SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
26 Floristički endemični kutak Bosne i Hercegovine<br />
S obzirom na karakter endemičnosti<br />
vrste Pinus heldreichii i na<br />
višestruki značaj šumskih<br />
sastojina ovog četinara već<br />
davno je shvaćena potreba<br />
njegovog očuvanja. Davne<br />
1966. godine, Zakonom o<br />
prirodnom i kulturno-istorijskom<br />
nasljeđu RBiH, na prostoru<br />
planine Čvrsnice osnovan je<br />
Upravljani prirodni rezervat<br />
Masna Luka koji i do danas<br />
predstavlja izazov za znanstvenike,<br />
a zbog svoje osebujne<br />
ljepote privlači brojne planinare<br />
i turiste<br />
Kora starog stabla<br />
ce su duge 6-9 cm, tamnozelene, krute, na<br />
vrhu oštre, a pri vrhu grančica raspoređene<br />
su u vidu zbijenih skupina i opstaju 5-6 godina.<br />
Češeri (šišarke) su dugi 5-9 cm i široki<br />
oko 2,5 cm. Prve godine imaju tamnoljubičastu<br />
boju, a kada sazriju (IX i X<br />
mjesec) s obje strane su svijetlosmeđi. Češeri<br />
su krti i bodljikavi, a zriju dvije godine.<br />
Sjemenke su duge 5-7 mm, s krilcem dužine<br />
25-30 mm.<br />
Vrijeme cvjetanja: maj i juni, ovisno o nadmorskoj<br />
visini staništa.<br />
Mladi, nezreli češeri (šišarke)<br />
FONDEKO SVIJET/33/2011.<br />
Zreli češer<br />
Ekološke karakteristike<br />
Na planinama mediteranskog i supramediteranskog<br />
područja sve do gornje granice<br />
šume, u visinskom rasponu od oko 800 do<br />
2200 m, a ponegdje i više, ali najčešće na<br />
stjenovitim terenima subalpinskog pojasa,<br />
susreću se raznovrsne šumske zajednice s<br />
munikom. Negdje se munika nalazi u čistim<br />
sastojinama, a negdje u miješanim s<br />
drugim četinarskim i lišćarskim vrstama.<br />
Populacije munike nalaze se na krečnjačkoj<br />
podlozi, dolomitnoj ali i na serpentinskoj<br />
i silikatnoj, na strmim padinama, najčešće<br />
jugu eksponiranim. Na staništima<br />
munike prosječne godišnje temperature tla<br />
variraju između 8 i 3 °C, a raspon između<br />
apsolutnih temperatura iznosi od - 45 do<br />
45 °C, dok je relativna vlažnost zraka u rasponu<br />
između 50 i 70%. Velike temperaturne<br />
razlike, jaki vjetrovi i insolacija, također<br />
snježni pokrivač su uvjeti staništa kojim su<br />
izložene populacije munike i na koje su<br />
one vrlo otporne. Zanimljivo je istaći da se<br />
kod munike javlja viviparija, rijetka pojava<br />
kod golosjemenjača, što predstavlja svojevrsnu<br />
prilagođenost ove biljne vrste na nepovoljne<br />
uvjete staništa.<br />
Rasprostranjenost (areal)<br />
Na prostoru Bosne i Hercegovine najgušće<br />
i najbrojnije populacije munike i to varijeteta<br />
Pinus heldreichii var. leucodermis,<br />
nalaze se na planinama: Velež, Prenj, Čvrsnica,<br />
Plasa i Čabulja koje ulaze u sastav<br />
Hercegovačkog endemičnog razvojnog<br />
centra. Također, u Hercegovini susreće se<br />
na planinama Vran i Orijen. Osim navedenih<br />
lokaliteta munika se nalazi i na planini<br />
Hranisavi koja ujedno predstavlja krajnji<br />
najzapadniji dio cjelokupnog areala vrste.<br />
Munika ima relativno ograničeno rasprostranjenje,<br />
jer se susreće samo na dva poluotoka<br />
južne Europe, a to su Balkansko i Apeninsko.<br />
Ova endemična, tercijarno reliktna vrsta lijepo<br />
služi kao dokaz o nekadašnjoj jedinstvenoj<br />
kopnenoj flori područja koje danas razdvaja<br />
Jadransko more. Generalno se može<br />
konstatirati da je areal munike izrazito isprekidan<br />
(disjunktan). Na Balkanskom poluotoku<br />
munika je rasprostranjena na području:<br />
Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije,<br />
Albanije, Grčke i Bugarske, a na<br />
Apeninskom poluotoku nalazi se na jugu Italije<br />
nekoliko malih populacija u regijama Calabria<br />
i Basilicata. Stoga se može reći da je<br />
munika balkansko-apeninski endem.<br />
Značaj i zaštita<br />
Munika stvara prirodne šumske sastojine<br />
na navedenim područjima Balkanskog i<br />
Apeniskog poluotoka. Procjena vrijednosti<br />
općekorisnih funkcija šuma munike (ekološka<br />
i društvena komponenta), na primjer<br />
na Čvrsnici, pokazale su da su one deset<br />
puta veće od gospodarske (sirovinske). Nadalje,<br />
ova dendrovrsta uspješno se koristi<br />
za obnovu šumskog pokrivača (reforestaciju)<br />
na staništima pogodnim za njen opstanak,<br />
a to su ekstremni uvjeti života na višim<br />
nadmorskim visinama. Uz sve ovo<br />
munika ima veliku dekorativnu vrijednost<br />
te stoga ima primjenu u hortikulturi.<br />
S obzirom na karakter endemičnosti vrste<br />
Pinus heldreichii i na višestruki značaj<br />
šumskih sastojina ovog četinara već davno<br />
je shvaćena potreba njegovog očuvanja.<br />
Davne 1966. godine, Zakonom o prirodnom<br />
i kulturno-istorijskom nasljeđu RBiH,<br />
na prostoru planine Čvrsnice osnovan je<br />
Upravljani prirodni rezervat Masna Luka<br />
koji i do danas predstavlja izazov za znanstvenike,<br />
a zbog svoje osebujne ljepote privlači<br />
brojne planinare i turiste.<br />
Treba također navesti da je zapaženo u poslijeratnom<br />
periodu da se na području Blidinjeg<br />
jezera, zatim na Čvrsnici i Hranisavi<br />
populacije munike šire. Na tom prostoru<br />
razvijaju se prirodne šumske sastojine kao<br />
posljedica smanjenog pašarenja što se<br />
može uzeti u obzir kao jedna od mjera zaštite<br />
ove visokovrijedne biljne vrste.<br />
Munika se nalazi na spisku biljnih vrsta<br />
za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine u<br />
kategoriji rijetkih biljaka, a u IUCN crvenoj<br />
listi je u grupi ugroženih vrsta s malim<br />
rizikom.
Change language