SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

More documents

Recommendations

Info

62 Inicijative DAN ZA POŠUMLJAVANJE Na Grdonju, budućem parku šuma već raste hiljadu stabala Jasminka Avdić, profesor biologije O.Š. “Safvet-beg Bašagić Sarajevska Osnovna škola “Safvet - beg Bašagić” realizuje zanimljiv projekt “Ekološki sat otkucava - uključimo se svi u zaštitu šuma” čiji je cilj da se na obližnjem brdu Grdonj obnovi visoko rastinje i formiranjem parka - šume stvore uslovi za rekreaciju, edukaciju i boravak u prirodnom ambijentu. Realizacija, podržana od Opštine Centar započela je 2010. godine, a Sa izleta u okolini Sarajeva u nju su uključeni članovi 12 školskih sekcija, učenici, roditelji i nastavno osoblje. Sve što je do sada urađeno,ili će biti, u skladu je i sa Lokalnim akcionim ekološkim planom ove sarajevske opštine u kojem se posebno promoviše potreba za intenzivnijim pošumljavanjem. Slijedom toga na Grdonju i Borijama je do sada zasađeno 1.000 sadnica bijelog i crnog bora te jasena. Realizaciju projekta prate i druge aktivnosti kao što je bila edukacija za osmatranje ptica u saradnji sa Ornitološkim društvom Zemaljskog muzeja, potom posjeta uzgajalištu jelena lopatara u Rakovici. U školi očekuju da će ove aktivnosti na podizanju parka - šume biti podržane i od drugih partnera. Prema Opštini su uputili inicijativu da donese odluku o određivanju dana pošumljavanja. To bi bi potaklo škole da taj dan planiraju u godišnjem programu rada i učestvuju u zajedničkim akcijama pošumljavanja. Sadnice u rukama najmlađih Učesnici akcije pošumljavanja Osmatranje ptica FONDEKO SVIJET/33/2011.
Zelene vijesti 63 Konfuzija činjenica PROFIT I HAOS Opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu manifestovati u veoma kratkom vremenskom periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak energije, finansijska kriza i slično, već politički odgovor i interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle Akademik Momir Đurović Pojavile su se mnoge organizacije širom svijeta, kao i globalni i lokalni enviromentalisti koje su se do nevjerovatnih razmjera protivile i protive mnogim mogućim ljudskim aktivnostima, naročito onima koje mogu u bilo kojoj mjeri uticati na biodiverzitet. Ima se utisak da su oni umjesto ljudskog bića u centar pažnje postavili biodiverzitet, što mnogi od njih i ne kriju. Sa druge strane pojavilii su se, naročito poslije objavljivanja Bjorn Lomborgove knjige Skeptični enviromentalisti, i oni koji žele da dokažuda je sva ta priča u stvari izmišljotina onih koji žele da globalno vladaju svijetom. Tako, Vaclav Klaus kaže da takav pokret envioromentalista niko ko nije živio u komunizmu ne može da razumije, a Ian Plimer da je poslije nestanka prijetnje od blokovskih podjela Zapad našao vrlo dobru temu klimatske promjene kako bi motivisao i homogenizovao populaciju u isto vrijeme težeći da pravi svjetsku ili češće nazvanu globalnu vladu... Očigledno je da se nalazimo u temi koju mislim da je ispravnije nazvati konfuzijom o klimatskim promjenama, što, htjeli ili ne da priznamo, izgleda ipak kao vrlo dobra osnova za manipulisanje građanima, pa i cijelom svjetskom populacijom... Priča o konfuzijama savremene civilizacije nastavlja se u mnogim sferama od kojih je i dalje vitaln a ona koja tangira energiju, činjenica da smo do sada trošili jeftinu energiju mislim da se zloupotrebljava. Jeftina energija jeste preduslov za svaki ekonomski razvoj, pa i za napredak ljudske vrste. Tvrditi da je došao kraj jeftinoj energiji zčani mnogo više nego prelazak sa jednog vida obezbjeđivanja energije na drugi. U principu to znači siromašniji pojedinac, pa naravno i društvo. Posebna priča je ona o obnovljivim izvorimakoji su još uvijek u tehnološkom smislu takvi da je kilovatsat iz njih višestruko skuplji od komercijalnog. Priča o biogorivu može biti najbolji primjer. Ukoliko bismo, na primjer, željeli da snabdijevamo u Evropi automobile biogorivom, danas popularnom trećom generacijom, bilo bi nam potrebno 450.000 kamiona šumskog otpada dnevno. Ili ako bismo to isto željeli da uradimo u SAD, nebi ostalo zemljišta za gradove, niti za gajednje drugih poljoprivrednih proizvoda. Takve količine, očigledno, bez obzira na naše želje, ne postoje i nijesu moguće da se obezbijede. Trgovina ugljenikom i emisijom gasova je od Boga data onima koji zabijaju glavu u pijesak. Ona će rezultirati većim troškovima stanovništva. Predviđeno oporezivanje ugljenika, trgovina emisijom GHG u najboljem slučaju samo će doprinijeti novim teškoćama. Novac ne može promijeniti klimu, ne može promijeniti kosmičke zrake, ponašanje Sunca, Zemljinu orbitu, struje u okeanima i tektoniku ploča. Trgovina emisijom će obogatiti nekolicinu, a siromašnima napraviti većinu. To će nekima stvarati veći profit, a na drugoj strani haos koji će rezultirati zatvaranjem mnogih biznisa... Ono što se postavlja kao krucijalno jeste pitanje koliko se mi možemo i smijemo osloniti na interpretiranje naučnih činjenica koje nam se danas serviraju, najčešće od naučnika. Da li je odgovor, kako kaže NenwthGingrich: "Možda nijedan antinaučni argument danas nije opasan koliko zahtjevi koje postavljaju radikalni enviromentalisti i slične interesne grupe. Tako, velike opasnosti sa kojima smo suočeni koje se mogu manifestovati u veoma kratkom vremenskom periodu nijesu globalno zagrijavanje, nedostatak energije, finansijska kriza i slično, već politički odgovor i interpretacija naučnih rezultata pod pritiskom interesnih grupa kao i progon onih koji suprotno misle. Takve politike prijete slobodnoj prirodi nauke i religije i pitanje je gdje nas vode, kakvu civilizaciju žele da grade. Možda je ovo kazivanje najlakše završiti Šekspirovom metaforom: "čitav svijet je pozornica, i svi muškarci i žene su tek glumci", koja za nas nije to već, izgleda, stvarnost u kojoj je jedino neizvjesno ko je ustvari režiser takve igre. (Odabrano iz predavanja o temi "Svijet u kojem živimo" održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. ) Odabrala: Anida Džanko Procvjetala najveća orhideja na svijetu! Najveća orhideja na svijetu, visoka 2,5 metra sa stapkama visokim i do tri metra, procvjetala je u brazilskom botaničkom vrtu, objavio je brazilski Institut okoliša. Grammatophyllum speciosum, orhideja porijeklom iz Malezije, procvjetala je u parku orhideja i zadržala titulu „najveće orhideje na svijetu“. Orhideja je posađena prije pet godina. Ima 19 cvjetnih stapki koje mogu narasti do tri metra i na kojima je procvjetalo 400 cvjetova. Maroko: Koze na drveću Na prvi pogled teško za povjerovati, ali koze u Maroku zaista se penju po stablima Argana. Stabla su visoka 5 - 10 metara i imaju kvrgavo deblo koje dopušta kozama da se bez problema penju. Ali ne penju se bez razloga. Privlače ih plodovi stabla slični maslinama kojima se hrane. Farmeri slijede koze, ne zato jer je čudan prizor vidjeti kozu na stablu, već je razlog taj što koza ne može probaviti košpicu ploda te ju pljuca, a farmeri to sakupljaju. Naime, od njih rade ulje koje se koristi u kozmetici. Otkrivena najmanja žaba Istraživači na ekspediciji u Borneu otkrili su novu i veoma sićušnu vrstu žabe. Muški primjerci ove nove vrste, nazvane Microhyla nepenthicola, narastu približno jedan centimetar u dužinu. Istraživači su prvo 2004 godine na ekspediciji u Kubah National Park-u otkrili sićušnu crvenu i sićušnu narandžastu amfibiju (vodozemca). Žabu su otkrili u trenutku kad je iskočila iz zemljane saksije u kojoj raste biljka Nepenthes ampullaria. FONDEKO SVIJET/33/2011.
Page 1 and 2:
NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI,
Page 3 and 4:
Riječ urednice 1 “ŠTA SU NAMA
Page 5 and 6:
Vrijednost životne sredine 3 Uznem
Page 7 and 8:
Stanje i perspektive okoliša u BiH
Page 9 and 10:
Stanje i perspektive okoliša u BiH
Page 11 and 12:
Tema broja: Značaj i zaštita šum
Page 13 and 14: Tema broja 11 politiku o šumama,
Page 15 and 16: Tema broja 13 KLON U OFANZIVI Trenu
Page 17 and 18: Tema broja 15 PEČAT UNIKATNOSTI U
Page 19 and 20: Tema broja 17 I U NJOJ SE ČEDO LJU
Page 21 and 22: Tema broja 19 UZAJAMNO DARIVANJE OP
Page 23 and 24: Tema broja 21 KOCKA PO KOCKA, STABL
Page 25 and 26: Tema broja 23 Razviti međusektorsk
Page 27 and 28: Floristički endemični kutak Bosne
Page 29 and 30: Biodiverzitet na našim poljima 27
Page 31 and 32: Ekologija duše 29 ŠARENILO LIJEČ
Page 33 and 34: Energija i ekologija 31 Jako važna
Page 35 and 36: Energija i ekologija 33 nog goriva.
Page 37 and 38: Obnovljivi izvori energije 35 Karta
Page 39 and 40: Zaštita baštine 37 Jajce ČEKA UP
Page 41 and 42: Nove knjige 39 ZELENI INŽENJERING
Page 43 and 44: Revitalizacija krajolika 41 SA HUMA
Page 45 and 46: Urbana ekologija 43 Značaj realiza
Page 47 and 48: Mudre misli 45 ljima zahvaljujući
Page 49 and 50: Odsjaj zemlje u poeziji 47 prije os
Page 51 and 52: Borba protiv klimatskih promjena 49
Page 53 and 54: Planinarski putopis 51 TRAŽILI SMO
Page 55 and 56: Genetičko inžinjerstvo 53 GREŠKE
Page 57 and 58: Priroda u djelima likovnih umjetnik
Page 59 and 60: Učenje o prirodi 57 U vannastavnim
Page 61 and 62: Riječ uz sliku TRKAČ KOJI GUBI TR
Page 63: Predstavljanje dobre prakse 61 KM s
Page 67: Spomenik vodi BUNAR U PČELINJAKU I
show all

SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?