SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

48 Tragovi vremena
BI PONOR I
SLEDI SE MORE
Izvod iz “Godišnjaka od događaja crkvenih, svietskih i
promine vrimena u Bosni”
God. 1879. trajala je zima blizu
dva mjeseca te je kod nas
izlazila na 24 stupnja.
1887./88. velik snieg blizu 2
metra debeo, a po planinama
6-8 metara debeo. Zima od 25
stupnjeva kroz njekoliko dana u
Sarajevu
Sada, u vrijeme zatopljavanja atmosfere,
isčekivanja i nagađanja mogućih posljedica,
svakako je interesantno pogledati
šta se dešavalo u prošlosti. Zabilježene
promjene, nadamo se vjerodostojne,
svakako su znakovite. Ostavljamo nauci da
predviđa, zaključuje i predlaže mjere. Nadati
se da neće uspješni biti samo političari
uvođenjem novih poreza radi spriječavanja
djelovanja štetnih materija. Ovdje navodimo
originalno zabilježene vremenske promjene
u “Ljetopise Sutješkog samostana”.
Izvanredne zime
Kroniste sačuvale su uspomene izvanredni
zima iz kojih se vidi da je studen u misecu
prosincu i siečnju bila mnogo jačja u Europi
negoli današnjih godina.
God. 763. Crno more se je sledilo u dubljini
od 30 sežanja te su zidine carigradske porušene
od lamanja leda.
God. 829. sledio se Nil. God. 860. snig i led
trajali su brez pristanka šest miseci. Jadransko
more posve se sledilo biše.
God. 974. prelazio se Bospor po ledu, i trećina
pučanstva u Francuskoj biše pomla od
studeni.
Foto: D. Šoljan - Smrčeva šuma na Ozrenu kraj Sarajeva
Trinesti i četrnesti vik ostadoše glasoviti u
studeni. God. 1210., 1213., 1218., 1234.,
1236., 1248. bijahu osobito pogune.
God. 1210. 1234. kola teško natovarana
prelazila su Jadransko more prid Mjecima.
God. 1303. more u Flandriji i Holandiji
se sledilo na tri morske milje daleko.
God. 1316. odtrgo led sve mostove u Parizu,
a god. 1323. cielo se Sredozemno
more sledilo. God. 1364. led na Rajni bijaše
debeo petnest stopa. Skoro svi vinogradi
i voćna stabla biješe uništeni. God.
1400. sledilo se more na cielomu severu
Europe.
U XV vieku studen nije više bjesnila u sredozemnim
predelji ali na sjevernim stranama
podvostručila se.
God. 1408. odtrgo led skoro sve mostove u
Parizu. Kancelar parlamenta nije mogao
podpisati se još u vrućoj sobi, smrzlo se crnilo.
Sve se more sledilo među Norveškom
i Danskom.
God. 1420. ponor strahoviti prouzroči studen.
Životinje dovukle se u Pariz da žderu
mrtvace. Crno more cijelo se sledilo.
God. 1434. išlo se po ledu od Danske i
Švedske. Dunav je dva miseca bio sleden.
Iste god. trajala tri miseca led u Parizu neprikidno.
U XVI vieku predeli u Sredozemnom moru
sledili se: God. 1507. sledilo se more u luci
marseljeskoj. God. 1564. sledila se Rajna.
God. 1594. sledilo se more kod Marselje i
Mletaka.
Viek Ljudevita XIV pritpio je strašni god.
1621. Jadransko se more dvakrat sledilo.
God. 1634. sasvim se sledilo Baltičko more.
God. 1683. u Touraini trećina stanovnika
poginula od studeni i od gladi. 1684.
Temza se sasvim sledila, led 11 palaca debeo.
U XVII vijeku metereolžki su savršenii i
točnija izvjestja.
God. 1709. studen se držala kroz više dana
na 24 stupnja. Sredozemno more na više
mista sledilo. Vino se u bačvam sledilo,
skoro sva vićna stabla biješe uništila i zvona
se razbila kad je se zvonilo.
God. 1735. studen bila na 67 stupnjeva u
kinezkoj Tatarskoj.
God. 1740. sagradiše u Petrogradu ledenu
palaču opkoljenu gromadima leda s kojima
se je moglo iz topova pucati.
God. 1782. sledila se Seina kroz dva miseca.
Ledila se kroz 60 dana nepristano.
God. 1787. bila se studen u Parizu 22 stupnja
a u Marselju 17 stupnja, Lamanche pokrila
ledom, u Marselji led od 12 palaca.
God. 1793. trajala studen 42 dana u Parizu
od 23 stupnja. Holandesku flotu zaustavljenu
na ledu osvojilo je francezko konjenistvo.
(Druga je ruka dodala)
God. 1879. trajala je zima blizu dva mjeseca
te je kod nas izlazila na 24 stupnja.
1887./88. velik snieg blizu 2 metra debeo,
a po planinama 6-8 metara debeo.
Zima od 25 stupnjeva kroz njekoliko
dana u Sarajevu.
Godine 1896. Božić kopan bez sniega i topal.
U siečnju 1897. kroz njekoliko dana
sniega malo, zima najviše 8-100 zatim toplo.
U siečnju na više mjesta u Dalmaciji u
Srbiji cvalo. Kod nas ugodno vrieme. U
veljači i kod nas novoga cvieča. Ožujak topal
i u noći smrzava, nu po planinama
snieg leži.
Odabrao:
Miroslav Franjković dipl.ecc.
FONDEKO SVIJET/33/2011.