez munare. Sagradio ju<br />

je Sulejman-beg Kulenović 1812. godine,<br />

nakon što je, po povratku sa hadždža,<br />

saznao da mu je umrlo šestero ženske<br />

djece i supruga, te se zove Ženska džamija.<br />

Zove se još i Dizdareva džamija po dizdarima<br />

- čuvarima tvrđave.<br />

Dizdari, čuvajte džamiju! Dizdari čuvajte<br />

Jajce. Jajčani, Bosanci, Hercegovci, budite<br />

dizdari. Poslušajte UNESCO! UNESCO,<br />

upiši Jajce na svoju listu!<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Nove knjige<br />

39<br />

ZELENI<br />

INŽENJERING<br />

Knjiga “Zeleni inženjering” David T. Allen i David R.<br />

Shonnard, obima 560 strana, rađena za američku<br />

okolišnu agenciju EPA<br />

Pripremila i prevela:<br />

Prof.dr. Azra Jaganjac<br />

U<br />

knjizi su prikazane faze projektovanja,<br />

upravljanja proizvodnjom te<br />

komerijalizacije i upotrebe produkata<br />

koja su ostvariva i ekonomična čime<br />

se smanjuje opće zagađivanje na izvoru i<br />

rizik po ljudski život i okolinu.<br />

Hemijski procesi kao, uostalom, i svi drugi<br />

industrijski procesi daju različitu lepezu<br />

skupocjenih produkata i materijala koji se<br />

koriste u zdravstvu, proizvodnji hrane i<br />

drugim djelatnostima. Ti procesi, koji daju<br />

proizvode i materijale bitne za modernu<br />

ekonomiju također emituju velike količine<br />

plinovitih, tečnih i čvrstih vrsta otpada.<br />

Obrada tih otpada košta milijarde dolara<br />

svake godine, a granične vrijednosti emisija<br />

i standardi postupaka postaju sve<br />

strožiji i ovi troškovi mogu samo rasti.<br />

Zbog povećanja cijena i strožijih standarda<br />

izvedbe, tradicionalni tzv ”end-of-pipe”<br />

pristup za rukovanje otpadom postao je<br />

manje atraktivan.<br />

Kjiga se bavi novom strategijom poznata<br />

kao svjesnost o okolišu od strane<br />

proizvodnje, eko-učinkovita proizvodnja<br />

ili prevencija zagađenja.Osnovna<br />

premisa ove strategije je izbjegavanje<br />

stvaranja otpada i polutanata što može biti<br />

efektivnije i bolje za okoliš u odnosu na<br />

tretman ili odlaganje polutanata kad su već<br />

stvoreni.<br />

Pokušaj ove knjige je da opiše povlašten ili<br />

„zeleni”ˇ pristup projektovanju, razvoju i<br />

upravljanju industrijskim procesima i produktima.<br />

Tekst počinje (dijelovi 1-4) sa osnovnim<br />

upoznavanjem sa problemima okoliša,<br />

konceptom rizika, ekološkim propisima i<br />

bio-etikom. Dijelovi 5-12 opisuju alate za<br />

procjenu i poboljšanje okolišnih performansi<br />

hemijskih procesa, proračunom<br />

troškova zaštite okoliša. Zadnji dijelovi<br />

teksta (dio 13 i 14) opisuju alate za poboljšanje<br />

vođenja poslova i nivoa integracije<br />

između hemijskih procesa i drugih industrijskih<br />

operacija.<br />

Ovaj udžbenik se koristi u zadnjoj godini<br />

inženjerskih do-diplomskih i post-diploskih,<br />

pa i doktorskih studija na više univerziteta<br />

u SAD, kao izborni ili redovni<br />

kurs kako za hemijsko inžinjerske tako i za<br />

sve one koji se bave ekologijom.<br />

Nadam se, da će se ova knjiga i u nas, koristiti<br />

kao svojevrstan alat za doprinos razvoju<br />

proizvodnog dizajna i upravljanju industrijskim<br />

procesima sa sviješću o<br />

okolišu.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

40 Svijet ptica<br />

KLJUNAŠ CIPELAŠ<br />

Arapi ga zovu abu makrub, otac cipele jer – nije teško pogoditi – ima kljun nalik<br />

na cipelu. Jaku cipelu, rekli bismo, jer tom “cipelom” može ubiti čak i krokodila<br />

Ismet Dedić, dipl.ecc<br />

Kljunaš cipelaš (Balaeniceps rex) je<br />

ptica koja izgleda kao da nosi drvenu<br />

klompu umjesto kljuna. S<br />

“klompom” čvrsto prislonjenom na prsima<br />

stoji ta 140 centimetara visoka i sedam kilograma<br />

teška ptica kao spomenik prirode<br />

među trskama jezera Kyoga u Ugandi, stoji<br />

tako satima, mirno, sasvim mirno – kao da<br />

je preparirana.<br />

Koristi li ova ptica svoj divovski kljun kao<br />

kutlaču da bi sakupljala hranu iz močvarne<br />

kaljuže Da, koristi, ali na posve osebujan<br />

način. Tome bi nijemom Božijem mahlukatu/stvoru<br />

trebalo oko vrata objesiti pločicu<br />

s natpisom: “Pozor! Opasnost!”.<br />

Proteklo je već pola dana od kada se pod<br />

vodom pola metra dugo krokodilovo mladunče<br />

smjestilo pod nogama ove čudnovate<br />

ptice. U jednom trenu kljunaš zaranja<br />

svoj masivni kljun u vodu. Čini se da je<br />

ptica samo htjela protresti glavom. Od vlastita<br />

zamaha kao da je ošamućena, uspravlja<br />

se i podiže u visinu mladog krokodila<br />

zapletenog u vodeno bilje.<br />

Ptica ćudljive naravi<br />

Vrh kukastog kljuna probija oklop i žrtva<br />

se više ne može osloboditi. Rubovi kljuna<br />

tako su oštri da režu plijen kao kliješta. Za<br />

to vrijeme iz kljuna visi vodeno bilje poput<br />

rezanaca. Četvrt sata trese kljunom kako bi<br />

svoj obrok oslobodilo neukusne trave.<br />

Tada se može prihvatiti jela.<br />

U zoološkim vrtovima timaritelji moraju<br />

ovu veliku pticu, koja liči na vremešnog filozofa,<br />

poštivati. Od nje nikad ne možeš<br />

Koristi li ova ptica svoj<br />

divovski kljun kao kutlaču<br />

da bi sakupljala<br />

hranu iz močvarne<br />

kaljuže Da, koristi, ali<br />

na posve osebujan<br />

način. Tome bi nijemom<br />

Božijem mahlukatu/<br />

stvoru trebalo oko vrata<br />

objesiti pločicu s<br />

natpisom: “Pozor! Opasnost!”<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

Kljun poput kliješta<br />

znati šta te čeka. Nerijetko zna povrijediti i<br />

posjetioce koji joj se previše približe, pa ni<br />

ona neostane bez batina. Jednom je u pičijem<br />

parku u njemačkom gradu Walsrodu<br />

jednog neomiljenog čuvara zgrabila za<br />

nogu i držala ga desetak minuta. Od tada<br />

nesretni timaritelj uvijek sa sobom nosi<br />

metlu kad ulazi u njezin kavez. Tek kada se<br />

pernata grdosija sasvim naždere, kavez se<br />

može pospremiti.<br />

Pored malih krokodila na njezinu jelovniku<br />

još su do šezdeset centimetara duge ribe,<br />

prije svega somovi, a potom i vodene zmije,<br />

žabe, puževe i kornjače. Ovo zadnje proždire<br />

zajedno s oklopom, u jednom zalogaju.<br />

Ptice s dužinom crijeva od 2,6 metara ima i<br />

dobru probavu! Svoje gnijezdo kljunaš cipelaš<br />

gradi skriveno u trsci visokoj do četiri<br />

metra (slika 1.). Po njemu prostiru se stabljike<br />

trske i papirusa. Na jajima leže oba<br />

roditelja smjenjujući se svakih šest sati.<br />

Ženka obično snese dva ili tri jaja na kojima<br />

onda roditelji leže 45 dana (slika 2.).<br />

Gnijezdo s kupaonicom<br />

Kako bi prehranili čučavce u gnijezdu, roditelji<br />

rastrgaju bibu pa njegovim komadićima<br />

mašu mladuncu iznad kljuna dok<br />

mladunče ne skoči i zgrabi plijen. No već u<br />

dobi od četiri sedmice mladi se kljunaš<br />

može hraniti i nerastrganim plijenom, pa i<br />

zmijom dugom 60 centimetara.<br />

U petoj sedmici života glad mladunčadi<br />

postaje tolika da roditelji moraju loviti ribu<br />

noću, pod svjetlom mjesečine. Tada od<br />

spavanja više nema ništa. Važnije je jesti i<br />

hladiti tijelo. Za ovo posljednje služi kljun<br />

Kako bi prehranili čučavce u<br />

gnijezdu, roditelji rastrgaju bibu<br />

pa njegovim komadićima mašu<br />

mladuncu iznad kljuna dok<br />

mladunče ne skoči i zgrabi<br />

plijen. No već u dobi od četiri<br />

sedmice mladi se kljunaš može<br />

hraniti i nerastrganim plijenom,<br />

pa i zmijom dugom 60 centimetara<br />

u koji staje dvije litre vode. Majka i otac dolijeću<br />

u podnevnoj vrućini s punim kljunom<br />

vode da bi je polahko – baš kao tušem<br />

– izlili na mladunčad.<br />

Ptići brzo uče: ne samo kako da ohlade tijelo<br />

nego i kako da se napiju vode iz kiše<br />

što je stvaraju roditeljski kljunovi.<br />

No s vodom u gnijezdo nose i vlažno vodeno<br />

bilje kako bi još više ohladili mladunce. I<br />

to im je najveći problem jer ima samo jedna<br />

vrsta ptice grabljivice koja vreba na gnijezdo,<br />

no roditelji je mogu lahko otjerati.<br />

Do sada, nažalost, nije nikome uspjelo da u<br />

zarobljeništvu, u zoološkom vrtu, uzgoji<br />

kljunaša cipelaša. Uzrok tome je u činjenici<br />

da u zoološke vrtove dolaze samo mladi iz<br />

gnijezda, jer odrasle jedinke ne mogu pripitomiti.<br />

Mlade ptice vrlo brzo sklapaju<br />

prijateljstvo s ljudima te postaju o njima<br />

ovisne.<br />

Zbog toga postaju netrpeljive prema svojim<br />

srodnicima – a gdje vlada netrpeljivost,<br />

tamo nema ljubavi. Ni među pticama.

Revitalizacija krajolika<br />

41<br />

SA HUMA JE<br />

POGLEDATI LIJEPO<br />

Neposredna blizina i komunikacijska povezanost ovog prostora sa cijelim<br />

gradom omogućava stvaranje uslova za zadovoljenje sportskih, rekreativnih i<br />

zdravstvenih potreba stanovništva, a može poslužiti i kao ekološki edukacioni<br />

centar za mlade i naravno da, kao jedan ambijentalno osmišljen prostor u<br />

središtu Sarajeva predstavlja njegov ukras<br />

Pogled na Hum<br />

Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma Hum počivaju<br />

na temeljnim prirodnim vrijednostima očuvanju<br />

životne sredine, a posebno njegovom ekološkom<br />

segmentu. Park šuma Hum zauzima gornji<br />

dio istoimenog brda na području općine Novo<br />

Sarajevo<br />

Dr.sc. Suvada Borić-Šaćiragić<br />

U<br />

neprestanoj utrci za što većom zaradom<br />

čovjek iscrpljuje Zemljina<br />

prirodna bogatstva te dovodi našu<br />

planetu na ivicu opstanka. Šumski pokrov<br />

planete Zemlje zapravo su velika »zelena<br />

pluća« koja pročišćavaju sve zagađeniji<br />

zrak, opskrbljujući nas za život potrebnim<br />

kisikom. Šume su ekološki oslonac i koordinator<br />

funkcionisanja agroekosistema,<br />

hidroekosistema i urbano-tehnoloških zajednica.<br />

Činjenica je da ekološka vrijednost<br />

šume danas višestruko premašuje<br />

njezinu sirovinsku vrijednost. Šume Bosne<br />

i Hercegovine predstavljaju jedan od najvažnijih<br />

nacionalnih prirodnih obnovljivih<br />

resursa, a po svojim karakteristikama spadaju<br />

među najvrednije šumske ekosisteme<br />

ovog dijela Evrope i predstavljaju ogroman<br />

ekonomski, ali i ekološki potencijal.<br />

Iz tog razloga treba pozdraviti i podržati<br />

akciju općine Novo Sarajevo da dio brda<br />

Hum revitalizira i pretvori u Park šuma.<br />

Svi parkovi prirode, a tako i Park šuma<br />

Hum počivaju na temeljnim prirodnim<br />

vrijednostima očuvanju životne sredine, a<br />

posebno njegovom ekološkom segmentu.<br />

Park šuma Hum zauzima gornji dio istoimenog<br />

brda na području općine Novo Sarajevo<br />

i nalazi se na nadmorskoj visini od<br />

710 do 820 m i prostire se na površini od<br />

23,63 ha. Sa Huma se vidi cijeli grad kao i<br />

svi ulazi i izlazi iz grada. Neposredna blizina<br />

i komunikacijska povezanost ovog prostora<br />

sa cijelim gradom omogućava stvaranje<br />

uslova za zadovoljenje sportskih,<br />

rekreativnih i zdravstvenih potreba stanovništva,<br />

a može poslužiti i kao ekološki<br />

edukacioni centar za mlade i naravno da,<br />

kao jedan ambijentalno osmišljen prostor<br />

u središtu Sarajeva predstavlja njegov<br />

ukras.<br />

Zbog izuzetnih pejzažnih i prirodnih vrijednosti,<br />

bogatstva i raznolikosti biljnog i<br />

životinjskog svijeta, zbog značaja u pogledu<br />

uticaja na klimu, zaštitu zemljišta od<br />

erozionih procesa, regulaciju vodnog režima,<br />

apsorpciju ugljen dioksida i oslobađanje<br />

kiseonika kao i ostalih ekološko – socijalnih<br />

vrijednosti koje prostor, neposredno<br />

oslonjen na gradski centar, treba da zadovolji,<br />

području Huma se pristupilo sa velikom<br />

pažnjom i ozbiljnošću.<br />

U ratnom periodu 1992.-1995. na cijeloj<br />

površini je izvršena bespravna sječa drveća,<br />

što je za posljedicu imalo pojavu, odrona<br />

terena i intenzivne erozione procese.To<br />

je dovelo do ugrožavanja stambenih i gospodarskih<br />

objekata te ispiranje plodnog<br />

sloja zemljišta. U cilju zaustavljanja pomenutih<br />

pojava i stabilizacije terena tokom<br />

1997. godine izvršeno je pošumljavanje<br />

terena sa oko 60.000 sadnica različitih vrsta<br />

lišćara i četinara, kako autohtonih, tako<br />

i alohtonih biljnih vrsta. Područje je ograđeno.<br />

Odvežen je neorganski otpad, uređene<br />

staze, izgrađen i instaliran šumski mobilijar<br />

(nadstrešnice, klupe i stolovi).<br />

Asfaltirana saobraćajnica koja vodi do samog<br />

vrha. Izgrađena saobraćajnica predstavlja<br />

kičmu cijelog projekta i ove godine<br />

trebala bi biti osvijetljena. Biće organizovana<br />

biciklistička utrka, čime će se ovaj park<br />

sporta i rekreacije predstaviti građanima.<br />

Takođe ove godine planirana je gradnja<br />

trim-staze koja će pored već izgrađenih drvenih<br />

kućica dati sadržaj zbog kojih će ljudi<br />

dolaziti tu na rekreaciju i odmor.<br />

Projektom formiranja Park šume Hum nije<br />

predviđeno podizanje šumskih nasada koji<br />

bi u budućnosti imali ekonomski interes<br />

kao dominantan.<br />

Ovdje se kroz projekat želi prvenstveno<br />

stvoriti područje u kome će šuma, kao veoma<br />

složen ekosistem, u punom obimu posjetiocima<br />

omogućiti da zadovolje rekreacione,<br />

edukacione, esteteske, emocionalne<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

42 Urbana ekologija<br />

Februar 2011.-Mlade sadnice pod snijegom<br />

i duhovne potrebe.<br />

Uzimajući u obzir položaj brda Hum u odnosu<br />

na gradsko područje, dominantnu visinu<br />

sa koje se većim dijelom može panoramski<br />

posmatrati i snimati, lako je uočiti njegove<br />

prednosti u odnosu na druga izletišta.<br />

Ne treba zanemariti činjenicu da podizanje<br />

Parka šume zahtijeva vrijeme od više desetina<br />

godina i da je to proces povezanih projekata<br />

koji vode ka krajnjem cilju. Sve je to<br />

Ovdje se kroz projekat želi<br />

prvenstveno stvoriti područje u<br />

kome će šuma, kao veoma<br />

složen ekosistem, u punom<br />

obimu posjetiocima omogućiti<br />

da zadovolje rekreacione,<br />

edukacione, esteteske, emocionalne<br />

i duhovne potrebe<br />

uslovljeno mnogim izazovima, ali i problemima.<br />

Posebno je značajna ugroženost<br />

antropogenim uticajem koja se ogleda u<br />

bespravnom zauzimanju zemljišta i bespravnoj<br />

gradnji objekata, odlaganju građevinskog,<br />

kabastog i ostalog otpada, uništavanju<br />

šumskog mobilijara od strane<br />

neodgovornih pojedinaca i mehaničkom<br />

oštećenju sadnica. Naravno ne smijemo<br />

zaboraviti i opasnost od pojava požara.<br />

BiH je pozvana da u 2011. godini na međunarodnom<br />

i državnom nivou, sudjeluje i organizuje<br />

aktivnosti kojima će obilježiti Međunarodnu<br />

godinu šuma, a sve s ciljem<br />

širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti<br />

koje šumski ekosistemi daju našem gradu, ali<br />

i cijeloj državi. Stoga je naša obaveza nastaviti<br />

raditi na rješavanju globalnih izazova, te zajedno<br />

s drugima donositi odluke za očuvanje<br />

održivosti šuma. Šumu nije dovoljno samo<br />

voljeti – šumom se mora gospodariti na održiv<br />

način kako bi se postiglo optimalno zadovoljenje<br />

društvenih, ekoloških i ekonomskih<br />

potreba sadašnjih, ali i budućih generacija.<br />

Park šume Hum je izazov svih nas, ali i naša<br />

obaveza i naša ljubav.<br />

PARKOM<br />

PROTIV DIVLJE<br />

GRADNJE<br />

Općina je kroz realizaciju kreativnih programa na<br />

području Park-šume koji imaju za cilj unapređenje<br />

ekološke svijesti stanovništva i stvaranje<br />

odgovornijeg odnosa pojedinca prema prirodi,<br />

direktno uključila stanovništvo, obrazovne institucije,<br />

nevladine organizacije i medije<br />

Anera Kečo,<br />

Općina Novi Grad Sarajevo<br />

Kapitalni projekat “Revitalizacija<br />

park-šume Mojmilo” uvršten je kao<br />

prioritetni u Strategiju razvoja Općine<br />

Novi Grad Sarajevo do 2015. godine i<br />

ima za cilj uspostavljanje sadržaja za odmor,<br />

sport, rekreaciju, edukaciju i kvalitetno<br />

upravljanje prostorom, a naročito pejzažno<br />

oblikovaje prostora sadnim<br />

materijalom u skladu sa funkcijom i zahtjevima<br />

lokaliteta Park-šume čime se direktno<br />

onemogućuje i bespravna gradnja,<br />

kao jedan do “gorućih” tekućih problema<br />

ove lokalne zajednice koji sa sobom nosi<br />

niz negativnih posljedica.<br />

Naime, Park-šuma Mojmilo u okviru MZ<br />

“Švrakino selo II” smještena je na brdovitom<br />

terenu, na nadmorskoj visini cca 600<br />

m, sa kontinentalnom klimom i izraženim<br />

sjevernim i južnim vjetrovima, nalazi se u<br />

blizini urbanog, gradskog dijela Općine i<br />

lako je dostupna pristupnim putevima i<br />

stazama svim zainteresovanim licima sa<br />

područja Općine, Grada i Kantona Sarajevo<br />

pješke, vlastitim automobilom ili redovnom<br />

minibuskom linijom Otoka – Mojmilo.<br />

Značaj realizacije ovog Projekta ogleda se<br />

prije svega u potrebi uspostavljanja “zelene<br />

zone” za odmor i rekreaciju u blizini gradske<br />

sredine radi unapređenja uslova, odnosno<br />

kvalitete života lokalnog stanovništva<br />

kroz povećanje broja biljaka što ima višestruku<br />

ulogu.<br />

Biljke na zelenim površinama, svojim<br />

oblikom, građom i životnim karakteristikama<br />

predstavljaju nezamjenjive elemente<br />

prirode koji pozitivno utječu na mikroklimu<br />

okoline smanjujući visoke<br />

temperature vazduha, povećavajući stepen<br />

vlažnosti zraka, regulišući jačinu vje-<br />

tra, smanjujući stepen buke, prečišćavajući<br />

zrak od štetnih zagađujućih materija,<br />

održavajući strukturu i kvalitet zemljišta,<br />

kao i nivo podzemnih voda. Dakle, imajući<br />

u vidu naprijed navedeno, zelene površine<br />

imaju sanitarno-higijensku, kulturno-prosvjetnu,<br />

estetsku i kompoziciono<br />

Ugodno i korisno druženje<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Urbana ekologija<br />

43<br />

Značaj realizacije ovog Projekta<br />

ogleda se prije svega u potrebi<br />

uspostavljanja “zelene zone” za<br />

odmor i rekreaciju u blizini<br />

gradske sredine radi unapređenja<br />

uslova, odnosno kvalitete<br />

života lokalnog stanovništva<br />

kroz povećanje broja biljaka što<br />

ima višestruku ulogu<br />

Uređeni dio brda Mojmilo<br />

-regulacionu funkciju koje su nezamjenjive<br />

i neophodne u okviru planiranja i podizanja<br />

stambenih objekata, naselja i sl.<br />

Želja Općine jeste da kroz provedbeno -<br />

plansku dokumentaciju stvori jedinstvo<br />

urbanizma, arhitekture i pejzažne arhitekture.<br />

Napominjemo da je Prostornim<br />

planom Kantona Sarajevo do 2023. godine<br />

navedeni lokalitet namjenjen za zelenilo.<br />

Upravo iz tih razloga, te činjenice da<br />

ova Općina ima najveći broj stanovnika u<br />

Kantonu Sarajevo, kao i veliku gustinu<br />

naseljenosti po m 2 , krajem 2006. godine<br />

otpočeli su radovi na realizaciji Projekta<br />

“Revitalizacija Park-šume Mojmilo”. Obzirom<br />

da je procjena da će za njegovu<br />

kompletnu implementaciju trebati milionska<br />

sredstva, Općina iz godine u godinu<br />

samostalno ili u saradnji sa višim nivoima<br />

vlasti koji su prepoznali vrijednost<br />

ovog Projekta izdvaja značajna finansijska<br />

sredstva.<br />

Na lokalitetu Park-šume do sada je urađeno<br />

sljedeće: Projektovanje i izgradnja Arboretuma;<br />

Projektovanje i izgradnja<br />

objekta Eko kuća; Vanjsko uređenje Eko<br />

kuće; Opremanje iste inventarom i namještajem;<br />

Projektovanje i izgradnja minibuske<br />

okretnice Turkušići; Izgradnja pješačke<br />

staze i ambijentalno uređenje iz pravca<br />

Dobrinje; Sadnja cca 2.200 kom. mladih<br />

sadnica stabala; Izgradnja igrališta i trim<br />

staze; Hortikulturno uređenje zelenih površina<br />

oko objekta Eko kuće; Izgradnja<br />

ulične rasvjete; Ograđivanje parcela u vlasništvu<br />

Općine; Kroz različite manje ekološke<br />

projekte zasađeno je cca 300 komada<br />

sadnica drveća i grmlja; U toku je<br />

projektovanje i izgradnja tubing staze sa<br />

pratećim sadržajem.<br />

Bitno je istaći da je Općina kroz realizaciju<br />

kreativnih programa na području Park-šume<br />

koji imaju za cilj unapređenje ekološke<br />

svijesti stanovništva i stvaranje odgovornijeg<br />

odnosa pojedinca prema prirodi direktno<br />

uključila stanovništvo, obrazovne institucije,<br />

nevladine organizacije i medije.<br />

Osnivanjem JP “LOKOM” d.o.o. Općina je<br />

sistemski pristupila razvijanju održive<br />

upravljačke funkcije nad lokalitetom Parkšume<br />

Mojmilo.<br />

Zavisno od finansijskih mogućnosti, zatim<br />

ekološke svijesti stanovništva, neplanske<br />

gradnje i efikasnosti donošenja provedbeno-planske<br />

dokumentacije za lokalitet<br />

Park-šume Mojmilo u narednih deset godina<br />

namjera nam je zaokružiti zeleni pojas<br />

od cca 40 ha (otkup preostalih 50% zemljišta)<br />

uz prevashodno usvajanje Regulacionog<br />

plana, zatim ravnomjernog razvoja<br />

hortikulturnih, rekreativnih, sportskih i<br />

edukativnih sadržaja, zatim razvoja infrastrukture<br />

za naselje u okruženju Park-šume<br />

sa visokim urbanim standardima, te unapređenje<br />

upravljačkih funkcija lokalne zajednice<br />

na datom lokalitetu i unapređenje<br />

partnerstva sa zajednicom.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

44 Zbrinjavanje opasnog otpada<br />

ŠTA NE ZNAMO<br />

O AZBESTU<br />

Prijeko je potrebno usaglasiti domaće propise o azbestu sa evropskim<br />

direktivama i napraviti značajne pomake u uspostavljanju sistema sakupljanja,<br />

prevoza i odlaganja azbestnog otpada. Uzgred da spomenemo, da se ovi<br />

materijali vrlo često nalaze na divljim odlagalištima<br />

Emina Ahmetović,<br />

Fljorina Nulleshi<br />

(EKOPOT Tuzla)<br />

O<br />

zdravstvenoj i okolišnoj problematici<br />

povezanoj sa izlaganjem vlaknima<br />

azbesta javnost BIH je nedovoljno<br />

informisana. Činjenica da je azbest<br />

zabranjen u EU i mnogim razvijenim zemljama,<br />

kao i regulisanje njegove upotrebe,<br />

trgovine i prometa, zahtijeva sprovođenje<br />

edukativnih mjera kod investitora,<br />

radnika i svih lica koja su izložena azbestu,<br />

ili učestvuju u procesu stvaranja građevinskog<br />

otpada tj. rušenja objekata u kojima je<br />

azbest prisutan. Od posebne važnosti je<br />

informisanje javnog mnijenja o posljedicama<br />

po zdravlje koje mogu nastupiti uslijed<br />

izlaganja ovakvim materijalima.<br />

Azbest je mineral vlaknaste strukture i sredinom<br />

20-tog vijeka se intenzivno upotrebljavao,<br />

posebno u periodu nakon II svjetskog<br />

rata. Koristio se u građevinskoj<br />

industriji (crijep, nosiva armatura), u proizvodnji<br />

cijevi za vodovod ili kanalizaciju, u<br />

auto industriji kao obloga kočionih sistema,<br />

u elektranama, na brodogradilištima,<br />

u kozmetičkim preparatima itd. Ugrađen<br />

je u veliki broj javnih zgrada kao izolacioni<br />

materijal. Prevedena sa grčkog jezika riječ<br />

azbest znači nešto neuništivo. Postoji šest<br />

vrsta azbesta, od kojih su krocidolit, krizotil<br />

i amosit najčešće upotrebljavani, pa su<br />

samim tim najviše prisutni u okolišu. Azbestcementni<br />

(jedan od materijala tipa<br />

maltera) proizvodi su često zastupljeni u<br />

građevinskom otpadu. Vijek trajanja azbestcementnih<br />

(AC) proizvoda je ograničen<br />

(oko 20 godina). Nakon isteka tog perioda<br />

dolazi do oštećenja materijala što ima negativan<br />

utjecaj na okoliš ili po čovjekovo<br />

zdravlje. Uz toksične pare i gasove, čestice<br />

azbestne prašine su najpoznatiji kancerogeni<br />

životne sredine. 80ih godina, nakon<br />

otkrića da je azbest kancerogeni materijal<br />

tipa A. Svjetska zdravstvena organizacija,<br />

Međunarodna organizacija rada i Međunarodna<br />

agencija za istraživanje raka predložile<br />

su zabranu njegove upotrebe.<br />

Najčešće bolesti koje uzrokuje azbest su<br />

bolesti pluća (azbestoza, rak pluća). Otežavajuća<br />

okolnost kod ovih oboljenja je izuzetno<br />

dugi period inkubacije. U nama susjednoj<br />

Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji<br />

veliki broj građana ima ove zdravstvene<br />

probleme.<br />

Pravni aspekti i situacija u<br />

BiH<br />

Postoji niz dokumenata koji su doneseni<br />

na nivou EU, a odnose se na reklamiranje,<br />

upotrebu, promet i prodaju azbesta. Pomenućemo<br />

neke direktive:<br />

■ 78/319/EEC, 87/217/EEC, 91/689/EEC –<br />

mjere za zaštitu okoliša od onečišćenja azbestom<br />

kao i mjere za kontrolu otpada od<br />

azbesta,<br />

■ 91/382/EEC (1991) - smanjenje maksimalno<br />

dopuštene količine azbesta,<br />

■ 90/394/EEC (1990) – uvodi se način zamjene<br />

azbesta,<br />

Azbest - velika opasnost po zdravlje<br />

■ 91/659/EEC – zabrana upotrebe svih vrsta<br />

azbestnih vlakana,<br />

■ 2003/18/EEC – zaštita radnika od izloženosti<br />

azbestu pri radu (predstavlja izmjenu<br />

Direktive 83/477/EEC).<br />

Evropski parlament je 1976 godine usvojio<br />

Direktivu koja nalaže ograničavanje proizvodnje<br />

i upotrebe azbesta sa ciljem da do<br />

2005 godine sve zemlje članice EU napuste<br />

i potpuno zabrane upotrebu određenih<br />

opasnih tvari u koje je uključen i azbest.<br />

Od 1.1.2005 na snazi je zabrana upotrebe<br />

svih vrsta azbesta u EU.<br />

Generalno, zbog nedostataka adekvatnih<br />

propisa u zemljama koje nisu članice EU<br />

(prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisutan<br />

je i nizak nivo svijesti o problemima koji<br />

su povezani sa ovim mineralom. U BiH su<br />

npr. u poslijeratnom periodu vršene aktivnosti<br />

uklanjanja azbesta u pojedinim nase-<br />

Generalno, zbog nedostataka adekvatnih propisa u zemljama koje<br />

nisu članice EU (prvenstveno zemlje istočne Evrope), prisutan je i<br />

nizak nivo svijesti o problemima koji su povezani sa ovim mineralom.<br />

U BiH su npr. u poslijeratnom periodu vršene aktivnosti uklanjanja<br />

azbesta u pojedinim naseljima zahvaljujući stranim fondovima<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Mudre misli<br />

45<br />

ljima zahvaljujući stranim fondovima.<br />

Nema državnog propisa koji reguliše zabranu<br />

upotrebe azbestnih proizvoda i tehnologija,<br />

niti se kontroliše njegovo uklanjanje<br />

i uvoz. Nekoliko gradova u BiH radi<br />

na projektima zamjene AC cijevi u vodoopskrbnim<br />

sistemima. Međutim posebnu<br />

opasnost predstavlja slabo vezani, slobodni<br />

azbest u velikom broju objekata.<br />

Na atmosferu radnih prostorija i radilišta<br />

odnose se odredbe jugoslovenskog standarda<br />

(iz 1991.) koji utvrđuje maksimalno dozvoljenu<br />

koncentraciju prašine azbesta. Zakonom<br />

o zaštiti zraka (Sl.novine FBiH br.<br />

33/03) utemeljen je Pravilnik o graničnim<br />

vrijednostima emisije zagađujućih materija<br />

u zrak (Sl.novine FBiH br.12/05) koji propisuje<br />

ograničenje kancerogenih polutanata,<br />

tj. azbesta u ambijentalnim uslovima. Krajnja<br />

destinacija azbestnog otpada kojeg izvoze<br />

ovlaštene firme su uglavnom zemlje EU.<br />

Balkanska konferencija o<br />

azbestu<br />

U junu 2010. godine, na Ohridu je održana<br />

Balkanska konferencija o azbestu koju je<br />

organizovao Gauss Institut iz Bitole. Ovaj<br />

institut, uz organizacije EKOPOT iz Tuzle,<br />

Heliks iz Beograda i Fond za primjenjena<br />

istraživanja i komunikacije iz Sofije, implementira<br />

projekat pod nazivom KAPAZ –<br />

“Jačanje kapaciteta za zabranu i uklanjanje<br />

azbesta u zemljama zapadnog Balkana“.<br />

Projektno područje su zemlje zapadnog<br />

Balkana, prevenstveno Makedonija, BiH,<br />

Srbija i Bugarska. Projektom se nastoje ojačati<br />

kapaciteti civilnog društva oko rješavanja<br />

problematike azbesta, podići nivo<br />

javne svijesti o štetnom djelovanju čestica<br />

azbesta po zdravlje i okoliš, lobirati nadležne<br />

instiutucije da usvoje i sprovedu evropske<br />

direktive koje tretiraju zaštitu radnika<br />

uslijed izloženosti azbestu.<br />

Na Konferenciji je zaključeno da zemlje zapadnog<br />

Balkana zaostaju za evropskim zemljama,<br />

kada su u pitanju pravni propisi iz<br />

ovog domena, te da je javnost malo upoznata<br />

o štetnosti azbesta. U Srbiji se još<br />

uvijek proizvodi azbest, zemlje ga uvoze u<br />

neznatnim količinama, tako da zabrana<br />

azbesta neće imati dalekosežne posljedice<br />

Najčešće bolesti koje<br />

uzrokuje azbest su<br />

bolesti pluća (azbestoza,<br />

rak pluća). Otežavajuća<br />

okolnost kod<br />

ovih oboljenja je izuzetno<br />

dugi period inkubacije.<br />

U nama susjednoj<br />

Hrvatskoj, posebno<br />

u Dalmaciji veliki broj<br />

građana ima ove zdravstvene<br />

probleme<br />

na ekonomsku situaciju u ovim zemljama.<br />

Na odmet neće biti procjena ekonomske<br />

opravdanosti, jer se azbest zamjenjuje alternativnim<br />

materijalima.<br />

Prijeko je potrebno usaglasiti domaće propise<br />

o azbestu sa evropskim direktivama i<br />

napraviti značajne pomake u uspostavljanju<br />

sistema sakupljanja, prevoza i odlaganja<br />

azbestnog otpada. Uzgred da spomenemo,<br />

da se ovi materijali vrlo često nalaze na<br />

divljim odlagalištima.<br />

Lica koja dođu u kontakt s njim ili ga buše,<br />

lome, bacaju ili razbijaju, izloženi su velikoj<br />

opasnosti po zdravlje. Zajednički cilj<br />

svih zemalja treba biti edukacija građana o<br />

ovoj temi. Nadležna ministarstva moraju<br />

ojačati svoje kapacitete i uvažiti mišljenje<br />

organizacija civilnog društva koje lobiraju<br />

za sprovodjenje evropskih direktiva i glasno<br />

ukazuju na nedostatak informacija o<br />

situaciji sa azbestom u ovim zemljama i<br />

nepostojanje Registra objekata, pogona i<br />

postrojenja u kojima je korišten materijal<br />

na bazi azbesta. Pomenute organizacije<br />

predočiće izrađene nacionalne akcione<br />

planove, predhodno verifikovane od strane<br />

EU eksperata, za prenos Direktive Evropske<br />

Unije (2003/18/EC i 2009/148/EC) u<br />

nacionalna zakonodavstva, relevantnim<br />

ministarstvima na uvid.<br />

Strpljenje je moć<br />

Odabrala: Anida Džanko<br />

Usuditi se: to je cijena napretka.<br />

Victor Hugo<br />

Takt je vještina da nekome nešto dokažete,<br />

a da od njega ne napravite neprijatelja ili<br />

budalu.<br />

Howard W. Newton<br />

Čuvaj se malih pukotina; mala će pukotina<br />

potopiti i veliki brod.<br />

Benjamin Franklin<br />

Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio<br />

bez novca. Biti bez novaca je prolazno<br />

stanje: biti siromašan je stanje duha.<br />

Mike Todd<br />

Oni koji nikada ne mijenjaju mišljenje,<br />

vole sebe više nego istinu.<br />

Joseph Joubert<br />

Kad su svi protiv Vas to znači ili da ste<br />

apsolutno u krivu ili apsolutno u pravu<br />

Albert Guinon<br />

Oni koji se pretjerano bave malim<br />

stvarima često postaju nesposobni za<br />

velike.<br />

La Rochehoucauld<br />

Nitko nikada nije postigao nešto zaista<br />

veliko, a da se nije izložio riziku.<br />

Denis Waltley<br />

Civilizacija je uvijek u opasnosti kad<br />

oni koji nisu naučili slušati dobiju pravo<br />

zapovijedati.<br />

Winston Churchill<br />

Strpljenje je moć. S vremenom i<br />

strpljenjem i dudov list postaje svila.<br />

Kineska poslovica<br />

Ne mogu Vam dati recept za uspjeh, ali<br />

Vam mogu reći formulu za neuspjeh:<br />

NASTOJTE SVAKOME UGODITI!<br />

Herbert B. Swope<br />

Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći<br />

izvanredno zabavlja svojim mislima.<br />

Arthur Shopenhauer<br />

U ovom varljivom svijetu nepotrebno<br />

je uzimati srcu sve nesreće koje nam se<br />

dogode.<br />

Jočo Jamamoto<br />

Nikad ne donosite važnu odluku ako niste<br />

razmotrili barem dvije mogućnosti izbora.<br />

Lee Iacocca<br />

Pametni ljudi dopuštaju svojoj djeci da<br />

ponekad i pogriješe.<br />

Mahatma Gandhi<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

46 Odsjaj zemlje u poeziji<br />

PJESME POBUNE I<br />

PJESME BLISKOSTI<br />

Ideja Saita Orahovca o prirodnoj vezanosti čovjeka i zemlje nadrasla je svoju<br />

prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog odnosa. Pjesnici su rijetko<br />

pjevali o šumi, radije su pjevali o stablima, o krajolicima, o visovima ili ravnici. On<br />

je nije zaobišao<br />

Vojislav Vujanović<br />

Poezija Saita Orahovca je imala svoga<br />

odjeka u vremenu u kojem je nastajala,<br />

uspostavljajući s njim korespondenciju<br />

i u sadržajnom i u formalnom<br />

aspektu. U sadržajnom smislu, njegovo je<br />

pjesništvo direktno inkliniralo ka socijalnom<br />

pjesništvu, kome se priklanjao značajan<br />

broj pjesnika tridesetih godina minulog<br />

vijeka. Svoje socijalno osjećanje je često<br />

podizao do glasa bunta ne vodeći računa<br />

toliko o pjesničkoj izražajnosti koliko na<br />

eksplicitnosti iskaza čija je metaforička<br />

struktura bila toliko otvorena da se oslobađala<br />

kontekstualnog usložnjavanja iskaza<br />

da bi se njegova metafora razuđivala u deltu<br />

višeznačnosti i uzdizla do univerzalnih<br />

istina. Njegova se inspiracija nadahnjivala<br />

neposrednim iskustvenim stanjima, pri<br />

tom, pjesnik nije dozvoljavao da se u pjesmu<br />

ugradi lična emocija, već je tragao za<br />

onom jezičkom formom i stihovnom organizacijom<br />

u kojoj bi se zbiralo kolektivno<br />

iskustvo onih koji su se nalazili na sporednom<br />

kolosjeku životnih zbivanja i potom je<br />

formulirao pjesnički iskaz sa naglašenom<br />

retorskom rezonancom. U toj rezonanci se<br />

skrivala pjesnička istina, sa ponekad istinskim<br />

gradacijama egzistencijalne upitanosti<br />

onih koji pate. U tom prostoru se, svojim<br />

unutrašnjim skladom, posebno<br />

odlikuje pjesma “On se žali”:<br />

Sadašnji moj hljeb je: u grlu trnova drača<br />

Dlanovi su mi izbrazdani krvavim prugama<br />

žuljeva,<br />

Dan mi je: beskrajna postelja plača,<br />

Druše, iz mene legije robova kunu.<br />

Riječ se ne pomjera iz ležišta leksičkog<br />

značenja, u rečeničnim spregovima odjekuje<br />

horski glas, slike su proistekle iz neposrednog<br />

iskustva, pa ipak one posjeduju<br />

energiju sugestivnosti, dovoljno jake da se<br />

iskorači iz prostora prozaičnog i ulije se u<br />

poetski slog.<br />

Ipak, bez obzira na skučeni prostor iz kojeg<br />

je izvirala njegova inspiracija, u pjesničkom<br />

oblikovanju ona je pronalazila<br />

određeni raspon, raspon koji se mjerio<br />

Sait Orahovac<br />

osjećanjem patništva do zova na pobunu.<br />

Motivi su nalaženi u prostorima usudnosti<br />

Crnogoraca da “poput nomada, po zemljinom<br />

šaru/ lutaju željni postelje i krova”,<br />

u provođenju dneva u robijašnici i<br />

Spartakove pobune prezrenih, do samilosti<br />

nad prosjakinjom na ulici i prepoznavanju<br />

bliskosti između izrabljivanja radnika<br />

i Kristova stradanja na Golgoti s tim<br />

što vjeruje da je stradanje patnika na zemlji<br />

i veće od njegovog:<br />

Veliki druže, raspeše te. Ali<br />

Pečalno nije preći tu golgotu,<br />

Muke su veće: bezbroj puta mrijeti,<br />

ko mi što mremo, a biti u životu.<br />

(Siromasi pišu Hristu)<br />

I, možda su najpotresniji stihovi iz pjesme<br />

“Mi”:<br />

Sestre nam postaše bludno roblje,<br />

Bolnice su pune suludih i kljastih.<br />

Ruke Moćne Bijede drži nas u vlasti<br />

I mjesto u Domu noćamo u Groblje,<br />

O, pali smo, niže zar se može pasti<br />

Ali, kada osobna osjećanja približi svojoj<br />

inspiraciji, ili kada je ugradi u samo biće<br />

sopstvenih osjećanja, pjesma se Saita Orahovca<br />

razmekša, riječ se utopi u vlastitu<br />

emociju, intimizira se i prijeđe u govor bliskosti.<br />

Retorska intonacija utopi u prostor<br />

ispovijednog. Misao poprimi karakter sanjarskog<br />

u kojem dominira priziv slika iz<br />

rodnog kraja. One su pune sunčeva sjaja,<br />

pune sokova životnosti čije se lirske bujice<br />

ljeskaju na razbarušenim horizontima.<br />

Evo, kako se to oformilo u pjesmi “Zemlja i<br />

čovjek”:<br />

Debela zemlja: crnica, sva masna,<br />

Puši se sivom izmaglicom zore,<br />

A orač krči i sije i ore<br />

Da pogača nam zamiriše kvasna.<br />

Za trenut: pa će da izbije gusti<br />

Pokrov na njivi, da se ustalasa<br />

Žuđeno žito puno ml’ječnog klasa,<br />

Da živne čovjek i predio pusti.<br />

Zemlja i čovjek! Od iskona dvoje<br />

Vječitih spona. Za njih: smrt i vrijeme –<br />

Bešćutni Bozi – bespomoćno stoje!<br />

Čovjek i zemlja nerazorno traju<br />

U biću trajnom. Noseć teško breme<br />

Besmrtnu snagu jedno drugom daju.<br />

Ne znam kada je pjesma nastala, možda<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Odsjaj zemlje u poeziji<br />

47<br />

prije osamdesetak godina i pjesniku je bilo<br />

stalo da kaže nerazlučivu vezanost između<br />

čovjeka i zemlje i da se ta vezanost u međusobnom<br />

odnosu transponirala u imaginarnu<br />

ljubav. Međutim, pjesnikova ideja vezanosti<br />

čovjeka i zemlje nadrasla je svoju<br />

prirodnost i prerasla u vertikalu egzistencijalnog<br />

odnosa budući da je čovjek u modernoj<br />

povjesti razgradio pjesnikovu ideju<br />

o prirodnoj vezanosti i, opterećen svojom<br />

pohlepom, razgradio gotovo do neprijateljstva<br />

i egzistencijalne tjeskobe i straha od<br />

samouništenja. I, kada se sve to stavi u novi<br />

kontekst ove pjesme Saita Orahovca, postajemo<br />

svjesni kako je moćna pjesnikova<br />

ideja i u kojoj bismo mjeri trebali biti vezani<br />

upravo za pjesnički govor koji se nikada<br />

ne veže samo za trenutak svoga postojanja,<br />

već uvijek, u svojim bisagama u proputovanju<br />

kroz vrijeme, nosi višak ljudskosti koja<br />

se prilagođava novostvorenim povijesnim<br />

uvjetima i transponuje se u novu energiju<br />

smisaonosti i potvrdu ljudskosti.<br />

Ali ima još jedan momenat na koji moramo<br />

usredsrediti svoju pažnju kad je u pitanju<br />

pjesništvo Saita Orahovca: kada se<br />

inspirativno čvorište smjesti u samo tkivo<br />

intime, za pjesnički govor se otvaraju novi<br />

horizonti, rađaju se novi motivi, motivi<br />

vezani za sve ono što se u prostoru očituje<br />

svojom bliskošću. Tu je, prije svega, roditeljski<br />

krug, majka i otac, a potom i sve<br />

ono u čijem su se okrilju rađale prve životne<br />

spoznaje, prve ljubavi. Može to biti<br />

i kamen i biljka, i stablo, šuma, rodni krajolik,<br />

domovina. Sve to susrećemo u poeziji<br />

Saita Orahovca. On ispisuje triptihon<br />

ocu, pjesmu majci, sestri, ali i ždrebetu,<br />

kravi, stadu ovaca, rodnom selu. O ocu je<br />

pjevao:<br />

Bio je ratar. Bio je snažan i vedar,<br />

Plugom je plužio po suhomeđi. Kosio<br />

Stasalu djetelinu. U naručju me nosio<br />

Ushićen da mi pokaže: kukuruz kako je<br />

rodio<br />

(Moj otac)<br />

Stihovi o majci su potresni:<br />

Malo je imala radosti. Tek između činova<br />

Ako je znala odahnuti – nakon spuštene<br />

zavese.<br />

Bila je patnica i bolna. Rane, zbog umrlih<br />

sinova,<br />

Čim je pomišljala na njih – u srcu raskrvave.<br />

(Majka)<br />

U čitavom tom spletu motiva sa čarobnom<br />

mekotom bliskosti, Sait Orahovac će jednu<br />

pjesmu posvetiti i šumi. Čudno je: šuma je,<br />

po sebi, puna tajanstva i čarobnosti, pjesnički<br />

motiv po svojoj prirodnoj izvornosti,<br />

koja se, tako često useljavala u bajku, ali<br />

su pjesnici rijetko kad pjevali o njoj. Pjevali<br />

su o stablima, o krajolicima, o visovima<br />

planina ili ravnici, šuma je uvijek ostajala<br />

na rubu inspiracije. Sait Orahovac, u svojoj<br />

intimnoj poeziji, nije je zaobišao. I danas,<br />

kada svoju misao posvećujemo šumi, kao<br />

jednom od stubova u nastojanju da nađemo<br />

put ka ozdravljenju našeg odnosa prema<br />

jedinom našem mogućem staništu,<br />

našoj planeti, koja nam je, božanskom dobrotom,<br />

data da izvršimo svoje misionarsko<br />

poslanstvo, listamo listove pjesničkih<br />

knjiga Saita Orahovca i čitamo njegovu<br />

pjesmu o šumi. Samo, prije toga, moramo<br />

reći: bez obzira na stvarne pjesničke dosege<br />

Saita Orahovca: on je dio naše duhovne<br />

baštine i ne bismo ga smjeli zaboraviti. Uostalom,<br />

doskora je, niska rasta, ali žustra<br />

koraka, promicao, između nas, ulicama<br />

grada i pozdravljao nas svojom urođenom<br />

srdačnošću. Rođen je u selu Vladnama kod<br />

Podgorice 1909. a umro u Sarajevu 1992.<br />

godine. Poslušajmo poetske slapove njegove<br />

pjesme “Šuma”:<br />

Foto: D: Šoljan - Crepoljsko<br />

Šuma<br />

Šuma je skladna porodica koja<br />

Na sebi nosi odeždu zelenu.<br />

Šuma u hladi mirisavi hvoja<br />

Otvara dveri Nimfi i Selenu.<br />

Brzaci u njoj romore bez broja,<br />

Naslada slatka srni i jelenu.<br />

A Bog je šume: svet igre i spoja:<br />

U šumi Jelen obljubi Jelenu.<br />

Šuma te hladi. I greje. I šuma:<br />

Drevni je konak moga drevnog deda:<br />

Devojko, hajdemo da ne siđem s uma:<br />

Tamo nas čeka saće mladog meda!<br />

Hajdemo u šumu, u goste Jelenu,<br />

Da skrojim tebi odeću zelenu.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

48 Tragovi vremena<br />

BI PONOR I<br />

SLEDI SE MORE<br />

Izvod iz “Godišnjaka od događaja crkvenih, svietskih i<br />

promine vrimena u Bosni”<br />

God. 1879. trajala je zima blizu<br />

dva mjeseca te je kod nas<br />

izlazila na 24 stupnja.<br />

1887./88. velik snieg blizu 2<br />

metra debeo, a po planinama<br />

6-8 metara debeo. Zima od 25<br />

stupnjeva kroz njekoliko dana u<br />

Sarajevu<br />

Sada, u vrijeme zatopljavanja atmosfere,<br />

isčekivanja i nagađanja mogućih posljedica,<br />

svakako je interesantno pogledati<br />

šta se dešavalo u prošlosti. Zabilježene<br />

promjene, nadamo se vjerodostojne,<br />

svakako su znakovite. Ostavljamo nauci da<br />

predviđa, zaključuje i predlaže mjere. Nadati<br />

se da neće uspješni biti samo političari<br />

uvođenjem novih poreza radi spriječavanja<br />

djelovanja štetnih materija. Ovdje navodimo<br />

originalno zabilježene vremenske promjene<br />

u “Ljetopise Sutješkog samostana”.<br />

Izvanredne zime<br />

Kroniste sačuvale su uspomene izvanredni<br />

zima iz kojih se vidi da je studen u misecu<br />

prosincu i siečnju bila mnogo jačja u Europi<br />

negoli današnjih godina.<br />

God. 763. Crno more se je sledilo u dubljini<br />

od 30 sežanja te su zidine carigradske porušene<br />

od lamanja leda.<br />

God. 829. sledio se Nil. God. 860. snig i led<br />

trajali su brez pristanka šest miseci. Jadransko<br />

more posve se sledilo biše.<br />

God. 974. prelazio se Bospor po ledu, i trećina<br />

pučanstva u Francuskoj biše pomla od<br />

studeni.<br />

Foto: D. Šoljan - Smrčeva šuma na Ozrenu kraj Sarajeva<br />

Trinesti i četrnesti vik ostadoše glasoviti u<br />

studeni. God. 1210., 1213., 1218., 1234.,<br />

1236., 1248. bijahu osobito pogune.<br />

God. 1210. 1234. kola teško natovarana<br />

prelazila su Jadransko more prid Mjecima.<br />

God. 1303. more u Flandriji i Holandiji<br />

se sledilo na tri morske milje daleko.<br />

God. 1316. odtrgo led sve mostove u Parizu,<br />

a god. 1323. cielo se Sredozemno<br />

more sledilo. God. 1364. led na Rajni bijaše<br />

debeo petnest stopa. Skoro svi vinogradi<br />

i voćna stabla biješe uništeni. God.<br />

1400. sledilo se more na cielomu severu<br />

Europe.<br />

U XV vieku studen nije više bjesnila u sredozemnim<br />

predelji ali na sjevernim stranama<br />

podvostručila se.<br />

God. 1408. odtrgo led skoro sve mostove u<br />

Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao<br />

podpisati se još u vrućoj sobi, smrzlo se crnilo.<br />

Sve se more sledilo među Norveškom<br />

i Danskom.<br />

God. 1420. ponor strahoviti prouzroči studen.<br />

Životinje dovukle se u Pariz da žderu<br />

mrtvace. Crno more cijelo se sledilo.<br />

God. 1434. išlo se po ledu od Danske i<br />

Švedske. Dunav je dva miseca bio sleden.<br />

Iste god. trajala tri miseca led u Parizu neprikidno.<br />

U XVI vieku predeli u Sredozemnom moru<br />

sledili se: God. 1507. sledilo se more u luci<br />

marseljeskoj. God. 1564. sledila se Rajna.<br />

God. 1594. sledilo se more kod Marselje i<br />

Mletaka.<br />

Viek Ljudevita XIV pritpio je strašni god.<br />

1621. Jadransko se more dvakrat sledilo.<br />

God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more.<br />

God. 1683. u Touraini trećina stanovnika<br />

poginula od studeni i od gladi. 1684.<br />

Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.<br />

U XVII vijeku metereolžki su savršenii i<br />

točnija izvjestja.<br />

God. 1709. studen se držala kroz više dana<br />

na 24 stupnja. Sredozemno more na više<br />

mista sledilo. Vino se u bačvam sledilo,<br />

skoro sva vićna stabla biješe uništila i zvona<br />

se razbila kad je se zvonilo.<br />

God. 1735. studen bila na 67 stupnjeva u<br />

kinezkoj Tatarskoj.<br />

God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu<br />

palaču opkoljenu gromadima leda s kojima<br />

se je moglo iz topova pucati.<br />

God. 1782. sledila se Seina kroz dva miseca.<br />

Ledila se kroz 60 dana nepristano.<br />

God. 1787. bila se studen u Parizu 22 stupnja<br />

a u Marselju 17 stupnja, Lamanche pokrila<br />

ledom, u Marselji led od 12 palaca.<br />

God. 1793. trajala studen 42 dana u Parizu<br />

od 23 stupnja. Holandesku flotu zaustavljenu<br />

na ledu osvojilo je francezko konjenistvo.<br />

(Druga je ruka dodala)<br />

God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca<br />

te je kod nas izlazila na 24 stupnja.<br />

1887./88. velik snieg blizu 2 metra debeo,<br />

a po planinama 6-8 metara debeo.<br />

Zima od 25 stupnjeva kroz njekoliko<br />

dana u Sarajevu.<br />

Godine 1896. Božić kopan bez sniega i topal.<br />

U siečnju 1897. kroz njekoliko dana<br />

sniega malo, zima najviše 8-100 zatim toplo.<br />

U siečnju na više mjesta u Dalmaciji u<br />

Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrieme. U<br />

veljači i kod nas novoga cvieča. Ožujak topal<br />

i u noći smrzava, nu po planinama<br />

snieg leži.<br />

Odabrao:<br />

Miroslav Franjković dipl.ecc.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Borba protiv klimatskih promjena<br />

49<br />

KINA JE OMEKŠALA<br />

Čista energija može biti izvor rasta, a ne nešto što će ga spriječiti. Uvedena je stroga<br />

kontrola vozila na efikasnu potrošnju goriva kao i visoke subvencije za autobuse<br />

Dr. Fadil Čerkez<br />

Kineski rukovodioci i vlada nemaju<br />

mnogo teškoća u prihvatanju ili odbijanju<br />

određenih mjera koje se odnose<br />

na implementaciju zakona i propisa u<br />

borbi protiv klimatskih promjena. Prije tri<br />

godine vladina žestoka otpornost prema<br />

smanjenju emisije toplotnih gasova je počela<br />

da omekšava pa zasad izgleda da se<br />

čine ozbiljni napori da se ta emisija stavi<br />

pod kontrolu.<br />

Jedan od razloga za ovakve promjene je činjenica<br />

da je prošla pažnja vulnarobilnosti<br />

na klimatska zagrijavanja. Vjetrovi monsuna<br />

su oslabljeni i povećana je količina<br />

atmosferskih padavina a kao posljedica<br />

toga dolazi do poplava na jugoistoku i suša<br />

na sjeverozapadu. Istovremeno kineski lideri<br />

su jako zabrinuti topljenjem glečera<br />

na tibetanskom platou čije vode napajaju<br />

rijeke Gong, Mekong i druge.<br />

Drugi razlog je što u Kini raste smisao globalne<br />

odgovornosti. Ova zemlja je najveći<br />

emiter toplotnih gasova i jedna je od vodećih<br />

sila te se radi toga očekuje da sa drugim<br />

velikim silama učestvuje na rješavanju globalnih<br />

problema kao što su ekonomska<br />

kriza, nuklearna proliferacija i klimatske<br />

promjene, itd.<br />

Treći razlog je energetsko osiguranje. Kina<br />

raspolaže sa velikim rezervama uglja, a također<br />

je i veliki uvoznik fosilnih goriva.<br />

Gledano dugoročno ekonomski motivi potiču<br />

od promjena načina mišljenja Kine o<br />

ekonomskom rastu. U prošlosti Kina je odbijala<br />

bilo čije sugestije i pritiske na planu<br />

smanjenja emisija gasova. Za zvaničnike<br />

na svim nivoima prioritet je bio ekonomski<br />

rast. U međuvremenu je došlo do regulisanja<br />

i ohrabrenja uvođenjem energetske efikasnosti,<br />

a u isto vrijeme rukovodstvo je<br />

shvatilo da su rast i obnavljanja (ozelenjavanja)<br />

kompatibilni. Nakon što je Wen-Jiabao<br />

postao prvi ministar, rukovodstvo je<br />

pokušalo da definira ekonomski rast, kao<br />

nešto širi termin od GDP, a to je poseban<br />

naglasak “harmonično društvo” i “naučni<br />

razvoj”. Niko nije znao šta to znači, ali kada<br />

se je Hi Jintao - predsjednik obraćao on je<br />

elaborirao i pitanje Low Carbon Economy<br />

and “green Economy” (niski nivo CO 2<br />

i zelena<br />

ekonomija).<br />

Lokalne policije danas se sve češće susreću<br />

sa stanovnicima koji se bune protiv zagađenja<br />

vazduha i vode koja ubija stanovništvo<br />

i ugrožava nerođenu djecu. Prema<br />

tome, politika da se smanji CO 2<br />

emisije<br />

može pomoći da se očiste gradovi Kine. Pri<br />

tom je više interesantna ideja da čista energija<br />

može biti izvor rasta, a ne povod za<br />

sukobljavanje. Kina posebno smatra značajnim<br />

razvoj i rast industrije i tehnologije<br />

čiste energije, koja ima visoke potencijale.<br />

Ona ima plan da postane najveće tržište<br />

obnovljivih izvora energije, bio-energetsko<br />

tržište, nisko-karbon produkt, kao i inovativna<br />

čista tehnologija.<br />

U 2000. godini u petogodišnjem planu postavljeni<br />

su ciljevi energetskog smanjenja<br />

za 20 posto od GDP, redukcije CO 2<br />

za 10<br />

posto, što predstavlja smanjenje emisije<br />

CO 2<br />

za 1,5 milijardu tona/god. Kina ima<br />

relativno strogu kontrolu vozila na efikasnu<br />

potrošnju goriva, kao i visoke subvencije<br />

za automobile i autobuse.<br />

Najveće vidljive promjene su postignute na<br />

obnovljivoj energiji. U 2005. godini Nacionalni<br />

Narodni Kongres je usvojio Zakon o<br />

subvenciji obnovljivih izvora, što je dvostruko<br />

više u odnosu na količine uglja. Za<br />

energiju - vjetra postavljen je cilj 20 GW<br />

kapaciteta do 2020. Cilj za proizvodnju solarne<br />

energije je povećanje od 1,86 W na 20<br />

GW - 2020. Prema vrsti proizvodnje sada<br />

se pomoću vjetra proizvodi samo 0,4 posto<br />

a na bazi ugljena se proizvodi 80 posto<br />

električne energije.<br />

Kineska vlada nema zakonskih prepona sa<br />

kojima se bavi američka vlada. Iako Kina<br />

ima mnogo slojeva u vladi, nije problem<br />

ubjediti ih da jednostavno zeleno znači<br />

rast. Rukovodstvo je pri tom sklono da se<br />

stvari gdje god je to potrebno dograde.<br />

Riječ je o zemlji koja ima jeftinu radnu<br />

snagu i stabilno rukovodstvo te prema<br />

tome može igrati dugo igre koje će pomoći<br />

da se smanje uticaji na klimatske promjene.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

50 Oblikovanje pejsaža<br />

UGODNA<br />

MOČVARA<br />

Močvarni kanali su se sa svojom prirodnom<br />

vegetacijom “uvukli” duboko u kampus<br />

Međunarodnog univerziteta u Notinghamu u<br />

srednjoj Engleskoj i sve skupa djeluje skladno i<br />

efektno<br />

Kampus Međunarodnog univerziteta u Notinghamu<br />

Ana Mrdović, dipl.ing.hortikulture<br />

Sretna sam, što se po meni, pored retrogradnog<br />

i skupog topiarija predstavljenog<br />

u vidu strogo orezivanih<br />

geometrijskih formi grmlja i drveća, kao i<br />

često prevelike primjene egzota, u pejzažnom<br />

uređenju prostora sve više uvažava<br />

priroda i njene “vrline”. Na svakom koraku<br />

imamo dokaze da se protiv prirode ne možemo<br />

i ne trebamo boriti jer to su rezultati<br />

na kratke staze. Dugoročni uspjesi se postižu<br />

samo tamo gdje se surađuje s prirodom<br />

poštujući i uvažavajući njene zakone i zakonitosti.<br />

Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim stručnjacima<br />

i svima ostalima koji odlučuju o oblikovanju i<br />

uređenju prostora da vide i saznaju kako u pejzažnom<br />

oblikovanju prostora treba dobro proučiti i<br />

procijeniti postojeće stanje kako bi pejzažno rješenje<br />

bilo što usklađenije sa okolnom prirodom<br />

Nedavno sam duže boravila u Velikoj Britaniji.<br />

Pomno i tamo pratim zbivanja u mojoj<br />

struci ne samo u knjigama, časopisima i na<br />

TV nego i u živo, na terenu. Mome, prirodi<br />

naklonjenom oku, teško promakne i dobro<br />

i loše što čovjek čini prirodi. Ovaj puta o<br />

onome što me je posebno oduševilo. A oduševiti<br />

me može samo ono što je u skladu sa<br />

prirodom.<br />

Slučajno sam se zatekla u kampusu međunarodnog<br />

Univerziteta u Notinghamu u<br />

srednjoj Engleskoj. Bio je sunčan jesenji<br />

dan pa su se mnogobrojni studenti sa svih<br />

kontinenata osim u predavaonicama, kabinetima<br />

i kafeima družili na zelenoj površini<br />

koja okružuje zgrade Univerziteta. Sa njima<br />

su se družile patke, guske i žabe plivajući po<br />

prirodnom jezeru, barama i močvari te raznovrsne<br />

ptice tražeći hranu za opstanak<br />

među ribama u jezeru ili žabama u močvari,<br />

koje su opet poskakivale hraneći se muhama<br />

i komarcima.<br />

Bilo je prekratko vrijeme da se raspitam za<br />

autora hortikulturnog rješenja, ali za ovaj<br />

prilog, a mislim i za njega, je važnije da prikažem<br />

njegovo djelo negoli njegovo ime.<br />

Dakle, na velikoj površini gdje je nekada<br />

bila močvara sa malim jezerom sagrađen je<br />

moderan univerzitetski grad. Tu studiraju i<br />

uživaju oni koji studiraju po Bolonji kao i<br />

oni koji pripremaju magisterij ili doktorat.<br />

Svaku zgradu okružuje priroda i hortikulturno<br />

rješenje u skladu sa tom prirodom.<br />

Ne može se zamisliti estetskije, praktičnije i<br />

jeftinije rješenje, odnosno hortikulturno<br />

uređenje toga prostora. Dok bi “savremeni<br />

tehnizirani” stručnjaci i timovi “regulisali”<br />

jezero i isušivali močvaru, pravili sasvim<br />

drugačiji prirodi “neudoban” ambijent ovdje<br />

je u potpunosti iskorišten sav potencijal<br />

koji je nudio dati prirodni ambijent. Nevjerovatno,<br />

ali istinito! Močvarni kanali su se<br />

sa svojom prirodnom vegetacijom “uvukli”<br />

duboko u kampus. Na prostorima između<br />

zgrada samo se nadovezala vegetacija srodna<br />

onoj močvarnoj. I sve skupa djeluje tako<br />

skladno i efektno. Nema tu ni puno cvijeća<br />

koje bi vas “očaralo” bojama. Očara vas<br />

izvorna priroda koje i u Velikoj Britaniji<br />

ima sve manje. No, toga svjesni Englezi počeli<br />

su je sve više cijeniti i uvažavati. Tu je i<br />

arhitektura usklađena sa prirodom. Puno<br />

ima drveća ili imitacije drveta.<br />

Od vegetacije su dosta zastupljene biljke iz<br />

porodice trava prikladne za močvarna i<br />

vlažna područja kao što je širokolisni rogoz<br />

(Typha latifolia), pampas trava (Cortaderia<br />

selloana) i druge. Uz puteve i staze je<br />

posađeno drveće ispod kojega raste uobičajeno,<br />

najčešće zimzeleno grmlje koje dekoriše<br />

prostor u toku zime i ranog proljeća,<br />

dok močvarna vegetacija miruje ili tek počinje<br />

da raste. Ljeti i ujesen (kada su i napravljeni<br />

priloženi snimci) dominira močvarna<br />

travna vegetacija, koja priznati ćete djeluje<br />

veoma atraktivno, dekorativno pa i romantično.<br />

Ima tu i travnjaka te funkcionalnih<br />

komunikacija između zgrada. O ostalome<br />

priložene fotografije više govore od riječi.<br />

Cilj ovoga priloga je ukazivanje našim<br />

stručnjacima i svima ostalima koji odlučuju<br />

o oblikovanju i uređenju prostora da vide<br />

i saznaju kako u pejzažnom oblikovanju<br />

prostora treba dobro proučiti i procijeniti<br />

postojeće stanje kako bi pejzažno rješenje<br />

bilo što usklađenije sa okolnom prirodom.<br />

Naši planirani autoputevi koridor Vc i Sarajevska<br />

obilaznica prolaze kroz prirodno veoma<br />

atraktivna područja čije prednosti treba<br />

zadržati i sačuvati za buduće generacije,<br />

a izvorno sačuvani biti će i lakše za uređenje<br />

i održavanje.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Planinarski putopis<br />

51<br />

TRAŽILI SMO KULU<br />

ČAROBNJAKA<br />

Ispred nas se dižu kameni tornjevi okolnih vrhova koji raskošno gledaju u nebo i<br />

daleka prostranstva, pitajući se ko upravlja s tim dženetom<br />

Adil Šaković Šteka<br />

Foto: B. Babić - Uspomena sa vrha<br />

Povodom tradicionalne akcije “Zdrava<br />

hrana”, planinarsko društvo “Treskavica”,<br />

organizovalo je 10. oktobra<br />

2010. godine pohod na planinu Visočicu,<br />

jednu od najljepših planina Bosne i Hercegovine<br />

s ciljem osvajanja vrhova Glatko i<br />

Baturak.<br />

Naši vodiči Braco Babić i Kemaludin Mutapčić,<br />

dva poznata i iskusna planinara, postrojavaju<br />

učesnike pohoda ispred planinarskog<br />

doma “Vrela” u Tušilima i govore o<br />

značaju ove akcije. Ali i upozoravaju da je to<br />

akcija koja neće biti nimalo lahka, naprotiv<br />

bit će zahtjevna i teška. Uvjeravaju učesnike<br />

da će biti uspješno obavljena ako se svi budemo<br />

pridržavali dogovora. Uspon će trajati<br />

oko 8 sati. Moramo svi djelovati u svakom<br />

trenutku kao jedan, poštivati pravila planinarskog<br />

kodeksa, odnosno pravila ponašanja<br />

planinara.<br />

Treba znati da je najviši vrh planine Visočice<br />

- Džamija (1967 mnv) i ovaj put on nije<br />

naš cilj. Uvjereni smo da će neki naredni put<br />

taj vrh biti osvojen.<br />

Vodiči u šali traže od nas da odgovorimo na<br />

dva pitanja: Kakav vam je zdrastveni karton<br />

Jeste li zdravi i kondiciono spremni za<br />

ovaj poduhvat Komentara nije bilo. Od 62<br />

prisutna učesnika odustalo je 30, ostali idu<br />

ka planiranim vrhovima.<br />

Formirana kolona ima 32 učesnika. Krećemo<br />

u disciplinovanom redu prema zacrtanom<br />

cilju. Idemo asfaltnom cestom pokraj<br />

sela Sinanovići, udaljenog od doma oko 1<br />

kilometar i dalje nastavljamo makadamskom<br />

cestom koja vodi u Bjelimiće. Nakon 1<br />

kilometra napuštamo ovaj put i ulazimo u<br />

prekrasnu dolinu Jelenjaču. Dolina je sa svih<br />

strana okružena strmim odsjecima obližnjih<br />

vrhova među kojima se ističe vrh Puzim<br />

(1776 mnv). Staza nas isprva vodi livadama<br />

a kasnije uz potok kroz šumu strmim<br />

usponom izlazimo u blizini Puzimskog groblja.<br />

Ubrzo stižemo u Mandin do gdje na<br />

vrelu točimo svoje čuture jer dalje nema<br />

vode. Ovdje pauziramo 10-15 minuta. Na<br />

vrelu nas napušta 6 učesnika a ostali kreću<br />

naprijed prema vrhovima Glatko i Baturak<br />

preko prevoja Oštra bara. Naravno da se na<br />

našem pohodu škljoca fotoaparatima na sve<br />

strane i da te divne pejsaže i drage trenutke<br />

ovjekovječimo za sva vremena, jer fotografija<br />

nedvosmisleno pokazuje trenutke i naša<br />

raspoloženja i u njima radost tih trenutaka.<br />

To se ničim na svijetu ne može platiti i doživjeti!<br />

A fotografija je dokaz.<br />

Penjemo se na sedlo koje razdvaja vrhove<br />

Glatko i Baturak. Na maloj zaravni na visini<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

52 Planinarski putopisi<br />

od 1741 metara nailazimo na šehitsko mezarje.<br />

Priđemo bliže i razgledavamo zanimljive<br />

nišane koji nakrivljeni ovdje stoje vijekovima<br />

odoljevajući planinskim<br />

vjetrovima i sniježnim mećavama, svjedočeći<br />

o davno prohujalim vremenima. Mogli<br />

smo izbrojati oko 15-17 mezara. Veoma<br />

smo se začudili da se na toj visini takvo nešto<br />

može naći.<br />

I konačno, evo nas na toliko željenom vrhu<br />

Glatko! Nakon 3 sahata zahtjevnog penjanja<br />

stajemo na tjeme kamene gromade. Pažljivo<br />

sve razgledamo, bilježimo uočeno i konstatujemo<br />

da taj kameni gorostas uzvišeno<br />

stražari, stameno stoji i kliče nebesima, kliče<br />

danu, danu koji je vedar i obasjan suncem.<br />

Ispred naših očiju puca pogled na sve<br />

četiri strane svijeta. Sa vrha Glatko vide se<br />

mnoge naše planine, u prvom redu su obližnja<br />

Treskavica, Bjelašnica i Crvanj, te nešto<br />

udaljeniji Velež i Prenj. To je doživljaj za koji<br />

se živi, ali i doživljaj koji oplemenjuje i stvara<br />

želje za nova osvajanja i nove vidike, nezaboravne<br />

za čitav život. Ovo s pravom<br />

mogu ustvrditi, jer je malo onih koji osvoje i<br />

ispenju dva vrha u jednom danu! Raspoloženje<br />

je na vrhuncu, svi su u dobroj kondiciji<br />

i spremni za uspon na drugi vrh Baturak.<br />

Kolona nastavlja dalje. Napor je prisutan,<br />

povremeno tu i tamo se rastegne-razdvoji i<br />

grupiše, ali kontinuitet se održava i svi smo<br />

jedan drugom na vidiku. Kontrola je potpuna.<br />

Napredujemo ka vrhu, poneko dobaci<br />

neku šalu, smijemo se, monotonije nema,<br />

već naprotiv, šale i smijeh nam daju dodatnu<br />

snagu. Opet se kolona spaja. Lica učesnika<br />

znojava, ali vedra i ozarena radošću što<br />

smo, eto još malo, na tom drugom željenom<br />

vrhu. Nekako pri samom vrhu, tih nekoliko<br />

stotina metara duže je i napornije od uspona<br />

koji smo do tada savladali. Ipak, kolona<br />

“mili”. Moje je srce puno radosti i ushićenja.<br />

Gljivovnica<br />

PROLJETNI<br />

VRGANJ<br />

Boletus aestivalis<br />

(Paulet) Fr.<br />

Hajrudin Rudi Hasanbegović<br />

KLOBUK Poluloptast, konveksno pravilno<br />

okrugao, boje lješnjaka, prečnika 8-20<br />

cm, mesnat, nježno baršunast. Za suhog<br />

vremena kožica ispuca i ukazuju se tragovi<br />

bijelog mesa.<br />

CJEVČICE U početku bijele, iza toga<br />

žute, na kraju maslinastozelene, a pred raspadanje<br />

postaju zagasitosmeđe. Lahko se<br />

odvajaju od klopuka.<br />

Žućkasto-sivi kamenjar, zelene<br />

trave ni za lijeka nema, požutila<br />

je i čini se da je pozlaćena<br />

djelovanjem jesenjeg sunca.<br />

Nebo je bez oblaka i sunce nam<br />

miluje lica, ni daška vjetra.<br />

Iznenada se iznad nas lepršavo<br />

pojavljuju dvije ptice, raspjevane.<br />

Izvode svoj ples u letu,<br />

valjda ljubavni, a njihova<br />

pjesma opija. Čas poniru, čas se<br />

u visine dižu, a njihova igra i<br />

ples nas zadivljuju. U jednom<br />

trenutku poniru prema kamenjaru<br />

i nestaju za sva naša<br />

vremena. Valjda, mislimo mi,<br />

njihovo vrijeme tek dolazi.<br />

Njihov dom je tamo u tom<br />

kamenjaru, u bespuću<br />

Osvojiti dva vrha u jednom danu i pohodu<br />

za svakog je planinara veliki podvig.<br />

Kad mlađi planinar ide s iskusnijim i starijim<br />

planinarom, njemu je mnogo lakše savlađivati<br />

prepreke, ima od koga učiti, a stalo<br />

mu je do afirmacije, a šta reći za one koji se<br />

nalaze u koloni, ili na čelu kolone, a imaju<br />

sedam-osam decenija života. U tom trenutku<br />

mojoj radosti nema kraja, jer ima planinara<br />

i starijih od mene i nema straha da ja<br />

neću moći odgovoriti zadatku. Iskustvo me<br />

poučilo da kada god sam imao neku krizu,<br />

ona je bila potiskivana gledajući ponekad i<br />

starije i iskusnije od sebe, saznavajući istovremeno<br />

kako oni sve to preživljavaju i kako<br />

im se neka nevidljiva i pritajena energija<br />

vraća ili iz ničega pridolazi, pa je napor sa-<br />

STRUČAK Naraste 6-15 cm dužine, prečnika<br />

2-5 cm. Čvrst i pun, oko sredine zadebljan,<br />

a po čitavoj površini ima mrežicu<br />

koja je bijele do smeđe boje.<br />

MESO Debelo, bijelo, pod kožicom kao<br />

boja klobuka. U klobuku mekše, a u stručku<br />

nešto tvrđe. Slatkasto, prijatnog okusa I<br />

mirisa.<br />

SPORE Vretenaste, boje meda, 11-14,5 x<br />

3,5-5 μm.<br />

JESTIVOST Jestiv je i vrhunskog kvaliteta,<br />

može se spremati na sve načine, a pohan<br />

je izvanreda. Sušen je veoma cijenjen,<br />

i tada je još kvalitetniji.<br />

vladan, znoj sa lica se pretvara u osmjeh i<br />

vedrinu, koja uslovljava svaki uspjeh u životu,<br />

pa tako i osvajajući ove predivne vrhove.<br />

Stižemo konačno na vrh Baturak! Iako osjećamo<br />

umor, radujemo se poput male djece.<br />

Čestitke se dijele, a zadovoljno raspoloženje<br />

osjećamo svi. Ispred nas se dižu kameni tornjevi<br />

okolnih vrhova, koji raskošno gledaju<br />

na nebo i daleka prostranstva. To je fantazija!<br />

Zavirujemo u svaki dostupan kutak<br />

ogromnih krševa i tražimo neku zamišljenu<br />

kulu-čarobnjaka, koji s tim dženetom<br />

upravlja. Nema iluzija, to je stvarnost i mi se<br />

topimo od uzbuđenja i radosti što tako nešto<br />

doživljavamo. Nema umjetnika koji<br />

mogu stvarati što i priroda.<br />

Žućkasto-sivi kamenjar, zelene trave ni za<br />

lijeka nema, požutila je i čini se da je pozlaćena<br />

djelovanjem jesenjeg sunca. Nebo je<br />

bez oblaka i sunce nam miluje lica, ni daška<br />

vjetra. Iznenada se iznad nas lepršavo pojavljuju<br />

dvije ptice, raspjevane. Izvode svoj<br />

ples u letu, valjda ljubavni, a njihova pjesma<br />

opija. Čas poniru, čas se u visine dižu, a njihova<br />

igra i ples nas zadivljuju. U jednom<br />

trenutku poniru prema kamenjaru i nestaju<br />

za sva naša vremena. Valjda, mislimo mi,<br />

njihovo vrijeme tek dolazi. Njihov dom je<br />

tamo u tom kamenjaru, u bespuću.<br />

Na vrhu ponovo škljocaju fotoaparati, bilježe<br />

pojedinačna i zajednička čestitanja. U<br />

povratku uživamo u zlatnožutom pejsažu.<br />

Mislimo planinarski: kada bi ovi pejsaži<br />

mogli pričati o sreći koju dožive rijetki planinari,<br />

gledajući ih, te predivne slike, prirodna<br />

ukazivanja, bila bi to najljepša priča.<br />

Po povratku u planinarski dom, na kraju,<br />

priređena je tombola sa prigodnim poklonima<br />

zdravog povrća, koje su dobili 20 učesnika<br />

akcije “Zdrava hrana”. Nakon kraćeg odmora<br />

i druženja, oko 18 sati vraćamo se u<br />

Sarajevo.<br />

STANIŠTE Raste od maja do jula u hrastovoj<br />

šumi, zatim u šumama gdje raste<br />

bukva i pitomi kesten. Njegovo vrijeme rasta<br />

poklapa se s pojavom i prestankom crvenih<br />

makova.<br />

(Izvod iz knjige “Gljive” Šumsko bogatstvo BiH)<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Genetičko inžinjerstvo<br />

53<br />

GREŠKE OKO<br />

ZDRAVE HRANE<br />

Ocjena zdrave hrane ne zavisi od načina njene proizvodnje, nego od njenog<br />

sastava, posebno od sadržaja materija sa ljekovitim funkcijama i od odsustva<br />

štetnih sastojaka<br />

Akademik Taib Šarić<br />

Genetičkim inžinjerstvom stvaraju<br />

se biljke otporne prema nepovoljnim<br />

vanjskim uslovima, kao što su<br />

kiselo zemljište ili sadržaj otrovnih materija<br />

u tlu, naročito teških metala i aluminija,<br />

zatim napad biljnih bolesti i štetočina<br />

itd. Aluminij u zemljištima, naročito<br />

kiselim, truje biljke i sprečava razvoj korjenovog<br />

sistema, naročito kukuruza i sirka.<br />

Pronađen je gen za otpornost biljaka<br />

prema toksičnom aluminiju.<br />

Također se unošenjem određenih gena u<br />

biljke poboljšava hranljiva vrijednost biljnih<br />

proizvoda.<br />

Otkriven je gen koji reguliše sadržaj etilena,<br />

biljnog hormona koji stimuliše zrenje. Tako<br />

je omogućeno dobijanje ranijih i ukusnijih<br />

sorata paradajza koje se mogu duže čuvati u<br />

skladištu i koje bolje podnose transport. To<br />

se isto postiže i u slučaju dinje i jagode. Do<br />

sada je oko 20% plodova paradajza propadalo<br />

(trunulo) u skladištima ili u prodavnicama.<br />

Gen iz kvasca, poznat kao spermidin<br />

sintaza, unosi se u biljku paradajza radi povećanja<br />

proizvodnje poliamin-spermidina,<br />

koji reguliše starenje biljaka. Biljke bolje rastu,<br />

a u plodovima se povećava sadržaj antioksidansa<br />

likopina, iz grupe karotinoida.<br />

Likopin (lycopene) je crveni biljni pigment.<br />

On ne daje plodovima samo lijepu<br />

crvenu boju, nego u tijelu čovjeka neutrališe<br />

slobodne radikale koji oštećuju normalne<br />

funkcije ćelije. Do sada je bilo poznato<br />

da se on nalazi u paradajzu (crvena<br />

boja ploda), a sada je otkriveno da su njime<br />

bogati i narančasti i crveni grejpfrut,<br />

lubenica i tropsko voće guava.<br />

Također do sada je bilo poznato da likopin<br />

sprečava i liječi neke vrste tumora. Novija<br />

istraživanja su pokazala da voće i povrće<br />

bogato ovim sastojkom sprečava i pojavu<br />

nekih oboljenja krvnih sudova i srca, prije<br />

svega infarkta. O tome piše ugledni američki<br />

čapopis Agricultural Research.<br />

Odavno ljudi piju sok paradajza iako nisu<br />

poznavali ovu njegovu korisnu osobinu.<br />

Paradajz ima mnoge korisne osobine<br />

Sada imaju razloga da ga piju još više.<br />

Zbog ovog razloga sada će se početi proizvoditi<br />

i prodavati sok od lubenice. Ustanovljeno<br />

je da je on bogatiji likopinom<br />

nego sok paradajza. Ali, naučnici sada<br />

nastoje da oplemenjivanjem bilja dobiju<br />

nove sorte paradajza koje će imati 10 puta<br />

više likopina nego dosadašnje, pa će biti<br />

toliko i ljekovitije.<br />

Ovo je primjer funkcionalne i stvarno<br />

zdrave hrane. Često se pojam zdrave hrane<br />

pogrešno koristi, najčešće kao da je<br />

tobože hrana iz organske poljoprivrede<br />

“zdrava”, a ona druga nije. To nema veze<br />

sa naučnom istinom, jer ocjena zdrave<br />

hrane ne zavisi od načina njene proizvodnje,<br />

nego od njenog sastava, posebno od<br />

sadržaja materija sa ljekovitim funkcijama<br />

i od odsustva štetnih sastojaka.<br />

Otkriven je i gen koji pospješuje akumulaciju<br />

karotinoida u biljkama za hranu, naročito<br />

beta-karotina. Karotinoidi su sastojci<br />

voća i povrća koji kao antioksidansi sprečavaju<br />

neke vrste raka. Ljudsko tijelo koristi<br />

beta-karotin (to je onaj koji mrkvi daje<br />

specifičnu boju) za proizvodnju vitamina<br />

A. Ovo je posebno važno jer oko 250 miliona<br />

ljudi u svijetu pati od nedostatka ovog<br />

vitamina. Gen otkriven u karfiolu se koristi<br />

da poveća sintezu i nagomilavanje beta-karotina<br />

u drugim biljkama za hranu.<br />

Za one koji se boje GM (genetički modificirane)<br />

hrane obavještenje da je, poslije<br />

SAD, Kanade, zemalja Evropske Unije i<br />

mnogih drugih, i u Bosni i Hercegovini<br />

zakonski dozvoljen, uz prethodno odobrenje,<br />

uzgoj GM biljaka i uvoz, prodaja i<br />

potrošnja GM hrane.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

54 Priroda u djelima likovnih umjetnika<br />

FENOMENOLOGIJA<br />

BIJELOG MICE<br />

TODOROVIĆ<br />

Stvarala je u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa tog magnovernog<br />

vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti<br />

Vojislav Vujanović<br />

Paleta Mice Todorović odiše mirom,<br />

dostojnošću i poetskom mekotom<br />

koja se, često razgrađuje do lirske<br />

prozirnosti i htjela bi se identificirati sa<br />

zrakom, postati sam zrak i zalebditi prostorom,<br />

lakokrila u svojoj bjeličastoj gami,<br />

kao san ili kao tajna. Kod Mice Todorović<br />

nosilac bojene supstance nestaje sa platna,<br />

ostaje samo ta bjelina, “stvarnost nestvarnog”,<br />

prizrak, sopstvena opstojnost i upravo<br />

je po tome ona ostala samosvojna u cjelokupnoj<br />

našoj likovnoj kulturi. Predmeti,<br />

Autoportret, 1956. godina<br />

koje je ustoličavala u toj bjelini, oličavali<br />

su, zapravo, magiju svoje prisutnosti, i stolica<br />

se prepoznavala kao stolica, prozor kao<br />

prozor, ali su gubili svoju materijalnu otežalost,<br />

postajali bestežinski. Mnogi su pisali<br />

o njoj, izricali mudre misli, odgonetali<br />

tajnovitost njene slike, i ostajali, uglavnom,<br />

u njenom predvorju, ne dokučujući ono<br />

suštastveno u njenom slikarstvu.<br />

Mica Todorović nikada nije mogla sklopiti<br />

krila svoga likovnog tajanstva i spustiti se u<br />

sfere u kojima bi iščililo ono što jeste fundament<br />

njenog stvaralačkog akta. Predmetno<br />

u njenoj slici nikada nije bilo metaforom<br />

stvarnosnog aspekta, stvarno je<br />

prelazilo u sferu vizualnog očuđenja, postajalo<br />

metaforom poetske magije. Stvarnosnom<br />

je upravo dokidano stvarnosno,<br />

njena paleta ga je pročišćavala i preobražavala<br />

u magično: stvarnosno je postajalo<br />

magličasto, održavalo se tek u blago nanesenim<br />

konturama, sa tako produhovljenim<br />

crtežom koji se probijao kroz bojeni sloj<br />

očitujući lakoću s kojom ga je Mica Todorović<br />

oblikovala.<br />

Glavni nosilac uspostave svijeta slike bila<br />

je pozadina koja se, dvodimenzionalno,<br />

širila prostorom platna. U pozadini je jedino<br />

osvjedočavan nanos tvarnog da bi<br />

slika posvjedočila svoju opstojnost. U slikama<br />

Mice Todorović mogli bi se iščitavati<br />

i elementi impresionističkih objekcija,<br />

ali dok je kod impresionista, svjetlost dovodila<br />

do čina rastvaranja materijalnog<br />

supstrata, i proistjecala iz racionalne težnje<br />

da se potvrdi da svijet materijalnog<br />

sebe održava u onoj mjeri koliko to dozvoljava<br />

svjetlosni faktor, kod Mice Todorović<br />

bjelina je bila božanstvo koje svoj<br />

supstancijalitet oformljuje kao egzistenciju<br />

svijeta predmetnog, svijeta izvan sebe,<br />

Ljuljaška, oko 1928. godine<br />

kao emanaciju sopstvene energije. Ali se<br />

ona nije gubila u labirintima metafizičkog,<br />

njena se inspiracija nije rađala u nesvjesnom,<br />

u ogoljavanju predmetnog do<br />

apstrakcije, njeno polazište se nalazilo u<br />

svijetu doživljajnog. I tek na vrhu njene<br />

palete, gdje se uobličavalo stvaralačko htijenje,<br />

dolazilo je do transformacije predmetnog<br />

u likovni govor, oblikovala se sintaksa<br />

likovnog, vokabular i morfologija.<br />

Tu transformaciju je omogućavala silina<br />

inspiracije, silina preobražavanja na<br />

osnovu kojeg se stvarao novi svijet, svijet<br />

likovnog govora koji je postajao kondenzat<br />

zbiljnog. Zbiljno se, dakle, nikada nije<br />

gubilo iz njenih predodžbi, očuvana predmetnost<br />

se transponirala u poetsku metaforu<br />

i cjelini njenog slikarstva davalo<br />

istinski lirski karakter. Njeno je nadahnu-<br />

Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj<br />

slike Mice Todorović. To je iskušavanje mogućnosti<br />

opstojnosti, oslobođeno svega što je<br />

rastvorljivo<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Priroda u djelima likovnih umjetnika<br />

55<br />

će pokretano iz svoje skrivenosti, oživljavalo,<br />

preobražavalo se u ideju, ideja se<br />

transponirala u tajanstvo rječitosti i sve je<br />

postojalo stvaralački čin nesputanih ruku.<br />

To je, zapravo, bio čin pjesničke izražajnosti<br />

koji se, alkemijski, saobražavao sa<br />

likovnim govorom.<br />

Mica Todorović je stvarala u magnovenju i<br />

njena slika i jeste trenutak zapisa toga magnovenog<br />

vrutka koji je pulsirao u njenoj<br />

duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti.<br />

Ona ga je vidjela svojim unutarnjim<br />

okom i ono što se nastanjivalo u to njeno<br />

unutarnje oko i obličje, koje se ukazivalo u<br />

takvom ozračju, prenošeno je u sliku. Drugih<br />

posrednika u njenoj slici nije bilo! A to<br />

je karakteristika pjesničkog postupka. Kao<br />

kad Crnjanski pjeva o listu koji se otkinuo<br />

od svoje grane i lebdi u praznom prostranstvu.<br />

Lebdenje lista kroz prostor, treperenje<br />

koje se oslobodilo svoje materijalnosti,<br />

jeste utemljenje poetskog govora.<br />

Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste<br />

temelj slike Mice Todorović. To je iskušavanje<br />

mogućnosti opstojnosti, oslobođeno<br />

svega što je rastvorljivo.<br />

Ideja bestežinskog jeste “sadržajnost” slike<br />

Mice Todorović. Ona pothranjuje tu svoju<br />

ideju jednim začudnim osjećanjem bestežinskog<br />

koje ima svoju boju, boju koja živi<br />

svojom vlastitom pastelnom odvažnošću<br />

trajanja. I, istovremeno, ta odvažnost posjeduje<br />

svoju živu energiju koja se sedimentira<br />

u svojevrsnoj filozofiji koja pronosi<br />

sliku kroz vrijeme, filozofiju istine<br />

sanjarenja, pri čemu se akcenatski udar<br />

Pejsaž - Fantazija, 1969. godine<br />

Bosanska djevojka, 1940. godina<br />

još iz 1940. godine.<br />

Bjelina se na njenim platnima javljala u<br />

onim trenucima kada je iz svoje inspiracije<br />

odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji<br />

drugi kontekst, kada se kontekstualizirala<br />

samo ljepota kao mogući konstituent realnog<br />

svijeta!<br />

Slika je njena, u tim trenucima, postajala<br />

veliko vizualno čudo! Motive je, najčešće,<br />

tražila u slobodnim prostorima prirode i<br />

pojam ljepote gradirala u niz unutarnjih<br />

duhovnih stanja – od usklika zbog novog<br />

rađanja, do blage sentencioznosti, melanholičnih<br />

stanja, priziva duha davnog. U<br />

Bjelina se na njenim<br />

platnima javljala u<br />

onim trenucima kada je<br />

iz svoje inspiracije<br />

odstranjivala svaki<br />

povijesni ili bilo koji<br />

drugi kontekst, kada se<br />

kontekstualizirala<br />

samo ljepota kao mogući<br />

konstituent realnog<br />

svijeta<br />

spletu takvih inspiracija sretamo slike:<br />

“Proljeće”, (1936.) “Prozor”, “Kraj oko Alipašine<br />

džamije”, “Terasa – Babića bašta”,<br />

“Proljeće (1957.), itd. U tom slogu je razrješavala<br />

i neke od svojih “Mrtvih priroda”.<br />

Kada je svoju inspiraciju smještala u određeni<br />

kontekst, kontekst povijesnog i kontekst<br />

čovjekovih stradanja, bijeli slog je<br />

iščezavao sa njene palete, predmetni sloj je<br />

ojačavao, ponekad, i do čvrstih kontura,<br />

bojeni nanos je osnaživan do naglašenog<br />

impasta, a sama dramatika je oličavana<br />

snažnim duktusom, sa očuvanim tragovima<br />

palete.<br />

zgrudvava u pojmu “istine”. Ta istina nema<br />

nikakvih aspekata iskustvenog, socijalnih<br />

ili povijesnih atributa, ti aspekti žive po<br />

svojoj unutarnjoj slobodi, po svome lirskom<br />

naboju i, zapravo, filozofija slike<br />

Mice Todorović i leži u tom lirskom naboju.<br />

Lirski naboj transformira svoju filozofiju<br />

u niz stanica i oblikuje svoju putanju<br />

koja ide iz slike u sliku, u svakoj slici ta filozofija<br />

oličuje svoju trajnost, ali i svoje mijene<br />

u toj trajnosti. Kao priča iz 1001 noći.<br />

Bio je ovo pokušaj odgonetanja fenomenologije<br />

bijelog na platnima Mice Todorović,<br />

onog faktora u kojem se, u najvećoj mjeri,<br />

ogledala autohtonost njenog likovnog zborenja<br />

i puna mjera tajnovitog koje je zračilo<br />

sa njenih eksponata. Bjelina je bila prirodno<br />

stanje njene inspiracije i ona se počela<br />

pojavljivati već u ranim fazama njenog<br />

stvaranja, počela se pojavljivati onda kada<br />

je lirska supstanca nadjačavala sve drugo<br />

što se ukotvljavalo u njenu inspiraciju. Takve<br />

slike su, recimo, “Bosanska djevojka”<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

56 Učenje o prirodi<br />

LJEPOTICA U<br />

“ZELENOM PAKETU”<br />

Riječ je o iznimno vrijednoj odgojno-obrazovnoj mapi koja nudi niz rješenja, ali<br />

i prijedloga u nastavnom radu koji se bazira na razvijanju saznanja o okolišu/<br />

životnoj sredini, njenom uvažavanju i očuvanju. Dio sadržaja odnosi se i na šume<br />

Prof.dr.Azra Jaganjac;<br />

Mr.Azra Kadić<br />

Regionalni centar za okoliš/životnu<br />

sredinu za Srednju i Istočnu Evropu<br />

(REC) u Bosni i Hercegovini je pripremio<br />

‘’Zeleni paket’’.<br />

‘’Zeleni paket’’ je multimedijalni obrazovni<br />

paket namijenjen nastavnicima/-ama prirodne<br />

nastave i učenicima/-ama predmetne<br />

nastave u osnovnoj školi. On obuhvata<br />

23 teme iz okoliša/životne sredine raspoređene<br />

u pet poglavlja:<br />

1. Komponente okoliša: zrak/vazduh,<br />

voda, zemljište i biološka raznolikost,<br />

2. Prijetnje okolišu: urbanizacija, buka,<br />

otpad, hemikalije i mine u našoj okolini,<br />

3. Ljudske aktivnosti i utjecaji: energija,<br />

transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo<br />

i turizam,<br />

Foto: D. Šoljan - Crepoljsko<br />

4. Globalni izazovi: klimatske promjene,<br />

oštećenje ozonskog omotača, acidifikacija/<br />

zakiseljavanje, mora i okeani,<br />

5. Vrijednosti: potrošačko društvo, zdravlje<br />

i okoliš, ljudska prava i budućnost planete<br />

Zemlje.<br />

Navedene teme su obrađene u ‘’Zelenom<br />

paketu’’ u obliku:<br />

■ priručnika za nastavnike/-ce sa nastavnim<br />

planovima i informativnim listovima<br />

za učenike/-ce,<br />

■ DVD-a sa animiranim i dokumentarinim<br />

filmovima,<br />

■ interaktivnog CD-ROM-a sa znatnim<br />

brojem informacija o raznim temama iz<br />

ekologije i igricama dilema.<br />

Cilj ‘’Zelenog paketa’’ je unapređenje odgoja<br />

i obrazovanja o okolišu/životnoj sredini.<br />

On je namijenjen upotpunjavanju obaveznog<br />

nastavnog plana i programa za nastavne<br />

predmete u predmetnoj nastavi (video-prezentacije,<br />

dodatne informacije na<br />

CD-ROM-u i linkovi na web-stranicama).<br />

Urađen je na bosanskom, hrvatskom i srpskom<br />

jeziku.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Učenje o prirodi<br />

57<br />

U vannastavnim aktivnostima<br />

(ekološke sekcije ili tematski<br />

projekti) proučavanje o okolišu/<br />

životnoj sredini nije zadovoljavajuće.<br />

Sekcije obuhvataju<br />

samo određeni broj školske<br />

populacije i sve što se poduzima<br />

je u cilju otklanjanja posljedica<br />

ponašanja (organiziranje<br />

čišćenja). Rješenje je obuhvaćanje<br />

svih učenika/-ca i insistiranje<br />

na prevenciji<br />

U septembru i oktobru 2010. godine realiziran<br />

je projekat edukacije o okolišu/životnoj<br />

sredini: ‘’Zeleni paket za Balkan’’. Tada<br />

je organizirano 14 treninga za nastavnike/-<br />

ce prirodnih nauka u osnovnim školama<br />

koji/-e će koristiti ‘’Zeleni paket’’ u nastavnom<br />

procesu. Sve škole u BiH su dobile<br />

besplatne primjerke ‘’Zelenog paketa’’ na<br />

jeziku i pismu koji se koristi u školi.<br />

Šume za sve<br />

Ovo poglavlje naslovljeno je poetično:<br />

‘’Moja šumo, moja ljepotice! ‘’. Definicija<br />

šuma u ‘’Zelenom paketu’’ je formulisana<br />

prema obrazovnom nivou učenika/-ca<br />

predmetne nastave u osnovnoj školi:<br />

‘’Šume ispunjavaju brojne funkcije. Na prvom<br />

mjestu one štite i stvaraju prirodne<br />

sirovine. U procesu fotosinteze šume obnavljaju<br />

zalihe kisika u atmosferi apsorbiranjem<br />

atmosferskog ugljendioksida i<br />

ublažavajući efekt zelene bašče. Šume osiguravaju<br />

životne uvjete za mnoge vrste biljaka<br />

i životinja i na taj način štite i održavaju<br />

raznovrsnost prirode. Šume su<br />

barijera zagađenju od buke, zaštita od jakog<br />

vjetra, prašine i gasova. One reguliraju<br />

izlijevanje rijeka, ublažavaju utjecaj visokih<br />

i niskih temperatura i sprečavaju eroziju<br />

zemljišta. U obavljanju ovih funkacija<br />

šume stabiliziraju klimatske uvjete i uobličavaju<br />

pejzaž. Šume su popularna područja<br />

za odmor i rekreaciju.’’<br />

Predložena su i medotička uputstva za realizaciju<br />

nastavne teme: ‘’Šume’’: ključni<br />

koncept, trajanje, period u godini, mjesto,<br />

nastavni materijali, nastavni predmeti, ciljevi<br />

nastave i nastavna metodologija.<br />

Posebna vrijednost sadržaja ovog poglavlja<br />

su detaljni opisi akitivnosti koje<br />

nastavnici/-e mogu realizirati u nastavnom<br />

procesu (‘’Za šta se sve koristi drvo’’,<br />

‘’Šume i industrijske aktivnosti’’, ‘’Šume i<br />

rekreacija’’).<br />

Razvoj svijesti o oklišu/<br />

životnoj sredini<br />

U Bosni i Hercegovini ne postoji nastavni<br />

predmet koji bi odgajao i obrazovao o okolišu/životnoj<br />

sredini ni u osnovnoj ni u<br />

srednjoj školi. U nastavnom planu i programu<br />

postoje informacije o okolišu/životnoj<br />

sredini u različitim nastavnim predme-<br />

Šume i rekreacija<br />

Dok šetate šumom, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila kako biste<br />

umanjili svoj utjecaj na okoliš.<br />

Ostanite na obilježenim stazama i u malim grupama.<br />

Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,<br />

kao i nestabilne padine.<br />

Odmarajte se samo na onim površinama<br />

gdje vaše prisustvo neće oštetiti vegetaciju.<br />

Kampujte na samo za to određenim površinama,<br />

po mogućnosti u kampovima.<br />

Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.<br />

Ne približavajte se životinjama pošto su postale svjesne vašeg prisustva.<br />

Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.<br />

Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.<br />

Pažljivo rukujte vatrom.<br />

Neka vatra izgori u potpunosti, tako da ostane samo bijeli pepeo,<br />

i sačekajte da se potpuno ohladi.<br />

Sve što je za pranje perite na najmanje<br />

100 metara udaljenosti od najbližeg izvora.<br />

Sapune i deterdžente koristite što manje.<br />

Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.<br />

Otpatke koje ste napravili ponesite kući ili do kontejnera za smeće.<br />

Uzdržite se od branja cvijeća.<br />

Nemojte lomiti grane i mlado pruće.<br />

Samo utjecajima u nastavnom i vannastavnom<br />

procesu mogu se očekivati rezultati nastojanja<br />

razvitka svijesti kod odgojno-obrazovnih primalaca.<br />

Zapažena je zainteresovanost, htijenje i<br />

želja učenika/-ca da doprinesu boljitku svojom<br />

ulogom<br />

tima. Međutim, ni kvalitativno ni<br />

kvantitativno one nisu dovoljne. Moguće<br />

rješenje je ekologizacija svih nastavnih<br />

predmeta i u osnovnoj i u srednjoj školi.<br />

U vannastavnim aktivnostima (ekološke<br />

sekcije ili tematski projekti) proučavanje o<br />

okolišu/životnoj sredini nije zadovoljavajuće.<br />

Sekcije obuhvataju samo određeni<br />

broj školske populacije i sve što se poduzima<br />

je u cilju otklanjanja posljedica ponašanja<br />

(organiziranje čišćenja). Rješenje je<br />

obuhvaćanje svih učenika/-ca i insistiranje<br />

na prevenciji.<br />

Samo utjecajima u nastavnom i vannastavnom<br />

procesu mogu se očekivati rezultati<br />

nastojanja razvitka svijesti kod odgojnoobrazovnih<br />

primalaca. Zapažena je zainteresovanost,<br />

htijenje i želja učenika/-ca da<br />

doprinesu boljitku svojom ulogom. Dakle,<br />

nastavnici/-e će uz pomoć ‘’Zelenog paketa’’<br />

moći da približe, detaljnije objasne, potaknu<br />

na lokalno i globalno djelovanje (državne<br />

i međunarodne ekološke organizacije),<br />

razvijaju svijest o okolišu/životnoj sredini<br />

kod đaka. ‘’Zeleni paket’’ nudi đacima i samostalno<br />

stjecanje znanja o specifičnim<br />

oblastima okoliša/životne sredine, podstiče<br />

ih na aktivnost i njeguje njihov aktivitet.<br />

Stoga se može ocijeniti da je ‘’Zeleni paket’’<br />

iznimno vrijedna odgojno-obrazovna<br />

mapa koja nudi niz rješenja, ali i prijedloga<br />

u nastavnom radu koji se bazira na razvijanje<br />

saznanja o okolišu/životnoj sredini,<br />

njenom uvažavanju i očuvanju. Kao stručnjaci<br />

i edukatori ekoloških profila toplo<br />

preporučujemo ‘’Zeleni paket’’ svim<br />

nastavnicima/-cama i zainteresovanim<br />

osobama.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

58 Stanje i perspektive okoliša u BiH<br />

nastavak sa 7. str<br />

biti prethodnu suglasnost entitetskih vlada.<br />

Bosna i Hercegovima izražava jasnu namjeru<br />

pridruživanja Europskoj Uniji. Posljednjih<br />

je godina država BiH radila na implementaciji<br />

zahtjeva zakonodavstva EU u<br />

domaće zakone i prateću sekundarnu legislativu.<br />

Principi EU Direktive o staništima i<br />

Direktive o pticama već su uključeni u Zakon<br />

o zaštiti prirode, kako Federacije Bosne<br />

i Hercegovine tako i Republike Srpske. Federacija<br />

BiH trenutno priprema novi Zakon<br />

o zaštiti prirode koji će u potpunosti sadržavati<br />

odgovore na EU zahtjeve.<br />

Vode<br />

Bosna i Hercegovina posjeduje vlastite obnovljive<br />

vodne resurse u iznosu od 35,5x109<br />

m3/god. Uzimajući u obzir procijenjeni broj<br />

stanovnika od 3,926 milijuna, ukupno raspoloživa<br />

količina vode po stanovniku u BiH<br />

iznosi 9,041 m3/stanovnik/god. Međutim,<br />

kao jedan od glavnih problema u upravljanju<br />

vodama u BiH identificirana je nejednaka<br />

raspodjela za korištenje ovog resursa.<br />

Postoji vidljiva razlika između količina dostupne<br />

površinske vode i potreba za vodom.<br />

U područjima gdje je voda najoskudnija<br />

postoji najveća potreba za vodom. Također,<br />

situacija nije zadovoljavajuća ni kada je riječ<br />

o kvaliteti vode. Nezadovoljavajuća kvaliteta<br />

voda primjetna je u gusto naseljenim područjima,<br />

gdje je zagađenje voda dosta intenzivirano,<br />

a i ne postoje uređaji za tretman<br />

otpadnih komunalnih voda što umnogome<br />

ograničava korištenje voda u nizvodnim područjima.<br />

S druge strane, jedini pozitivan<br />

čimbenik koji utječe na kvalitetu voda je,<br />

nažalost, pad u industrijskoj i poljoprivrednoj<br />

proizvodnji u poslijeratnom razdoblju.<br />

Jedna od glavnih karakteristika riječne mreže<br />

u BiH je veliki broj riječnih tokova okarakteriziranih<br />

kao međunarodne rijeke, bez<br />

obzira je li riječ o rijekama koje se protežu<br />

duž državnih granica, što nije rijedak slučaj,<br />

ili je riječ o prekograničnim rijekama. Podzemne<br />

su vode, također, izuzetno važan resurs<br />

za vodoopskrbu.<br />

Ukupne vodne rezerve u podzemnim spremnicima<br />

vode procijenjene su na 37,08 m3<br />

(kraški akviferi 90%, intergranularni akviferi<br />

10%) s vrlo zadovoljavajućom kvalitetom<br />

vode.<br />

Sustavi za vodoopskrbu u Bosni i Hercegovini<br />

uglavnom se oslanjaju na podzemne<br />

vode, čak više od 80%. Vrlo su rijetki sustavi<br />

koji koriste površinske vode. Frekvencija i<br />

dužina trajanja prekida u vodoopskrbi ovisi<br />

od područja u kojem se sustav nalazi te od<br />

sezonskih promjena. Općenito, sustavi za<br />

vodoopskrbu ne prolaze kroz duže prekide<br />

u radu koji bi nastali uslijed nedostatka<br />

vode. Najozbiljnija je situacija sa gubitcima<br />

koji se javljaju u distributivnoj mreži. Prema<br />

podatcima Agencije za statistiku Bosne i<br />

Hercegovine, ukupni gubitci vode u sustavima<br />

za vodoopskrbu, izračunati kao odnos<br />

ukupno obrađene količine vode i količine<br />

Jedna od glavnih karakteristika<br />

riječne mreže u BiH je veliki broj<br />

riječnih tokova okarakteriziranih<br />

kao međunarodne rijeke,<br />

bez obzira je li riječ o rijekama<br />

koje se protežu duž državnih<br />

granica, što nije rijedak slučaj,<br />

ili je riječ o prekograničnim<br />

rijekama. Podzemne su vode,<br />

također, izuzetno važan resurs<br />

za vodoopskrbu.<br />

predane krajnjim korisnicima, u 2006. godini<br />

iznose 53%.<br />

U suradnji s međunarodnim organizacijama,<br />

u Bosni i Hercegovini se trenutno poduzimaju<br />

određene aktivnosti na poboljšanju<br />

situacije s vodoopskrbom. USAID je nedavno<br />

izradio studiju o deset komunalnih poduzeća<br />

koja se bave ovom problematikom, s<br />

ciljem ocjenjivanja trenutnog stanja sustava<br />

vodoopskrbe i uređaja za tretman otpadnih<br />

voda, kao i predlaganja aktivnosti neophodnih<br />

na njegovom poboljšanju. Vezano s tim,<br />

USAID je zajedno s međunarodnom organizacijom<br />

World Learning kao implementacijskom<br />

agencijom, organizirao seriju radionica<br />

na temu računovodstva, povrata<br />

troškova, proračunskih pitanja, izvješćivanja<br />

i rukovođenja projektima namijenjenih<br />

komunalnim poduzećima. Također, Svjetska<br />

banka je uspostavila program komercijalnih<br />

kredita koji su dostupni za kvalificirane<br />

općine u Bosni i Hercegovini. U slučaju<br />

kredita namijenjenih unaprjeđenju sustava<br />

za vodoopskrbu, lokalna komunalna poduzeća<br />

trebaju ispuniti komercijalne kreditne<br />

standarde kako bi bila u mogućnosti aplicirati<br />

za ova sredstva. Svjetska banka u ovom<br />

procesu nudi financijsku podršku kako bi<br />

lokalna tijela vlasti uspostavila pravni i institucionalni<br />

okvir koji bi općine doveo u<br />

poziciju da budu kvalificirane za ova sredstva.<br />

Otpad<br />

Otpad predstavlja jedan od najintenzivnijih<br />

okolišnih problema u Bosni i Hercegovini, i<br />

uglavnom je prouzročen neadekvatnim načinom<br />

upravljanja otpadom, nedostatkom<br />

infrastrukture i društvenog stava prema pitanjima<br />

upravljanja otpadom. Trenutni gorući<br />

problem ogleda se u vidu nedostatka<br />

kapaciteta za zbrinjavanje svih vrsta otpada,<br />

te se značajne količine otpada ilegalno odlažu<br />

na lokalitete uz cestovne komunikacije,<br />

korita rijeka, napuštene rudnike i slična<br />

mjesta predstavljajući prijetnju za zdravlje<br />

ljudi i okoliša. U Bosni i Hercegovini ne postoje<br />

sustavi za spaljivanje otpada, prema<br />

procjenama reciklažne sirovine se, izdvajaju<br />

u postotku od 5% ukupne količine komunalnog<br />

otpada, dok ostatak od 95% prikupljenog<br />

miješanog komunalnog otpada završava<br />

na neodgovarajućim nesanitarnim<br />

odlagalištima.<br />

Prema navodima Federalne strategije zaštite<br />

okoliša, a koja sadrži Federalnu strategiju<br />

upravljanja otpadom, srednja godišnja količina<br />

proizvedenog komunalnog otpada u F<br />

BiH iznosi 269 kg/stanovniku, što je u rangu<br />

s istočno-europskim zemljama (336 kg/stanovniku<br />

u 2005. godini). U usporedbi sa<br />

zapadno-europskim zemljama, ovaj parametar<br />

je relativno nizak, obzirom na različite<br />

razine životnog standarda koje izravno<br />

utječu na razinu potrošnje. Do sad je bilo<br />

nekoliko pokušaja na određivanju vrijednosti<br />

i postotaka individualnih tokova otpada,<br />

primarno reciklažnog otpada u sastavu miješanog<br />

komunalnog otpada. Međutim, ova<br />

su nastojanja rezultirala velikim varijacijama<br />

ovisno o različitim lokacijama na kojima<br />

su vršena mjerenja, te nije bilo moguće uspostaviti<br />

opći uzorak uglavnom zbog nedostatka<br />

sustavnog, dugoročnog istraživanja.<br />

Međutim, kako je ranije rečeno, neke se vrijednosti<br />

mogu koristiti za daljnja planiranja.<br />

Prema tome, reciklažne otpadne sirovine<br />

izdvojene iz miješanog komunalnog<br />

otpada, javljaju se u postotku od 5% ukupne<br />

količine, od čega 20-25% otpada na otpadni<br />

papir, 1% na plastiku, dok se manje od 1%<br />

odnosi na otpadno staklo. Miješani komunalni<br />

otpad sadrži organski materijal, trajne<br />

i polutrajne proizvode, ambalažnu plastiku i<br />

tekstil. Također, u njegovom sastavu primjetne<br />

su i manje količine opasnog otpada,<br />

kao što su boje, lakovi, baterije, kemikalije<br />

koje se upotrebljavaju u poljoprivredi, posebno<br />

iz domaćinstava. Bosna i Hercegovina<br />

nema uspostavljen sustav odvojenog<br />

prikupljanja otpada s primarnom selekcijom.<br />

Jedini vidovi separacije otpada provode<br />

se od strane pojedinih poduzeća koja se<br />

bave odvojenim prikupljanjem papira, plastike<br />

i metala u sastavu miješanog komunalnog<br />

otpada.<br />

Iako su entitetske vlade prepoznale potrebu<br />

za značajnim jačanjem kapaciteta u upravljanju<br />

čvrstim otpadom, te su to u svojim<br />

strateškim dokumentima označile prioritetom,<br />

nedostatak financiranja rezultirao je<br />

nedovoljnim progresom u implementaciji<br />

ciljeva. Zbog toga je Svjetska banka podržala<br />

vlade sa 26 milijuna dolara kroz Program<br />

upravljanja čvrstim otpadom 1 – SWMP I<br />

za prioritetnu rehabilitaciju starih odlagališta<br />

i uspostavljanje novih regionalnih deponija.<br />

Glavna područja koja su primila ova<br />

sredstva su Sarajevo, Zenica, Bihać, Tuzla i<br />

Banja Luka. Uviđajući dobre rezultate prvog<br />

programa, Svjetska banka je 2008. godine<br />

odobrila drugi krug kreditnih sredstava u<br />

iznosu od 40 milijuna dolara. Ova se sredstva<br />

implementiraju kroz Program upravljanja<br />

čvrstim otpadom 2 – SWMP II usmjeren<br />

na podršku rehabilitaciji odlagališta u šest<br />

do deset područja u Bosni i Hercegovini.<br />

Kreditna su sredstva postala operativna sredinom<br />

2009. godine i za očekivati je da u<br />

cijelosti budu implementirana do kraja<br />

2014.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Riječ uz sliku<br />

TRKAČ KOJI<br />

GUBI TRKU<br />

Iako se svojom stasitošću “uklapa” u vitoroge<br />

omorike, iako obližnja zarudjela bukva nosi boju<br />

njegove grive, iako hlad pada po njegovoj figuri,<br />

ovaj konj, zastao na prikrajku osunčane livade, je<br />

najljepše što se vidi na cjelokupnoj slici<br />

Milan Andrić<br />

Iako se svojom stasitošću “uklapa” u vitoroge<br />

omorike, iako obližnja zarudjela<br />

bukva nosi boju njegove grive, iako<br />

hlad pada po njegovoj figuri, ovaj konj, zastao<br />

na prikrajku osunčane livade, je najljepše<br />

što se vidi na cjelokupnoj slici.<br />

Zašto li je zastao, ako je njegov prirodni<br />

poriv trk Zafrktao je i naćulio uši. Koga<br />

očekuje Vlasnika, ili ušima hvata njisak<br />

ženke Možda je uplašen od brektanja<br />

šumskih traktora koji su ga već poodavno<br />

otjerali sa šumskih radilišta.<br />

Nekada najplemenitija i najdraža domaća<br />

životinja, razumna, spretna, pametna, poslušna,<br />

vjerna, plemenita, postaje sve rjeđa<br />

Foto: Bogdan Zurovac-Konj će sve više ostajati samo u legendi<br />

i usamljenija. Naše prostore zauzele su mehaničke<br />

konjske snage.<br />

Konj će sve više ostajati samo u legendama:<br />

kako nije na bojnom polju napustio svoga<br />

mrtvog gospodara; kako je pomogao svom<br />

pijanom jahaču da se popne u sedlo, kako<br />

je pomogao jahaču koji je visio na uzengiji<br />

da se ponovo popne, kako je u mrkloj i maglovitoj<br />

noći, u planinskom bespuću, našao<br />

pravi put, kako je svog pijanog i zaspalog<br />

kočijaša dovezao do kućnih vrata...<br />

Nažalost, sve ćemo ga rjeđe viđati i na slici<br />

u slobodnoj prirodi.<br />

I velikim vojskovođama, i svetim ljudima, i<br />

običnom čovjeku i ženi, i djetetu, i starcu,<br />

nježno je njuškao lice i bio odani sluga. Slava<br />

mu!<br />

Akcije<br />

ŠTA ĆE BELLS<br />

JOŠ URADITI<br />

59<br />

U februaru je završen regionalni<br />

BELLS projekat BiH koji je<br />

realiziran tokom dvije godine<br />

pod pokroviteljstvom Vlade<br />

Kraljevine Holandije. Tokom<br />

evaluacije projekta definirano<br />

je nekoliko značajnih pravaca u<br />

kojima bi BELLS pokret trebao<br />

nastaviti djelovati.<br />

To su jačanje saradnje vladinog, biznis i<br />

civilnog sektora te nastavak ekološke kohezije<br />

zapadnog Balkana kroz buduća<br />

kreiranja zelenih okolišnih politika, na nacionalnom<br />

nivou nastaviće se kontakti u koaliciji<br />

da se ne izgubi postignuti nivo saradnje, te aktivnosti<br />

koje su u okviru obaveza BiH u Procesu<br />

europskih integracija za oblast okoliša.<br />

Biće osnaženi kapaciteti vladinog, biznis i civilnog<br />

sektora putem usavršavanja znanja, vještina,<br />

razmjene međunarodnih i regionalnih primjera<br />

dobre prakse putem BELLS regionalne<br />

akademije za lidere održivog razvoja<br />

Inicira se usavršavanje državnog i entitetskih<br />

zakonodavstava sa EU zakonodavstvom i stvaranje<br />

uvjeta za njegovo implementiranje. Permanentno<br />

će se usklađivati nacionalne politike<br />

zaštite okoliša i održivog razvoja sa politikama<br />

EU, te prioritetno uzeti u obzir što hitnije donošenje<br />

Zakona o zaštiti okoliša/ životne sredine<br />

BiH. Prilikom izrade propisa u oblasti okoliša/<br />

životne sredine na više će biti uključivana<br />

baza (izvršioci u lokalnim zajednicama, NVO).<br />

Zadatak je i jačanje i budući rad Zelenih parlamentarnih<br />

grupa na nacionalnom i regionalnom<br />

nivou, saradnje, razmjene iskustava i zajednički<br />

pristup IPA fondovima između BELLS<br />

općina u BiH i zapadnog Balkana te stalna promocija<br />

i implementiranje BELLS ekoloških političkih<br />

standarda te standarda za najvažnije<br />

gradove i općine, biznis sektor i medije.<br />

Nastaviće se implementiranje konkretnih projekata<br />

u cilju rješavanja okolišnih problema<br />

prema postavljenim BELLS standardima u koje<br />

bi se uključile sve ciljne skupine.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

60 Predstavljanje dobre prakse<br />

“RAD” UČI I UČENIKE<br />

Sarajevsko javno komunalno preduzeće uspješno razvija nekoliko izuzetno<br />

značajnih ekoloških projekata i ima savremen pristup tretiranju otpada.<br />

U njegovom sastavu je i Eko-policija zadužena za zaštitu čistoće na javnim<br />

površinama. "RAD" je odnedavno i nosilac Fondekovog pečata<br />

Preduzeće je osnovano 7. maja, 1959<br />

godine pod nazivom “Čistoća i putevi”.<br />

To je zvanično prihvaćen datum<br />

osnivanja mada su čišćenje i pranje<br />

ulica, kao i odvoz otpadaka vrlo stare djelatnosti<br />

u Sarajevu. Sudeći prema opisima<br />

poznatog turskog putopisca Ćelebije i<br />

francuskog putopisca Kiklea, Sarajevo je<br />

bilo čist grad sa puno lijepih bašči, javnih<br />

česmi i uređenih šetališta. Po dolasku austrougarske<br />

vlasti u Bosnu 1878. godine,<br />

organizovano je obavljanje javne higijene<br />

za koju je zaduženo “Građevno odjeljenje”<br />

u Gradskoj upravi. U djelokrugu poslova<br />

“Građevnog odjeljenja” bilo je pored<br />

ostalog i samostalno čišćenje ulica i sokaka,<br />

odvoz snijega i blata , te polijevanje<br />

ulica u ljetnom periodu. Odjeljenje je bilo<br />

zaduženo i za popravak ulica i trotoara.<br />

Čišćenje ulica se obavljalo brezovom metlom,<br />

a za polijevanje (pranje) je korišteno<br />

zaprežno vozilo sa buretom i produženim<br />

gumenim crijevom. Odvoz smeća su<br />

plaćali građani dok su čišćenje i pranje finansirani<br />

iz posebnog opštinskog poreza<br />

tzv. “kaldrmije”. Nakon Drugog svjetskog<br />

rata, 1946. godine osniva se Gradsko komunalno<br />

preduzeće pod administrativnom<br />

upravom Gradskog narodnog odbora.<br />

Preduzeće je nekoliko puta mijenjalo<br />

ime i unutrašnju organizaciju. Deponovanje<br />

sakupljenog otpada je dugo vremena<br />

bilo neorganizovano. Godine 1879. zabranjeno<br />

je bacanje smeća u Miljacku i određena<br />

lokacija za deponovanje kod današnjeg<br />

mosta Suade Dilberović i Olge Sučić.<br />

Nova lokacija za odlaganje je određena<br />

odlukom Gradskog vijeća 1929. godine na<br />

prostoru Hrasnog kod Dolačke malte. Od<br />

šezdesetih godina dvadesetog stoljeća<br />

Gradska deponija se nalazi u prirodnoj<br />

uvali kod naselja Smiljevići. Danas je to<br />

moderna sanitarna deponija sa primjenom<br />

ekoloških standarda u zaštiti okoliša.<br />

KJKP “Rad” je kroz svoju istoriju uvijek bio<br />

neodvojivi i prepoznatljivi dio grada Sarajeva<br />

dijeleći sa njim i dobro i zlo. Za vrijeme<br />

Zimskih olimpijskih igara, 1984 godine,<br />

radnici ovog preduzeća su uložili<br />

ogromne napore da ova najveća sportska<br />

manifestacija uspije. Čistoća ulica i prohodnost<br />

u uslovima intenzivnih sniježnih<br />

padavina, su bili na najvišem nivou. Za vrijeme<br />

posljednjeg rata i opsade Sarajeva,<br />

“Rad” je vršio snabdjevanje građana pit-<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />

Cilj je čisto Sarajevo<br />

kom vodom iz cisterni. Odvoz smeća se<br />

obavljao neredovno pod granatama i snajperskom<br />

vatrom. U poslijeratno vrijeme,<br />

za desetak godina učinjen je nevjerovatan<br />

oporavak i napredak koji je ovo preduzeće<br />

stavio u istu ravan sa evropskim firmama u<br />

oblasti komunalne higijene. Za izuzetno i<br />

profesionalno obavljanje komunalne djelatnosti<br />

u cjelini, KJKP “Rad” je 1999. godine<br />

nagrađen Šestoaprilskom nagradom<br />

Grada Sarajeva.<br />

KJKP “Rad” danas<br />

U preduzeću je zaposleno 1215 radnika.<br />

Korisnici usluga preduzeća “Rad” su fizička<br />

i pravna lica u Kantonu Sarajevo. Iako<br />

većina građana prepoznaje “Rad” kao preduzeće<br />

koje odvozi smeće, čisti i pere ulice,<br />

njegova djelatnosti su mnogo šire. Osnovna<br />

djelatnost je komunalna, ili preciznije:<br />

sakupljanje, odvoz i deponovanje otpada<br />

(prosječno 500 tona dnevno), odvojeno sakupljanje,<br />

sortiranje i baliranje otpada,<br />

održavanje i upravljanje sanitarnom deponijom,<br />

čišćenje i pranje javnih površina.<br />

Preduzeće u ovoj oblasti ostvaruje prihode<br />

na dva načina. Prvi je putem direktne naplate<br />

od građana za uslugu odvoza smeća.<br />

Tu se radi o tzv. individualnoj komunalnoj<br />

potrošnji. Drugi način je zajednička komunalna<br />

potrošnja pod kojom se podrazumijeva<br />

održavanje javnih površina u skladu<br />

sa kantonalnim programom. Iako su sredstva<br />

za čišćenje i pranje ulica umanjena u<br />

posljednje dvije godine, preduzeće “Rad”<br />

nastoji obaveze iz programa ispuniti do<br />

kraja. U zimskom periodu Zimska služba<br />

preduzeća “Rad” čisti od snijega i poledice<br />

ulice, pločnike i druge javne površine. Za<br />

ove aktivnosti, Zimska služba koristi specijalna<br />

vozila, mašine i veća vozila sa priključcima.<br />

Ipak, “Rad” je danas samo jedan<br />

od izvođača jer u Kantonu Sarajevo još<br />

sedam subjekata održavaju prohodnost<br />

saobraćajnica. Investitor odlučuje koliko<br />

će se novca potrošiti na zimsko održavanje,<br />

a nadzorni organ kontrolira “Rad” i provjerava<br />

da li se poštuje ugovor. To je jedan od<br />

razloga što ponekad dolazi do nesporazuma<br />

sa građanima oko (ne)čišćenja pojedinih<br />

ulica od snijega i poledice.<br />

Manje je poznato da preduzeće “Rad” vrši<br />

održavanje, saniranje i izgradnju sarajevskih<br />

saobraćajnica. Potrebno je napomenuti<br />

da ni u ovoj oblasti, “Rad” nema monopol,<br />

nego se ravnopravno natječe za<br />

dobijanje posla sa drugim građevinskim<br />

firmama. Pogon za saniranje saobraćajnica<br />

inače raspolaže sa potpuno automatizovanom<br />

asfaltnom bazom koja koristi plin kao<br />

ekološki prihvatljiv energent. Kapacitet<br />

baze je 60 tona asfalta za sat, a moderna<br />

laboratorija za ispitivanje kvaliteta asfalta i<br />

ulaznih sirovina, garantuje i usvojenim<br />

standardom visoki kvalitet. Preduzeće<br />

“Rad” je za potrebe postavljanja horizontalne<br />

signalizacije nabavio i specijalnu mašinu<br />

za plastiku vrijednu preko 500.000

Predstavljanje dobre prakse<br />

61<br />

KM sa kojom se trajnost iscrtanih linija<br />

povećava na najmanje četiri godine.<br />

“Rad” upravlja javnim parkinzima i garažama<br />

sa blizu 5000 parking mjesta, a u njegovom<br />

sastavu je i “Pauk” služba.<br />

Na osnovu izdatih rješenja od strane veterinarskog<br />

inspektorata, veterinarsko-higijenski<br />

servis u sastavu preduzeća “Rad”<br />

vrši hvatanje i eutanaziju pasa lutalica,<br />

uklanja životinjske leševe, konfiskate i otpatke<br />

životinjskog porijekla, uništava neupotrebljive<br />

namirnice itd.<br />

Za obavljanje različitih aktivnosti, preduzeće<br />

koristi oko 350 vozila i mašina. Za njihovo<br />

održavanje zadužen je poseban pogon<br />

sa vlastitom radionicom.<br />

U sastavu preduzeća je i Služba komunalnih<br />

redara (“Eko-policija”) koja vrši kontrolu<br />

i zaštitu čistoće na javnim površinama,<br />

prema Zakonu o komunalnoj čistoći<br />

Kantona Sarajevo.<br />

Pogrešno bi bilo zaključiti da u KJKP “Rad”<br />

ima previše različitih djelatnosti slučajno<br />

“uguranih” u jedno preduzeće. Ako malo<br />

razmislimo vidjećemo da su sve te djelatnosti<br />

povezane logično u jednu cjelinu.<br />

Ljetno i zimsko održavanje saobraćajnica<br />

uključujući saniranje-asfaltiranje, sakupljanje,<br />

deponovanje i reciklaža otpada,<br />

sve je to u funkciji čistoće javnih površina.<br />

Na direktan ili posredan način, to je i u vezi<br />

sa ekološkom problematikom, od očuvanja<br />

prirode i kultivacije urbanih zona, do brige<br />

za higijenu i zdravo okruženje. Održavanje<br />

i uređenje zelenih površina je u Kantonu<br />

Sarajevo povjereno drugom preduzeću<br />

(KJKP “Park”), osim u općini Ilijaš gdje<br />

preduzeće “Rad” obavlja i tu ulogu.<br />

Rad objedinjuje mnoge komunalne aktivnosti<br />

Sortirnica otpada sa kapacitetom<br />

od 80 tona dnevno je prvi<br />

ovakav objekat u BiH. Iako se<br />

trenutno relativno male količine<br />

otpada sortiraju i dalje prerađuju,<br />

realno je očekivati u narednom<br />

periodu smanjenje odložene<br />

količine otpada na deponiji<br />

za 20 do 30%. Osim ekonomskog<br />

to smanjenje bi imalo<br />

veliki ekološki značaj jer bi se<br />

tako produžio i vijek trajanja<br />

deponije<br />

Ekološki projekti kao<br />

budućnost KJKP “Rad”<br />

Projekt samofinansiranja i ulaganja u nabavke<br />

savremenih sredstava rada doveo je<br />

preduzeće u red najvećih i najbolje opremljenih<br />

firmi iz oblasti komunalne privrede<br />

u regionu jugoistočne Evrope. Pored<br />

ranijih nabavki specijalnih vozila za rad<br />

Zimske službe, mašina za rad na Sanitarnoj<br />

deponiji otpada, 10 novih specijalnih<br />

kamiona za odvoz otpada u vrijednosti od<br />

skoro tri miliona KM, preduzeće će uskoro<br />

ostvariti novu veliku investiciju kroz nabavku<br />

14 novih specijalnih kamiona za<br />

transport otpada, uz pomoć austrijskog<br />

kredita. Sa tim novim kamionima prosjek<br />

starosti vozila koja su namijenjena za odvoz<br />

otpada , iznosio bi u prosjeku tri godine<br />

što je gotovo bolje nego u zemljama Sanitarna<br />

deponija nije samo projekt KJKP<br />

“Rad”, ali je ovo preduzeće uložilo maksimalne<br />

ljudske i materijalne resurse da ona<br />

od ekološke bombe postane Sanitarna deponija.<br />

Počelo je 1998. godine sanacijom<br />

starog odlagališta i uvođenjem nove tehnologije<br />

odlaganja otpada. Uslijedilo je otplinjavanje<br />

i izgradnja postrojenja za proizvodnju<br />

električne energije od deponijskog<br />

gasa koje je pušteno u rad 2001. godine.<br />

Rekultivacija, nove plohe za odlaganje, postrojenje<br />

za pranje donjeg podstroja i točkova<br />

kamiona i postrojenje za prečišćavanje<br />

procjednih voda su kapitalni projekti<br />

na prostoru gradske deponije.<br />

Projekt zamjene pitke vode tehničkom u<br />

svrhu pranja ulica je također ekološki projekt<br />

KJKP “Rad”. U okviru projekta su na<br />

različitim lokacijama u Kantonu Sarajevo<br />

izgrađena postrojenja za zahvatanje tehničke<br />

vode. Time je izbjegnuto nerazumno<br />

i neekološko pranje ulica dragocjenom pitkom<br />

vodom.<br />

Projekt odvojenog sakupljanja otpadaka u<br />

cilju daljeg iskorištavanja se realizira već<br />

nekoliko godina. Preduzeće “Rad” podržavaju<br />

Ministarstvo prostornog uređenja, EU<br />

kroz Pilot projekt reciklaže i sami građani<br />

Sarajeva u nastojanju da se na ovaj način<br />

smanji odlaganje ogromnih količina otpada<br />

na deponiju, a korisni otpad pošalje na<br />

obradu u cilju reciklaže. Veliki korak u realizaciji<br />

ovog projekta je učinjen 2007. godine<br />

puštanjem u rad savremene sortirnice<br />

otpada na prostoru Sanitarne deponije u<br />

Smiljevićima. Instalirana oprema u sortirnici<br />

je donacija Evropske unije kroz CAR-<br />

DS projekt podrške reciklaži otpada u BiH.<br />

Veliki dio opreme za rad sortirnice nabavio<br />

je KJKP “Rad”.<br />

Sortirnica otpada sa kapacitetom od 80<br />

tona dnevno je prvi ovakav objekat u BiH.<br />

Iako se trenutno relativno male količine<br />

otpada sortiraju i dalje prerađuju, realno je<br />

očekivati u narednom periodu smanjenje<br />

odložene količine otpada na deponiji za 20<br />

do 30%. Osim ekonomskog to smanjenje bi<br />

imalo veliki ekološki značaj jer bi se tako<br />

produžio i vijek trajanja deponije.<br />

Projekt izgradnje niša za smještaj kontejnera<br />

je zamišljen u KJKP “Rad” i realizuje<br />

se zajedno sa općinama Kantona Sarajevo.<br />

I ovaj projekt ima priličan značaj u ekološkom<br />

i praktičnom smislu jer “štiti” kontejnere<br />

i odvoz smeća čini lakšim.<br />

Ekološka edukacija djece i građana Sarajeva<br />

je sastavni dio aktivnosti KJKP “Rad”.<br />

Preduzeće više od jedne decenije vrši stalnu<br />

edukaciju učenika sarajevskih osnovnih<br />

i srednjih škola o otpadu i reciklaži. Cilj<br />

projekta jeste usvajanje savremenih saznanja<br />

o otpadu i načinima rješavanja tog problema.<br />

Kroz programe ekološke edukacije<br />

utiče se na navike i ponašanje najmlađih<br />

građana Sarajeva polazeći od poznatog<br />

ekološkog pravila: Svi proizvodimo otpad,<br />

svi smo odgovorni za njegovo zbrinjavanje.<br />

U cilju realizacije projekta ekološke edukacije,<br />

u preduzeću “Rad” se samostalno dizajnira<br />

edukativno-propagandni materijal.<br />

U okviru ovog projekta, Sanitarnu deponiju<br />

u Smiljevićima do sada je posjetilo više<br />

od 10.000 sarajevskih učenika i studenata.<br />

KJKP “Rad” od aprila, 2005. godine posluje<br />

u skladu sa zahtijevima međunarodnog<br />

standarda sistema upravljanja kvalitetom<br />

BAS EN ISO 9001-9002. Sistem<br />

upravljanja kvalitetom uz zalaganje uprave<br />

preduzeća i svih zaposlenih provodi se<br />

u potpunosti. Primjenom standarda BAS<br />

EN ISO 14.001 – 2004. KJKP “Rad” nastoji<br />

zaštiti okoliš i od mogućeg vlastitog negativnog<br />

uticaja.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

62 Inicijative<br />

DAN ZA<br />

POŠUMLJAVANJE<br />

Na Grdonju, budućem parku šuma već raste hiljadu stabala<br />

Jasminka Avdić, profesor biologije<br />

O.Š. “Safvet-beg Bašagić<br />

Sarajevska Osnovna škola “Safvet - beg<br />

Bašagić” realizuje zanimljiv projekt<br />

“Ekološki sat otkucava - uključimo se<br />

svi u zaštitu šuma” čiji je cilj da se na obližnjem<br />

brdu Grdonj obnovi visoko rastinje i<br />

formiranjem parka - šume stvore uslovi za<br />

rekreaciju, edukaciju i boravak u prirodnom<br />

ambijentu. Realizacija, podržana od<br />

Opštine Centar započela je 2010. godine, a<br />

Sa izleta u okolini Sarajeva<br />

u nju su uključeni članovi 12 školskih sekcija,<br />

učenici, roditelji i nastavno osoblje.<br />

Sve što je do sada urađeno,ili će biti, u skladu<br />

je i sa Lokalnim akcionim ekološkim<br />

planom ove sarajevske opštine u kojem se<br />

posebno promoviše potreba za intenzivnijim<br />

pošumljavanjem.<br />

Slijedom toga na Grdonju i Borijama je do<br />

sada zasađeno 1.000 sadnica bijelog i crnog<br />

bora te jasena.<br />

Realizaciju projekta prate i druge aktivnosti<br />

kao što je bila edukacija za osmatranje<br />

ptica u saradnji sa Ornitološkim društvom<br />

Zemaljskog muzeja, potom posjeta uzgajalištu<br />

jelena lopatara u Rakovici.<br />

U školi očekuju da će ove aktivnosti na podizanju<br />

parka - šume biti podržane i od<br />

drugih partnera. Prema Opštini su uputili<br />

inicijativu da donese odluku o određivanju<br />

dana pošumljavanja. To bi bi potaklo škole<br />

da taj dan planiraju u godišnjem programu<br />

rada i učestvuju u zajedničkim akcijama<br />

pošumljavanja.<br />

Sadnice u rukama najmlađih<br />

Učesnici akcije pošumljavanja<br />

Osmatranje ptica<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Zelene vijesti<br />

63<br />

Konfuzija činjenica<br />

PROFIT I HAOS<br />

Opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu<br />

manifestovati u veoma kratkom vremenskom<br />

periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak<br />

energije, finansijska kriza i slično, već politički odgovor<br />

i interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom<br />

interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle<br />

Akademik Momir Đurović<br />

Pojavile su se mnoge organizacije širom<br />

svijeta, kao i globalni i lokalni<br />

enviromentalisti koje su se do nevjerovatnih<br />

razmjera protivile i protive mnogim<br />

mogućim ljudskim aktivnostima, naročito<br />

onima koje mogu u bilo kojoj mjeri<br />

uticati na biodiverzitet. Ima se utisak da su<br />

oni umjesto ljudskog bića u centar pažnje<br />

postavili biodiverzitet, što mnogi od njih i<br />

ne kriju.<br />

Sa druge strane pojavilii su se, naročito poslije<br />

objavljivanja Bjorn Lomborgove knjige<br />

Skeptični enviromentalisti, i oni koji<br />

žele da dokažuda je sva ta priča u stvari izmišljotina<br />

onih koji žele da globalno vladaju<br />

svijetom. Tako, Vaclav Klaus kaže da takav<br />

pokret envioromentalista niko ko nije<br />

živio u komunizmu ne može da razumije, a<br />

Ian Plimer da je poslije nestanka prijetnje<br />

od blokovskih podjela Zapad našao vrlo<br />

dobru temu klimatske promjene kako bi<br />

motivisao i homogenizovao populaciju u<br />

isto vrijeme težeći da pravi svjetsku ili češće<br />

nazvanu globalnu vladu...<br />

Očigledno je da se nalazimo u temi koju<br />

mislim da je ispravnije nazvati konfuzijom<br />

o klimatskim promjenama, što, htjeli ili ne<br />

da priznamo, izgleda ipak kao vrlo dobra<br />

osnova za manipulisanje građanima, pa i<br />

cijelom svjetskom populacijom...<br />

Priča o konfuzijama savremene civilizacije<br />

nastavlja se u mnogim sferama od kojih je<br />

i dalje vitaln a ona koja tangira energiju,<br />

činjenica da smo do sada trošili jeftinu<br />

energiju mislim da se zloupotrebljava. Jeftina<br />

energija jeste preduslov za svaki ekonomski<br />

razvoj, pa i za napredak ljudske<br />

vrste. Tvrditi da je došao kraj jeftinoj energiji<br />

zčani mnogo više nego prelazak sa jednog<br />

vida obezbjeđivanja energije na drugi.<br />

U principu to znači siromašniji pojedinac,<br />

pa naravno i društvo.<br />

Posebna priča je ona o obnovljivim izvorimakoji<br />

su još uvijek u tehnološkom smislu<br />

takvi da je kilovatsat iz njih višestruko skuplji<br />

od komercijalnog. Priča o biogorivu<br />

može biti najbolji primjer. Ukoliko bismo,<br />

na primjer, željeli da snabdijevamo u Evropi<br />

automobile biogorivom, danas popularnom<br />

trećom generacijom, bilo bi nam potrebno<br />

450.000 kamiona šumskog otpada<br />

dnevno. Ili ako bismo to isto željeli da uradimo<br />

u SAD, nebi ostalo zemljišta za gradove,<br />

niti za gajednje drugih poljoprivrednih<br />

proizvoda. Takve količine, očigledno,<br />

bez obzira na naše želje, ne postoje i nijesu<br />

moguće da se obezbijede.<br />

Trgovina ugljenikom i emisijom gasova je<br />

od Boga data onima koji zabijaju glavu u<br />

pijesak. Ona će rezultirati većim troškovima<br />

stanovništva. Predviđeno oporezivanje<br />

ugljenika, trgovina emisijom GHG u najboljem<br />

slučaju samo će doprinijeti novim<br />

teškoćama. Novac ne može promijeniti klimu,<br />

ne može promijeniti kosmičke zrake,<br />

ponašanje Sunca, Zemljinu orbitu, struje u<br />

okeanima i tektoniku ploča. Trgovina emisijom<br />

će obogatiti nekolicinu, a siromašnima<br />

napraviti većinu. To će nekima stvarati<br />

veći profit, a na drugoj strani haos koji će<br />

rezultirati zatvaranjem mnogih biznisa...<br />

Ono što se postavlja kao krucijalno jeste<br />

pitanje koliko se mi možemo i smijemo<br />

osloniti na interpretiranje naučnih činjenica<br />

koje nam se danas serviraju, najčešće od<br />

naučnika. Da li je odgovor, kako kaže<br />

NenwthGingrich: "Možda nijedan antinaučni<br />

argument danas nije opasan koliko<br />

zahtjevi koje postavljaju radikalni enviromentalisti<br />

i slične interesne grupe. Tako,<br />

velike opasnosti sa kojima smo suočeni<br />

koje se mogu manifestovati u veoma kratkom<br />

vremenskom periodu nijesu globalno<br />

zagrijavanje, nedostatak energije, finansijska<br />

kriza i slično, već politički odgovor i<br />

interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom<br />

interesnih grupa kao i progon onih<br />

koji suprotno misle. Takve politike prijete<br />

slobodnoj prirodi nauke i religije i pitanje<br />

je gdje nas vode, kakvu civilizaciju žele da<br />

grade.<br />

Možda je ovo kazivanje najlakše završiti<br />

Šekspirovom metaforom: "čitav svijet je<br />

pozornica, i svi muškarci i žene su tek<br />

glumci", koja za nas nije to već, izgleda,<br />

stvarnost u kojoj je jedino neizvjesno ko je<br />

ustvari režiser takve igre.<br />

(Odabrano iz predavanja o temi "Svijet<br />

u kojem živimo" održanom u Akademiji<br />

nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<br />

)<br />

Odabrala: Anida Džanko<br />

Procvjetala najveća orhideja<br />

na svijetu!<br />

Najveća orhideja na svijetu, visoka 2,5<br />

metra sa stapkama visokim i do tri metra,<br />

procvjetala je u brazilskom botaničkom<br />

vrtu, objavio je brazilski Institut okoliša.<br />

Grammatophyllum speciosum, orhideja<br />

porijeklom iz Malezije, procvjetala je u<br />

parku orhideja i zadržala titulu „najveće<br />

orhideje na svijetu“. Orhideja je posađena<br />

prije pet godina. Ima 19 cvjetnih stapki<br />

koje mogu narasti do tri metra i na<br />

kojima je procvjetalo 400 cvjetova.<br />

Maroko: Koze na drveću<br />

Na prvi pogled teško za povjerovati, ali<br />

koze u Maroku zaista se penju po stablima<br />

Argana. Stabla su visoka 5 - 10 metara i<br />

imaju kvrgavo deblo koje dopušta kozama<br />

da se bez problema penju. Ali ne penju<br />

se bez razloga. Privlače ih plodovi stabla<br />

slični maslinama kojima se hrane. Farmeri<br />

slijede koze, ne zato jer je čudan prizor<br />

vidjeti kozu na stablu, već je razlog taj što<br />

koza ne može probaviti košpicu ploda te ju<br />

pljuca, a farmeri to sakupljaju. Naime, od<br />

njih rade ulje koje se koristi u kozmetici.<br />

Otkrivena najmanja žaba<br />

Istraživači na ekspediciji u Borneu otkrili<br />

su novu i veoma sićušnu vrstu žabe.<br />

Muški primjerci ove nove vrste, nazvane<br />

Microhyla nepenthicola, narastu približno<br />

jedan centimetar u dužinu. Istraživači<br />

su prvo 2004 godine na ekspediciji u<br />

Kubah National Park-u otkrili sićušnu<br />

crvenu i sićušnu narandžastu amfibiju<br />

(vodozemca). Žabu su otkrili u trenutku<br />

kad je iskočila iz zemljane saksije u kojoj<br />

raste biljka Nepenthes ampullaria.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

64<br />

Obilježen Dan Parka prirode Hutovo blato<br />

Ekonomski argumenti za očuvanje ekosistema<br />

WWF i FONDEKO<br />

zainteresirani za<br />

buduću saradnju<br />

Sa obilježavanja dana Hutovog blata<br />

Svjetski najpoznatija organizacija za<br />

zaštitu prirode WWF obilježavajući<br />

pedeset godina ekoloških dostignuća<br />

upozorio je na to da će spašavanje planete<br />

u slijedećeg pola stoljeća zahtijevati<br />

snažno vodstvo sa strane vlada i poslovnih<br />

subjekata kao i jak angažman lokalnih<br />

zajednica i potrošača.<br />

WWF je pokrenuo i Earth Hour, najveći<br />

globalni volonterski pokret protiv uništavanja<br />

naše planete, ujedinjujući stotine<br />

milijuna ljudi širom svijeta. Earth<br />

Hour je univerzalna poruka nade i djelovanja,<br />

pokret upravljan sa strane svjetske<br />

kolektivne volje za očuvanje prirode<br />

i naše planete.<br />

WWF je u Bosni i Hercegovini prisutan<br />

od 2006. godine. WWF-ova je uloga da sa<br />

svojim lokalnim timom te kroz partnerstva<br />

učini značajan doprinos očuvanju<br />

biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine.<br />

Već je uspješno realizovao nekoliko<br />

projekata. Na njima je sarađivao sa mnogim<br />

nevladinim organizacijama: Eko<br />

most, Lijepa naša Čapljina, Centar mladih<br />

Livno, Fondacija BITR, REC, Zeleni Neretve,<br />

COOR Sarajevo, Buna, Viridis, Neretva<br />

Delta Forum, Vrelo, Referentna grupa-Čapljina<br />

i “Močvara” Čapljina.<br />

Ovogodišnji Dan Parka prirode Hutovo<br />

blato 12. maj WWF je iskoristio da bi sa<br />

partnerima predstavio PES analizu<br />

(Payment for Environmental Services) ili<br />

“Plaćanje usluga ekosustava” za Park prirode<br />

Hutovo blato.<br />

Hutovo blato, koje je po svojoj vrijednosti<br />

i bogatstvu prepoznato i uvršteno u svjetsku<br />

prirodnu baštinu i međunarodno važna<br />

močvarna staništa RAMSAR konvencije,<br />

ima veoma značajnu ulogu u<br />

ekonomiji sliva rijeka Neretve i Trebišnjice.<br />

Ali sve izražajniji utjecaji čovjeka na<br />

ekosustav Hutovog blata (melioracije, hidroenergetska<br />

infrastruktura, krivolov)<br />

narušavaju kapacitet prirodnih usluga<br />

močvare. Jedno od mogućih rješenja nudi<br />

se u obliku uspostave sistema PES, koji<br />

nam preko vrednovanja resursa ekosustava<br />

pomaže kod boljeg razumijevanja širokog<br />

spektra prirodnih usluga te ponuditi<br />

jak ekonomski argument za njihovo očuvanje<br />

i zaštitu.<br />

Prezentaciji na Karaotoku prisustvovala<br />

je i delegacija FONDEKO što je bio povod<br />

i za razgovor o budućoj saradnji dvije organizacije.<br />

Naša nagrada za očuvanje prirode<br />

Otvoren konkurs za<br />

“Fondeko pečat” u 2011.<br />

Predstavnik WWF najavio je namjeru o<br />

umrežavanju novinara koji se u Bosni i<br />

Hercegovini interesuju i pišu o temama<br />

zaštite životne sredine i održivog razvoja<br />

u čemu će FONDEKO pružiti potrebnu<br />

pomoć.<br />

Na osnovu Pravilnika za dodjelu priznanja “Fondeko pečat” donesenog 2007. godine<br />

Upravni odbor FONDEKO poziva organizacije i pojedince da predlože<br />

kandidate za dodjelu ovog priznanja u 2011. godini..<br />

“Fondeko pečat” se dodjeljuje kompanijama, organizacijama, institucijama i pojedincima<br />

koji su postigli izvanredne rezultate u podsticanju uravnoteženog razvoja i kvaliteta<br />

života, a na osnovu podnesene pismene inicijative predlagača i izvještaja koji će sačiniti<br />

komisija imenovana od Upravnog odbora FONDEKO.<br />

Dosadašnji dobitnici “Fondeko pečata” su Tvornica cementa Kakanj i Kantonalno javno<br />

preduzeće “Rad” d.o.o. Sarajevo.<br />

Konkurs za podnošenje pismene kandidature otvoren je do kraja 2011. godine.<br />

Kandidatura treba da bude pismeno obrazložena i dostavljena Upravnom odboru Fondeka.<br />

FONDEKO SVIJET/33/2011.

Spomenik vodi<br />

BUNAR U<br />

PČELINJAKU<br />

Inženjer Alija Dolovac dizajnirao je i podigao<br />

BUNAR – spomenik vodi kao sadašnjem i budućem<br />

najvažnijem resursu na planeti Zemlji<br />

Konsultant i izvođač je Mirsad – Mirza<br />

Bakšić, zaljubljenik u drvo.<br />

Bunar je ranije izgrađen u betonu u<br />

zemlji sa željeznim poklopcem iznad. Bio<br />

je namijenjen isključivo za zalijevanje usjeva,<br />

jer nije bila izgrađena gradska vodovodna<br />

mreža. Ispitivanjem kvaliteta vode<br />

na susjednom bunaru Abdulaha Kapetanovića<br />

mikro-biološka analiza je pokazala<br />

da je voda na granici kriterija za piće.<br />

Sada je nadzemni dio bunara dograđen od<br />

betonskog prstena 80 x 100 cm, obložen<br />

poluoblicima, sa čekrkom-valjkom sa željeznom<br />

cijevi sa kug-lagerima i točkom sa<br />

ručkom, lancem, kantom za vodu, poklopcem<br />

sa baglamama, halkama-zvekirima od<br />

kovanog željeza i drvenom tablom sa nat-<br />

Bunar sa dijelom pčelinjaka<br />

pisom. Pokrov je od šindre, a ispod je ljepenka<br />

(ter-papir) i lamperija.<br />

Autor je dizajnirao bunar od drvene građe<br />

prilagođavajući ga našim starim primitivno<br />

građenim bunarima širom Bosne, unoseći<br />

modernu dekoraciju.<br />

U proteklim događanjima u BiH od 1992.-<br />

1995. godine vodu iz ovog bunara upotrebljavala<br />

je većina stanovnika naselja Hadžijska<br />

ravan, naročito za pranje rublja,<br />

napajanje stoke, zalijevanje usjeva, ispranje<br />

WC šolja i sl.<br />

Uzimajući u obzir samo navedeno, BUNAR<br />

je zaslužan SPOMENIK VODI bar za svoju<br />

tadašnju funkciju, a i poboljšava estetsko<br />

uređenje, inače, uglednog pčelinjaka.<br />

POZIV NA<br />

UČLANJENJE<br />

I SARADNJU<br />

S obzirom na to da je ovo prvi broj<br />

revije Fondeko svijet u 2011. godini<br />

Upravni odbor FONDEKO i redakcija<br />

lista imaju za potrebu da članove i<br />

čitaoce informišu o teškoćama sa<br />

kojima se susrećemo u radu i izdavanju<br />

revije.<br />

Pod izgovorom teške ekonomske situacije<br />

znatan broj kolektivnih članova<br />

FONDEKO (kompanija, škola,<br />

institucija) jednostrano je otkazao<br />

članstvo čime su dovedene u pitanje<br />

mnoge naše planirane aktivnosti u<br />

2011. godini.<br />

Fondeku odane članove pozivamo<br />

da u narednom periodu u ličnim i<br />

poslovnim kontaktima promovišu<br />

aktivnosti našeg udruženja te na<br />

druge načine nove pojedince i kolektive<br />

pokušaju privoliti na učlanjenje.<br />

Uz to podsjećamo da Redakcija revije<br />

Fondeko svijet ima stalno otvoren<br />

poziv za saradnju u pisanju tekstova,<br />

objavljivanju fotografija, organizovanja<br />

promociju po izlasku svakog<br />

novog broja.<br />

Bilo bi nam veoma dragocjeno ako<br />

bi već za naredni broj imali priloge<br />

novih autora, stručnjaka za određene<br />

oblasti zaštite životne sredine, a<br />

posebno iz filozofsko-etičkog, društveno-humanog,<br />

medicinskog, bioetičkog,<br />

ekološko-pravnog, energetskog,<br />

tehnološko-tehničkog i drugih<br />

područja.<br />

Veliki broj nevladinih ekoloških organizacija<br />

kao i sekcija po školama<br />

realizuju korisne akcije ali se o njima<br />

malo zna i piše. Izvještaje o tome<br />

spremni smo prezentirati na našim<br />

stranicama.<br />

Rado bismo objavili i fotografije sa<br />

pejsažima ili motivima prirode,<br />

snimke ekoloških incidenata, narušavanja<br />

ambijenta, bogatoj građevinskoj<br />

i kulturnoj baštini.<br />

Sve rečeno proističe iz naše zajedničke<br />

želje da očuvamo aktivitet<br />

Udruženja FONDEKO, a buduće<br />

brojeve revije pripremimo uz pomoć<br />

mnogo većeg broja saradnika.<br />

Nadamo se da ćete u ovom našem<br />

obraćanju pronaći izazov da za Fondeko<br />

i njegovu reviju uradite nešto<br />

konkretno i korisno za sve nas.<br />

Upravni odbor Fondeka<br />

Redakcija revije Fondeko svijet

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!