SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

More documents

Recommendations

Info

6 Stanje i perspektive okoliša u BiH potpunosti uzeti u obzir u odlučivanju o proizvodnji, potrošnji i globalnoj trgovini. Read phonetically „Ne postoje jednostavna rješenja, zakonodavci, firme i građani moraju raditi zajedno kako bi pronašli načine da iskoriste sredstva na efikasniji način. Sjeme za buduće djelovanje postoji: naš je zadatak da mu pomognemo da se ukorijeni i cvjeta”, zaključuje McGladeova. SOER 2010 također naglašava veće razumijevanje veza između klimatskih promjena, biološke raznolikosti, korištenja resursa i ljudskog zdravlja te načina na koji alati, kao što su prostorno planiranje, ekološka reforma poreza, sprječavanje onečišćenja, mjere opreza i resursi računovodstva, mogu podržati pristup njihovom upravljanju na osnovi prirodnog kapitala. Ključni rezultati i preporuke Klimatske promjene: Europska Unija je postigla napredak u smanjenju emisije i širenju obnovljivih izvora energije. U 2009. godini, emisije u EU-27 smanjene su 17% u odnosu na 1990. i na taj su način vrlo blizu zajedničkog cilja - smanjenja emisija za 20% do 2020. Međutim, sektorski trendovi nisu svi pozitivni. Emisije iz transporta u EU-27 porasle su 24% između 1990. i 2008. Prilagodba klimatskim promjenama: Čak ako Europa i ispuni sve svoje zacrtane ciljeve za smanjenje emisija, a svjetski se lideri dogovore o intenziviranju mjera, Europa će i dalje morati nastaviti prilagođavati se sadašnjim i budućim utjecajima na klimatske promjene. Pažljivo upravljanje prirodnim kapitalom može pomoći u rješavanju ovih izazova. Biološka raznolikost, ekosustavi i ljudsko zdravlje: Natura 2000, mreža zaštićenih područja koje trenutno pokriva oko 18% EU-a, pomogla je u zaštititi ugroženih vrsta i očuvanju zelenih površina za rekreaciju. Zakonodavstvom o kvaliteti zraka i vode smanjen je pritisak na biološku raznolikost i ljude. S druge strane, intenziviranje korištenja zemljišta, gubitak staništa i pretjerani izlov ribe spriječili su EU da postigne svoj cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010. Integrirana rješenja s globalnom perspektivom: Pokazujući brojne interakcije između različitih okolišnih i drugih izazova, SOER 2010 potiče nas na intenziviranje integriranih aktivnosti između različitih područja i politika koje se bave tim izazovima, a kako bi se osiguralo efikasno poboljšanje i optimizacija s povezanim koristima (npr. ublažavanje klimatskih promjena i poboljšanje kvalitete zraka u isto vrijeme). Učinkovitost resursa: Sigurnost hrane, energije i vode ključni su čimbenici za korištenje zemljišta, kao što je povećanje često proturječne potražnje (npr. za hranu, hranu za životinje i goriva). Troškovi, koji u potpunosti uzimaju u obzir posljedice korištenja resursa, bitni su za upravljanje poslovima i potrošačima za poboljšanje efikasnosti resursa. Uključivanje građana: Politika sama ne može zaustaviti ili preokrenuti trendove zaštite okoliša. Treba povećati broj građana predanih smanjenju njihovog utjecaja na okoliš tako da ih uključimo u prikupljanje podataka i putem društvenih medija. Stanje okoliša u Bosni i Hercegovini U donošenju ukupne ocjene stanja europskog okoliša u 2010. godini, prikazane u gore navedenom sinteznom dokumentu, uključene su i ocjene stanja okoliša i prateći podatci za Bosnu i Hercegovinu. Kao izvor informacija korištena je informacijska struktura uspostavljena kroz Europsku informacijsku i promatračku mrežu o okolišu tzv. EIONET (European Environmental Information and Observation Network) koordiniranu od strane EEA, a u Bosni i Hercegovini implementiranu od strane Ureda NFP-a BiH za komunikaciju sa EEA, pri <strong>Federalno</strong>m ministarstvu okoliša i <strong>turizma</strong>. Komponenta SOER 2010 koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu obuhvaća četiri od šest sastavnih okolišnih komponenti. Naime, u okviru komunikacija sa EEA pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom razdoblju. Zagađenje zraka Glavni izvori zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini stacionarnog su karaktera, a uključuju termoelektrane na ugalj i generalno industriju. Velika termoenergetska postrojenja, TE Kakanj i TE Tuzla, oslobađaju relativno visok sadržaj sumpora u atmosferu. Iako su ova postrojenja smještena u blizini rudnika, opremljena visokim dimnjacima i modernim filtrima ispušnih plinova, ipak emitiraju značajne količine sumpor dioksida, čija emisija zakonski nije regulirana u Bosni i Hercegovini. Što se tiče industrije, u uvjetima opće ekonomske recesije, industrijska postrojenja u BiH rade smanjenim kapacitetom ili su kompletno ugašena. Posljedice ovoga ogledaju se u smanjenju štet- Pri izradi Izvješća o stanju okoliša 2010, za Bosnu i Hercegovinu su obrađene komponente zagađenja zraka, zaštite prirode i biološke raznolikosti, voda i otpada, dok za komponente ublažavanja klimatskih promjena i korištenja zemljišta nisu dostavljeni podatci, ali se poduzimaju aktivnosti na njihovom uključivanju u sustav izvješćivanja u narednom razdoblju Foto: M. Mehmedić - Boje Bjelašnice FONDEKO SVIJET/33/2011.
Stanje i perspektive okoliša u BiH 7 nih emisija u atmosferu. S druge strane, zagađenje zraka nastalo emisijama štetnih plinova iz sektora transporta, u stalnom je porastu. Željeznički transport u BiH uglavnom za pogon koristi električnu energiju, ali još uvijek ne radi punim intenzitetom, tako da je veći dio transporta usmjeren na manje okolišno prihvatljiv drumski transport, karakteriziran velikim brojem ostarjelih vozila koja koriste goriva niske kvalitete. Također, lokalni meteorološki uvjeti i topografija, imaju značajan utjecaj na kvalitetu zraka u urbanim područjima. Po pitanju upravljanja zagađenjem zraka, glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je aktivna prisutnost u međunarodnim aktivnostima na smanjenju prekograničnog zagađenja zraka, zaštiti globalnih klimatskih uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na lokalnoj razini. Kako bi se postigli spomenuti ciljevi mogu se definirati sljedeće potrebne mjere: ■ Institucionalno jačanje i jačanje kapaciteta u domenu zaštite sprječavanja zagađenja zraka, posebno kroz aktivno sudjelovanje u programima pod okriljem UN Konvencije i Kyoto Protokola; ■ Uspostava registara i baza podataka o emisijama kiselih i stakleničkih plinova, uključujući informacije o trendovima lokalnih emisija i količina stakleničkih plinova eliminiranih iz atmosfere putem lokalnih absorbera (vegetacija, šume, i dr.); ■ Istraživanje utjecaja promjene u kvaliteti zraka i klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu, šumske ekosustave, biološku raznolikost, proizvodnju energije, transport, turizam, te ostale ekonomske aktivnosti pod izravnim utjecajem klimatskih promjena; ■ Ispitivanje osjetljivosti pojedinih ekonomskih aktivnosti na utjecaj klimatskih promjena te opcija za adaptaciju na klimatske promjene na teritoriji Bosne i Hercegovine; ■ Programi na stabilizaciji i postupnom smanjivanju emisija kiselih i stakleničkih plinova putem poboljšanja energetske efikasnosti kroz tehnološko restrukturiranje, bolju iskoristivost izvora energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije (hidro energija, solarna energija, energija vjetra te geotermalna energija), te revitalizaciju i povećanje šumskog fonda; ■ Poboljšanje informacijskog sustava te adekvatno uključenje Bosne i Hercegovine u postojeće međunarodne sustave (EIONET, Svjetska meteorološka organizacija, i dr.); ■ Uključivanje problematike emisija, promjena u kvaliteti zraka, te klimatskih promjena u obrazovne nastavne programe u okviru okolišnog obrazovanja; uključivanje specijaliziranih tečajeva iz ove oblasti u sveučilišne programe za energiju, tehnologiju, meteorologiju i klimatologiju; te povećanje društvene svijesti po ovim pitanjima; ■ Korak-po-korak sudjelovanje u klimatskim istraživanjima i razvoju kapaciteta za aplikaciju modernih metoda za prognoziranje vremenskih uvjeta i klimatskih prognoza, sve u sklopu znanstvenih programa u okviru Svjetske meteorološke organizacije, Svjetskog klimatskog istraživačkog programa, te svjetskih istraživačkih programa za atmosferu i okoliš. Po pitanju upravljanja zagađenjem zraka, glavni strateški cilj Bosne i Hercegovine je aktivna prisutnost u međunarodnim aktivnostima na smanjenju prekograničnog zagađenja zraka, zaštiti globalnih klimatskih uvjeta, kao i smanjenju zagađenja zraka na lokalnoj razini Zaštita prirode i biološke raznolikosti Kao dio Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina se karakterizira bogatstvom biološke raznolikosti gena, vrsta i ekosustava. Nekoliko prirodnih čimbenika dovelo je do jedinstvenog oblika biljnih i životinjskih vrsta u području Dinarskih Alpa Bosne i Hercegovine: jedinstven proces formiranja temeljne podloge, vrste zemljišta, reljef, ekoklima i dr. Postojanje različitih izoliranih staništa, kao što su litice, kanjoni te najviši planinski vrhovi, rezultiralo je razvojem specifičnih vrsta posebnih za određena područja. Ustvari, teritorija Bosne i Hercegovine poslužila je kao centar za širenje nekih biljnih vrsta i njihovu ekspanziju po čitavom Balkanskom poluotoku. Staništa refugio-reliktnog tipa predstavljaju jedinstveni element bosanskohercegovačkog okoliša, kreiranog tijekom formiranja Zemljine kore, geogeneze i evolucije živog svijeta. Ova se staništa nisu mijenjala u razdoblju na prelasku iz predglacijanog u postglacijalno doba, ne mijenjajući svoje prirodne ekološke kvalitete. Sadrže mnoge tercijarne životinjske i biljne vrste koje su bile predmet drastičnih klimatskih promjena koje su se događale u spomenutom razdoblju. Zbog toga, ova vrsta staništa predstavlja ogromnu važnost za biološku raznolikost Bosne i Hercegovine, a također posjeduje i vrijednost u okvirima globalne biološke raznolikosti. Tercijarni reliktni ekosustavi u Bosni i Hercegovini locirani su uglavnom u kanjonima i na liticama kao i na strmim planinskim padinama u riječnim bazenima Une, Vrbasa, Bosne, Drine i Neretve. Nedavno izvršena procjena u okviru Nacionalne strategije biološke raznolikosti s akcijskim planom naglasila je sljedeće karakteristike pejzažne i biološke raznolikosti: ■ Visoku razinu genetske, biološke i stanišne raznolikosti; ■ Očuvanu raznolikost pejzažnih područja značajnih i na europskoj i globalnoj razini; ■ Značajnu razinu promjene u smislu raspodjele i strukture klimatskih ekosustava; ■ Značajan trend gubitka biološke i pejzažne raznolikosti uvjetovan širokim spektrom antropogenih čimbenika. Vezano za spomenutu raznolikost endemskih i reliktnih vrsta, upravljanje prirodnim bogatstvima u Bosni i Hercegovini postavlja sljedeće prioritete: ■ Staništa izvan svojih uobičajenih područja i rijetke vrste staništa (cretovi, slane močvare, planinski izvori, morske litice, male močvare, špilje, i dr.); ■ Kraške ekosustave kao prirodne fenomene (kraška polja, rijeke ponornice, špilje, i dr.); ■ Ekosustave u reliktnim šumama crnog bora na različitim podlogama (krečnjak, dolomitske stijene i dr.). Strategija s akcijskim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine 2008.-2015., objavljena 2008. godine, izrazito je značajna za strateški razvoj države. Ne samo da će doprinijeti poboljšanju stanja biološke raznolikosti, nego će doprinijeti napretku s aspektima održivog razvoja, čak pomoći i u procesu pridruživanja Europskoj Uniji. Od njenog finaliziranja, Strategija je prošla kroz sve faze javnih konzultacija i ekspertnih revizija te je trenutno u fazi usvajanja na državnoj razini. Prema službenim procedurama u BiH, za usvajanje Strategije na državnoj razini potrebno je do- nastavak na 58. str FONDEKO SVIJET/33/2011.
Page 1 and 2: NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI,
Page 3 and 4: Riječ urednice 1 “ŠTA SU NAMA
Page 5 and 6: Vrijednost životne sredine 3 Uznem
Page 7: Stanje i perspektive okoliša u BiH
Page 11 and 12: Tema broja: Značaj i zaštita šum
Page 13 and 14: Tema broja 11 politiku o šumama,
Page 15 and 16: Tema broja 13 KLON U OFANZIVI Trenu
Page 17 and 18: Tema broja 15 PEČAT UNIKATNOSTI U
Page 19 and 20: Tema broja 17 I U NJOJ SE ČEDO LJU
Page 21 and 22: Tema broja 19 UZAJAMNO DARIVANJE OP
Page 23 and 24: Tema broja 21 KOCKA PO KOCKA, STABL
Page 25 and 26: Tema broja 23 Razviti međusektorsk
Page 27 and 28: Floristički endemični kutak Bosne
Page 29 and 30: Biodiverzitet na našim poljima 27
Page 31 and 32: Ekologija duše 29 ŠARENILO LIJEČ
Page 33 and 34: Energija i ekologija 31 Jako važna
Page 35 and 36: Energija i ekologija 33 nog goriva.
Page 37 and 38: Obnovljivi izvori energije 35 Karta
Page 39 and 40: Zaštita baštine 37 Jajce ČEKA UP
Page 41 and 42: Nove knjige 39 ZELENI INŽENJERING
Page 43 and 44: Revitalizacija krajolika 41 SA HUMA
Page 45 and 46: Urbana ekologija 43 Značaj realiza
Page 47 and 48: Mudre misli 45 ljima zahvaljujući
Page 49 and 50: Odsjaj zemlje u poeziji 47 prije os
Page 51 and 52: Borba protiv klimatskih promjena 49
Page 53 and 54: Planinarski putopis 51 TRAŽILI SMO
Page 55 and 56: Genetičko inžinjerstvo 53 GREŠKE
Page 57 and 58: Priroda u djelima likovnih umjetnik
Page 59 and 60:
Učenje o prirodi 57 U vannastavnim
Page 61 and 62:
Riječ uz sliku TRKAČ KOJI GUBI TR
Page 63 and 64:
Predstavljanje dobre prakse 61 KM s
Page 65 and 66:
Zelene vijesti 63 Konfuzija činjen
Page 67:
Spomenik vodi BUNAR U PČELINJAKU I
show all

SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?