SLAVIMO GODINU ŠUMA - Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Tema broja
23
Razviti međusektorsku suradnju u borbi s
klimatskim promjenama, jer samostalni potezi
ne vode probitku, već gubitku. Inače u
praksi smo svjedoci da veoma često se ne
provode nikakve koordinirane aktivnosti između
sektora koji su zainteresirani za borbu
s klimatskim promjenama. Tako svaki od
sektora radi za sebe i provodi svoje inicijative
na račun drugih.
Krenuti aktivnosti na praćenju klimatskih
promjena kroz organiziranje trajnih i privremenih
pokusnih površina na terenu, uz sustavna
genetička istraživanja na laboratorijskoj
razini, jer se za sada samo prate klimatski
podatci a kako reagiraju šume i ekosustavi
nemamo nikakvih informacija. Svi dobiveni
podatci bi se nakon toga slijevali u jednu bazu
podataka, a podatci bi bili temelj za donošenje
pravovremenih i valjanih strateških odluka
u borbi s klimatskim promjenama, ali i
planskom razvoju BiH. Potrebno je sustavno
raditi na osiguranju stalnih fondove za financiranje
istraživačkih projekata vezanih za klimatske
promjene, na razinama državnih,
entitetskih i kantonalnih ministarstava, kao i
zainteresiranih privrednih subjekata, a ne
samo čekati da se ostvari neka dobit iz šuma.
Aktivno se uključiti u korištenje alternativnih
izvora energije, gdje će biomasa biti jedan od
ključnih energenata, te je potrebno prići
istraživanjima biomase i njenoj uporabi i
uvođenju u uporabu.
Osigurati podršku lokalne i šire društveno
političke zajednice, te međunarodnih asocijacija,
da bi uspješno pristupili borbi protiv
klimatskih promjena, jer se mogu stalno javljati
određeni administrativni problemi, kao i
problemi materijalne podrške. DPZ treba da
osigura sustavno financiranje, kao i određene
interventne fondove, te da osigura određena
davanja kroz određene takse za borbu protiv
klimatskih promjena.
Radi lakše borbe s klimatskim posljedicama
naročito lokalnog stanovništva potrebno
je imati organizirani fond iz koga se
mogu pokrivati štete proistekle iz klimatskih
promjena i intervenirati za aktivnosti
koje se provode u okviru prilagodbe na klimatske
promjene.
Kako su šume najvažniji čimbenik u vezivanju
stakleničnih plinova, te smanjenju negativnog
utjecaja klimatskih promjena potrebno
je raditi na povećanju njihovih površina.
Pored toga treba težiti da se povećaju i površine
pod visokim šumama kroz pošumljavanja
i konverzije niskih šuma u visoke.
Razlozi za prevođenje niskih šuma u visoke
su u tome što visoke igraju značajniju ulogu u
kruženju materije u atmosferi i manje iscrpljuju
tlo, a više vežu staklenične plinove. Temeljem
toga na nacionalnoj razini je potrebno
ponovo formirati fond za pošumljavanje
krša na razini BiH, Federacije BiH i kantona/
županija.
Aktivno provoditi medijsku kampanju o
značaju borbe s klimatskim promjenama u
narednom periodu, uz korištenje svih medija.
ČUVARI
RAVNOTEŽE
Šume su najveća podloga i oaza biološke
raznolikosti. One čine poseban ekološki sustav, u
kojem biotički čimbenici pružaju velike mogućnosti,
skoro neograničene u razvoju različitih biocenoza
Zineta Mujaković, dipl. biolog
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
Najveće bogastvo različitih biocenoza
je u tropskim kišnim šumama.
Zanimljivi su podaci da u Južnoj
Americi oko rijeke Amazon ima više biljnih
vrsta, nego u cijeloj Europi, računajući
i Rusiju. Bogastvo biloških vrsta je uslov za
zastupljenost životinjskih vrsta.
Iz kišnih šuma potječu i mnogobrojne vrste
voća, povrća i začina bez kojih bi naša
prehrana bila nezamisliva, kud i kamo siromašnija,
primjerice banane, avokado,
kikiriki, kakao, kokos, kafa, paprika, paradajiz,
vanilija i cimet. Dalje, mnogobrojne
vrste drveća, koje su skup građevinski materijal
primjerice tikovinu i mahagonij,
koje se nemilosrdno sijeku, a ne obnavljaju;
kišne šume predstavljaju stanište i za
više od 30 tisuća različitih cvjetnica, pa bismo,
nastavimo li ih uništavati, mogli ostati
i bez materijala za mnogobrojne lijekove
i čajeve, te različitih kemijskih tvari.
Dom i izvor hrane mnogim vrstama
Šume BiH
Specifičnost naših šuma očituje se u velikoj
biološkoj raznolikosti i različitosti ekosustava
nastalih na raskrižju biogeografskih
regija; kontinentalne, planinske, panonske
i mediteranske, radi toga obilujemo bogastvom
ekosustava šuma mediteranskih
pejzaža, submediteranskih pejzaža, mediteransko-montanih
pejzaža i gorskih pejzaža.
Značaj bosansko-hercegovačkih šuma je
nemjerljiv. Više od polovine površine zauzimaju
šume i šumska zemljišta, a o njihovom
dobrom zdravlju svjedoči činjenica da
se u njima mogu sresti vuk i medvjed koji
se inače rijetko mogu vidjeti u Europi.
Ogromno je i bogatstvo drugih divljih sisara,
ptica, leptira, gmizavaca, vodozemaca u
našim šumama. Izuzetno florističko bogatstvo
i raznovrsnost, kao i široki prostori
pod nedirnutim šumama, sa skoro potpuno
očuvanim prirodnim stanjem, što predstavlja
rijetkost na našem kontinentu, stav-
Savršenu uzajamnu
ravnotežu i povezanost
čovjeka i prirode, koja
se održavala i postojala
od nastanka čovjeka,
polako ali sigurno kroz
vjekove je narušena, da
bi u današnje “suvremeno”
doba dostigla
drastične razmjere
FONDEKO SVIJET/33/2011.