SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

More documents

Recommendations

Info

54 Priroda u djelima likovnih umjetnika FENOMENOLOGIJA BIJELOG MICE TODOROVIĆ Stvarala je u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa tog magnovernog vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti Vojislav Vujanović Paleta Mice Todorović odiše mirom, dostojnošću i poetskom mekotom koja se, često razgrađuje do lirske prozirnosti i htjela bi se identificirati sa zrakom, postati sam zrak i zalebditi prostorom, lakokrila u svojoj bjeličastoj gami, kao san ili kao tajna. Kod Mice Todorović nosilac bojene supstance nestaje sa platna, ostaje samo ta bjelina, “stvarnost nestvarnog”, prizrak, sopstvena opstojnost i upravo je po tome ona ostala samosvojna u cjelokupnoj našoj likovnoj kulturi. Predmeti, Autoportret, 1956. godina koje je ustoličavala u toj bjelini, oličavali su, zapravo, magiju svoje prisutnosti, i stolica se prepoznavala kao stolica, prozor kao prozor, ali su gubili svoju materijalnu otežalost, postajali bestežinski. Mnogi su pisali o njoj, izricali mudre misli, odgonetali tajnovitost njene slike, i ostajali, uglavnom, u njenom predvorju, ne dokučujući ono suštastveno u njenom slikarstvu. Mica Todorović nikada nije mogla sklopiti krila svoga likovnog tajanstva i spustiti se u sfere u kojima bi iščililo ono što jeste fundament njenog stvaralačkog akta. Predmetno u njenoj slici nikada nije bilo metaforom stvarnosnog aspekta, stvarno je prelazilo u sferu vizualnog očuđenja, postajalo metaforom poetske magije. Stvarnosnom je upravo dokidano stvarnosno, njena paleta ga je pročišćavala i preobražavala u magično: stvarnosno je postajalo magličasto, održavalo se tek u blago nanesenim konturama, sa tako produhovljenim crtežom koji se probijao kroz bojeni sloj očitujući lakoću s kojom ga je Mica Todorović oblikovala. Glavni nosilac uspostave svijeta slike bila je pozadina koja se, dvodimenzionalno, širila prostorom platna. U pozadini je jedino osvjedočavan nanos tvarnog da bi slika posvjedočila svoju opstojnost. U slikama Mice Todorović mogli bi se iščitavati i elementi impresionističkih objekcija, ali dok je kod impresionista, svjetlost dovodila do čina rastvaranja materijalnog supstrata, i proistjecala iz racionalne težnje da se potvrdi da svijet materijalnog sebe održava u onoj mjeri koliko to dozvoljava svjetlosni faktor, kod Mice Todorović bjelina je bila božanstvo koje svoj supstancijalitet oformljuje kao egzistenciju svijeta predmetnog, svijeta izvan sebe, Ljuljaška, oko 1928. godine kao emanaciju sopstvene energije. Ali se ona nije gubila u labirintima metafizičkog, njena se inspiracija nije rađala u nesvjesnom, u ogoljavanju predmetnog do apstrakcije, njeno polazište se nalazilo u svijetu doživljajnog. I tek na vrhu njene palete, gdje se uobličavalo stvaralačko htijenje, dolazilo je do transformacije predmetnog u likovni govor, oblikovala se sintaksa likovnog, vokabular i morfologija. Tu transformaciju je omogućavala silina inspiracije, silina preobražavanja na osnovu kojeg se stvarao novi svijet, svijet likovnog govora koji je postajao kondenzat zbiljnog. Zbiljno se, dakle, nikada nije gubilo iz njenih predodžbi, očuvana predmetnost se transponirala u poetsku metaforu i cjelini njenog slikarstva davalo istinski lirski karakter. Njeno je nadahnu- Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj slike Mice Todorović. To je iskušavanje mogućnosti opstojnosti, oslobođeno svega što je rastvorljivo FONDEKO SVIJET/33/2011.
Priroda u djelima likovnih umjetnika 55 će pokretano iz svoje skrivenosti, oživljavalo, preobražavalo se u ideju, ideja se transponirala u tajanstvo rječitosti i sve je postojalo stvaralački čin nesputanih ruku. To je, zapravo, bio čin pjesničke izražajnosti koji se, alkemijski, saobražavao sa likovnim govorom. Mica Todorović je stvarala u magnovenju i njena slika i jeste trenutak zapisa toga magnovenog vrutka koji je pulsirao u njenoj duši, njenoj osobenoj energiji doživljajnosti. Ona ga je vidjela svojim unutarnjim okom i ono što se nastanjivalo u to njeno unutarnje oko i obličje, koje se ukazivalo u takvom ozračju, prenošeno je u sliku. Drugih posrednika u njenoj slici nije bilo! A to je karakteristika pjesničkog postupka. Kao kad Crnjanski pjeva o listu koji se otkinuo od svoje grane i lebdi u praznom prostranstvu. Lebdenje lista kroz prostor, treperenje koje se oslobodilo svoje materijalnosti, jeste utemljenje poetskog govora. Trag u prostoru, u zračnom obzorju, jeste temelj slike Mice Todorović. To je iskušavanje mogućnosti opstojnosti, oslobođeno svega što je rastvorljivo. Ideja bestežinskog jeste “sadržajnost” slike Mice Todorović. Ona pothranjuje tu svoju ideju jednim začudnim osjećanjem bestežinskog koje ima svoju boju, boju koja živi svojom vlastitom pastelnom odvažnošću trajanja. I, istovremeno, ta odvažnost posjeduje svoju živu energiju koja se sedimentira u svojevrsnoj filozofiji koja pronosi sliku kroz vrijeme, filozofiju istine sanjarenja, pri čemu se akcenatski udar Pejsaž - Fantazija, 1969. godine Bosanska djevojka, 1940. godina još iz 1940. godine. Bjelina se na njenim platnima javljala u onim trenucima kada je iz svoje inspiracije odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji drugi kontekst, kada se kontekstualizirala samo ljepota kao mogući konstituent realnog svijeta! Slika je njena, u tim trenucima, postajala veliko vizualno čudo! Motive je, najčešće, tražila u slobodnim prostorima prirode i pojam ljepote gradirala u niz unutarnjih duhovnih stanja – od usklika zbog novog rađanja, do blage sentencioznosti, melanholičnih stanja, priziva duha davnog. U Bjelina se na njenim platnima javljala u onim trenucima kada je iz svoje inspiracije odstranjivala svaki povijesni ili bilo koji drugi kontekst, kada se kontekstualizirala samo ljepota kao mogući konstituent realnog svijeta spletu takvih inspiracija sretamo slike: “Proljeće”, (1936.) “Prozor”, “Kraj oko Alipašine džamije”, “Terasa – Babića bašta”, “Proljeće (1957.), itd. U tom slogu je razrješavala i neke od svojih “Mrtvih priroda”. Kada je svoju inspiraciju smještala u određeni kontekst, kontekst povijesnog i kontekst čovjekovih stradanja, bijeli slog je iščezavao sa njene palete, predmetni sloj je ojačavao, ponekad, i do čvrstih kontura, bojeni nanos je osnaživan do naglašenog impasta, a sama dramatika je oličavana snažnim duktusom, sa očuvanim tragovima palete. zgrudvava u pojmu “istine”. Ta istina nema nikakvih aspekata iskustvenog, socijalnih ili povijesnih atributa, ti aspekti žive po svojoj unutarnjoj slobodi, po svome lirskom naboju i, zapravo, filozofija slike Mice Todorović i leži u tom lirskom naboju. Lirski naboj transformira svoju filozofiju u niz stanica i oblikuje svoju putanju koja ide iz slike u sliku, u svakoj slici ta filozofija oličuje svoju trajnost, ali i svoje mijene u toj trajnosti. Kao priča iz 1001 noći. Bio je ovo pokušaj odgonetanja fenomenologije bijelog na platnima Mice Todorović, onog faktora u kojem se, u najvećoj mjeri, ogledala autohtonost njenog likovnog zborenja i puna mjera tajnovitog koje je zračilo sa njenih eksponata. Bjelina je bila prirodno stanje njene inspiracije i ona se počela pojavljivati već u ranim fazama njenog stvaranja, počela se pojavljivati onda kada je lirska supstanca nadjačavala sve drugo što se ukotvljavalo u njenu inspiraciju. Takve slike su, recimo, “Bosanska djevojka” FONDEKO SVIJET/33/2011.
Page 1 and 2:
NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI,
Page 3 and 4:
Riječ urednice 1 “ŠTA SU NAMA
Page 5 and 6: Vrijednost životne sredine 3 Uznem
Page 7 and 8: Stanje i perspektive okoliša u BiH
Page 9 and 10: Stanje i perspektive okoliša u BiH
Page 11 and 12: Tema broja: Značaj i zaštita šum
Page 13 and 14: Tema broja 11 politiku o šumama,
Page 15 and 16: Tema broja 13 KLON U OFANZIVI Trenu
Page 17 and 18: Tema broja 15 PEČAT UNIKATNOSTI U
Page 19 and 20: Tema broja 17 I U NJOJ SE ČEDO LJU
Page 21 and 22: Tema broja 19 UZAJAMNO DARIVANJE OP
Page 23 and 24: Tema broja 21 KOCKA PO KOCKA, STABL
Page 25 and 26: Tema broja 23 Razviti međusektorsk
Page 27 and 28: Floristički endemični kutak Bosne
Page 29 and 30: Biodiverzitet na našim poljima 27
Page 31 and 32: Ekologija duše 29 ŠARENILO LIJEČ
Page 33 and 34: Energija i ekologija 31 Jako važna
Page 35 and 36: Energija i ekologija 33 nog goriva.
Page 37 and 38: Obnovljivi izvori energije 35 Karta
Page 39 and 40: Zaštita baštine 37 Jajce ČEKA UP
Page 41 and 42: Nove knjige 39 ZELENI INŽENJERING
Page 43 and 44: Revitalizacija krajolika 41 SA HUMA
Page 45 and 46: Urbana ekologija 43 Značaj realiza
Page 47 and 48: Mudre misli 45 ljima zahvaljujući
Page 49 and 50: Odsjaj zemlje u poeziji 47 prije os
Page 51 and 52: Borba protiv klimatskih promjena 49
Page 53 and 54: Planinarski putopis 51 TRAŽILI SMO
Page 55: Genetičko inžinjerstvo 53 GREŠKE
Page 59 and 60: Učenje o prirodi 57 U vannastavnim
Page 61 and 62: Riječ uz sliku TRKAČ KOJI GUBI TR
Page 63 and 64: Predstavljanje dobre prakse 61 KM s
Page 65 and 66: Zelene vijesti 63 Konfuzija činjen
Page 67: Spomenik vodi BUNAR U PČELINJAKU I
show all

SLAVIMO GODINU Å UMA - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i turizma

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?