SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8 Ugrožena priroda<br />
DANAS BEZ PIJESKA,<br />
SUTRA BEZ ŽIVOTA<br />
Nekoliko primjera o tome koliko država i građani pomažu devastaciji i<br />
urušavanju gornjeg toka Neretve<br />
Amir Variščić,<br />
Udruženje Zelenih Neretva, Konjic<br />
Koncesije i zaštita voda<br />
Posljednjih godina gornji tok Neretve,<br />
prirodni resurs visoke vrijednosti,<br />
najčešće je prisutan u javnosti kao<br />
ugroženi vodotok planiranom izgradnjom<br />
velikih brana i akumulacija za elektrane.<br />
Nesporno je da bi izgradnjom novih brana<br />
za HE u gornjem toku Neretve nastale nepovratne<br />
štete po ovaj prirodni dragulj. Međutim,<br />
opasnosti od izgradnje brana odvlače<br />
pažnju javnosti od drugih vidova tzv. „neenergetske“<br />
devastacije, a koji su aktualni i<br />
prisutni upravo na vodotoku Gornje Neretve.<br />
Rekli bismo da je ovo primjer kada „od<br />
drveta ne vidimo šumu“. Pokušaćemo se u<br />
nastavku teksta fokusirati na nekoliko konkretnih<br />
primjera iz kojih se jasno vidi koliko<br />
država i građani svojim (ne)djelovanjem<br />
pomažu devastaciji i urušavanju prirodnih<br />
vrijednosti gornjeg toka Neretve.<br />
Ugrožena ihtiofauna<br />
Gornji tok Neretve sa pritokama poznat je<br />
po raznolikosti ihtiofaune, a posebno endemnih<br />
ribljih vrsta: glavatice, mekousne i<br />
potočne pastrmke. Međutim, izlov ribe poprimio<br />
je posljednjih godina takve razmjere<br />
da je opstanak autohtonih vrsta opasno<br />
ugrožen. Čuvarska služba udruženja sportskih<br />
ribolovaca iz Konjica jednostavno<br />
Neretva: Izostaje prava zaštita<br />
FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />
gubi bitku u zaštiti vodotoka od svih vidova<br />
krivolova. Ma koliko bila brojna čuvarska<br />
služba ona ne može efikasno da pokrije<br />
skoro 200 km vodotoka Neretve, pritoka i<br />
jezera, odnosno prostor od preko 1000 km²<br />
slivišta. Tome treba dodati i masovno nepoštivanje<br />
zakonskih propisa o upotrebi<br />
dozvoljenih mamaca i količini ulovljene<br />
ribe od strane ribolovaca. Sve ovo ima za<br />
rezultat potpuno fizičko nestajanje populacije<br />
glavatice iz gornjeg toka Neretve. Nažalost,<br />
u ovako teškim okolnostima po zaštitu<br />
ihtiofaune država svojim (ne)<br />
djelovanjem dodatno odmaže zaštiti voda.<br />
Ovome treba dodati da se u prošloj godini,<br />
kao ni u ovoj nije dodjelila koncesija za<br />
sportski ribolov na vodama sliva Neretve<br />
tako da udruženje sportskih ribolovaca<br />
ostaje u potpunosti bez prava gazdovanja<br />
vodama, a njegova čuvarska služba bez<br />
ovlaštenja nadzora i čuvanja voda.<br />
Rijeka Neretva poznata je po svom blagotvornom<br />
pijesku koji nastaje erozivnim djelovanjem<br />
i u vrijeme bujica se taloži na dnu<br />
rijeke, ali i formira prekrasne sprudove na<br />
obalama. Neretvanski pijesak, pored estetskih<br />
vrijednosti, predstavlja i ključnu kariku<br />
u hranidbenom lancu akvatičnih organizama<br />
i razmnožavanju riblje populacije. Pored<br />
toga, pijesak je i efikasni prirodni filter koji<br />
reguliše čistoću rijeke. Deficit tog sedimenta<br />
u koritu rijeke najdirektnije utiče na brojnost<br />
i opstanak ihtiofaune. Naravno, pijesak<br />
je oduvijek bio i pogodan kao građevinski<br />
materijal te je njegova eksploatacija uobičajena<br />
na rijekama. Zakon je na osnovu struke<br />
propisao gdje i koliko se može takvih „viškova“<br />
sedimenta izuzeti sa obala. Međutim,<br />
posljednjih godina u ovoj oblasti odsutno je<br />
poštivanje zakona. Koncesija za eksploataciju<br />
pijeska redovno se izdaje privednim subjektima,<br />
ali nije jasno da li koncesiona dozvola<br />
predviđa obim eksploatacije ili je u<br />
pitanju potpuno odsustvo kontrole količine<br />
izuzetog pijeska. U svakom slučaju, rezultat<br />
te prekomjerne eksploatacije je sve češće<br />
dubljenje korita rijeke i ukazivanje kamenitog<br />
dna. Deficit pijeska najdirektnije utiče<br />
na sve izrazitije smanjenje prirodnih plaža,<br />
a naročito na opstanak i razvoj riblje populacije.<br />
Ovaj odnos prema prirodi i rijeci direktna<br />
je posljedica odsustva državnih mehanizama<br />
u kontroli eksploatacije pijeska.<br />
Odsustvo regula u djelatnosti<br />
raftinga<br />
Rafting, kao jedan od najzastupljenijih vidova<br />
ekološkog <strong>turizma</strong> na vodama Gornje Neretve,<br />
kao organizovana djelatnost pojavio se<br />
odmah nakon rata. Gornji tok Neretve, sa<br />
svim svojim prirodnim atributima, pružio je<br />
idealne uslove za razvoj ove djelatnosti. Danas<br />
je prisutno mnogo agencija koje se bave<br />
ovom djelatnošću, i onih registriranih i onih<br />
„divljih“. Nivo opremljenosti, organizacije i<br />
zaštite turista podignut je na visoki nivo. Međutim,<br />
ova djelatnost koja je u svojoj osnovi<br />
ekološki prihvatljiva, odsustvom pravila i<br />
propisa može biti i faktor koji ugrožava vodotok<br />
i njegovo bliže okruženje. Hiljade turista<br />
koji godišnje prođu kroz kanjone Gornje Neretve<br />
podrazumijevaju i gomile otpada koje<br />
nemarom ostaju u koritu i na obalama rijeke<br />
(ušće rijeke Rakitnice). Monitoring države,<br />
bar u dijelu zaštite okoliša i prirode, u ovoj<br />
djelatnosti ne postoje. Ova djelatnost još uvijek<br />
nije predmet koncesije. Samim tim nije<br />
regulisana ni u propisima i aktima države niti<br />
su uvedena pravila za obavljanje ove djelatnosti.<br />
Postoji niz elemenata koje bi trebalo<br />
regulisati: od uređenih mjesta za start i cilj<br />
rute, pravila ponašanja na vodotoku, pa do<br />
sukoba interesa sa sportskim ribolovom. U<br />
odsustvu regula nema ni propisane kontrole,<br />
a cijenu plaća vodotok i priobalje. Očito da<br />
ova djelatnost čeka neko buduće vrijeme<br />
kada će država urediti ovu oblast.