You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IV/83, 20. lipnja 2,,2. 17<br />
Valerija Barada<br />
istinu su rijetke konferencije na kojima<br />
organizatori/ce jednostavno<br />
priznaju da mrze samu kongresnu<br />
formu, ali da je ova netom završena jedna<br />
od najboljih na kojoj su bili/e i predavali/e,<br />
a da su se pritom izvrsno osjeæali/e i<br />
suraðivali/e sa sudionicima/ama. Zaista su<br />
još i rjeðe konferencije na kojima povjerujete<br />
u takve izjave, s obzirom na to da i sami<br />
mislite isto. Tijekom završne usmene<br />
evaluacije, organizatorice i sudionici/ce su<br />
naglašavali vlastitu iznenaðenost: oèekivali<br />
su jednu od tipiènih znanstveno hijerarhiziranih<br />
konferencija na kojima moraju<br />
oprezno i nepopustljivo braniti svoje<br />
teze. Ipak, susreli su se s izvrsnim polaznicima/cama,<br />
pozitivnom atmosferom<br />
uèenja, ivahnim diskusijama te iscrpnim<br />
razmjenama razlièitih pristupa i znanja. U<br />
èemu je bila tajna? Prvi su kljuè izvanredne<br />
predavaèice okupljene oko široke i aktualne<br />
teme koja svakako predstavlja drugi<br />
kljuè uspjeha konferencije.<br />
Tko, što?<br />
Poslijediplomski seminar Gender and<br />
Nation, Tradition and Transition odran je<br />
u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku<br />
od 20. do 25. svibnja ove godine. Organizatori<br />
su bili Centar za enske studije<br />
(eljka Jelaviæ, Biljana Kašiæ) i Institut za<br />
etnologiju i folkloristiku (Renata<br />
Jambrešiæ Kirin, Lada Èale Feldman) iz<br />
Zagreba, uz suorganizatorsku podršku<br />
Centra za enske studije iz Beograda (Daša<br />
Duhaèek) i Odsjeka za enske i rodne<br />
studije sa Sveuèilišta Rutgers iz SAD-a<br />
(Joanna Regulska, Mary Gossy). Petodnevni<br />
je program bio organiziran tematski,<br />
tako da je svaki seminarski dan funkcionirao<br />
kao zasebna podcjelina: Stvaranje<br />
i rastvaranje nacije u svakodnevnom ivotu;<br />
Rat i mir kao oroðene (ili moda bolje<br />
orodnjene) konstrukcije; Feministièko<br />
istraivanje prostora: vlastita soba, soba za<br />
svakoga ili svako tijelo; Orodnjenje kulturne<br />
tranzicije; Etnicitet, odgovornost i civilno<br />
društvo. No, poèetno je predavanje odrala<br />
Nira Yuval-Davis s londonskog<br />
Greenwich Universityja, koja je (ponovno)<br />
upoznala polaznike/ce sa svojom<br />
knjigom naslova Gender and Nation.<br />
Ovim je izlaganjem postavila osnovne<br />
smjernice cijeloga seminara koje æu pokušati<br />
pronaæi u svakoj od spomenutih seminarskih<br />
podcjelina. Koliko se poveznica<br />
roda, nacije, tradicije i tranzicije provukla<br />
kroz odrana predavanja?<br />
Na kojoj granici?<br />
Nira Yuval-Davis je naznaèila osnovni<br />
naèin identifikacije ena i nacije, odnosno<br />
granica nacije. Koristeæi se brojnim primjerima<br />
kurdskih ena, izraelskih ena, palestinskih<br />
ena ili aboridinskih ena, predavaèica<br />
naznaèuje da bi umjesto identifikacije<br />
moda trebalo reæi izjednaèavanje<br />
ena s nacijom i odreðivanje njezinih granica<br />
kroz tijela ena. Jednu od potvrda<br />
pronalazi u èinjenici da se ene miješanih<br />
brakova smatraju izdajicama. Odnos tradicije<br />
i ena dodiruje kroz veæ pomodno<br />
pitanje multikulturalnosti. Autorica ga<br />
propituje i kritizira, navodeæi da se ene<br />
simboliziraju kao nositeljice tradicije, a da<br />
multikulturalizam paradoksalno reproducira<br />
etnièke i nacionalne granice. Muškarci<br />
dobivaju prostor odmaka i devijacije od<br />
vladajuæeg zapadnjaèkog modela, dok se<br />
ene postkolonijalnog svijeta prisiljava<br />
vratiti pravoj kulturi i tradiciji. Simbolièki<br />
su vraæene u prošlost, jer postojeæi oblici<br />
modernizacije predstavljaju kolonizatorski<br />
princip. Poveznica tranzicije ostala je<br />
za kraj. Kao sudionica seminara, pronašla<br />
sam je u samom zakljuèku izlaganja: Yuval-Davis<br />
tvrdi da ene utjelovljuju granice<br />
i razgranièenja, ali utjelovljuju i moguænost<br />
da se te granice poveu.<br />
Na èijem tijelu?<br />
Sljedeæe se izlaganje odnosilo na stvaranje<br />
nacije u svakodnevnom ivotu iz<br />
naslova podcjeline. Naime, Dorothy<br />
Noyes (Ohio State University) je na<br />
primjeru kostimiranog festivala Patum,<br />
koji se na Tijelovo (!) odrava u katalonskom<br />
gradiæu, pokazala kako se manifestiraju<br />
socijalno tijelo i identitet zajednice.<br />
Semiotièki kompleksna tradicija tog festivala<br />
od šezdesetih godina 20. stoljeæa<br />
osim muškaraca radnièke klase, poèinje<br />
obuhvaæati i ostale èlanove zajednice. Izlagaèica<br />
pojedine ritualne elemente festivala<br />
povezuje s identitetskom, politièkom,<br />
socijalnom, ekonomskom i demografskom<br />
tranzicijom kroz koju prolazi istraivana<br />
zajednica. Danas se èetverodnevni<br />
festival Patum sve više pretvara u<br />
raspojasanu erotiziranu i alkoholiziranu<br />
Rodno raz/odijevanje nacionalnih tijela<br />
Nakon izvanredne<br />
analize/dekonstrukcije alegorije<br />
nacije kao glumice, vjerojatno bi<br />
se i Slaven Letica nelagodno<br />
zamislio nad svojim vještièjim<br />
diskursom<br />
Uz poslijediplomski seminar Gender and<br />
Nation, Tradition and Transition odran u<br />
Interuniverzitetskom centru u<br />
Dubrovniku, od 20. do 25. svibnja 2002.<br />
Mary Gossy, Irena Blainèiæ, Samira Kawash, Lada Èale Feldman<br />
Valsala Kumari, Lada Èale Feldman<br />
Nacija kroz dravu<br />
definira i koristi rod, ali i<br />
rod odluèuje hoæe li<br />
prihvatiti ili odbaciti<br />
zadanu poziciju. Premda<br />
je ovaj odnos na izgled<br />
dihotomièan, uslonjava<br />
se uvoðenjem pitanja<br />
kolektivne odgovornosti<br />
zabavu. Erotski, a moda i rodni, element<br />
je svakako izostao iz sljedeæeg istraivanog<br />
dogaðaja. Naime, Maja Brkljaèiæ s<br />
Central European Universityja iz Budimpešte,<br />
teorijski išèitava Titov pogreb. Njegovo<br />
je tijelo predstavljalo jugoslavensku<br />
dravu, naciju, odnosno njeno socijalno<br />
tijelo. U trenutku Titove smrti, kontinuitet<br />
zajednice koju je predstavljao nije se<br />
mogao odrati, pa se u ritualu pogreba<br />
pokušalo nadomjestiti podudaranje, kako<br />
izlagaèica navodi, sljedeæih tijela: body natural<br />
i body politic. Na neposredniju se<br />
prošlost osvrnula Reana Senjkoviæ (Institut<br />
za etnologiju i folkloristiku) koja se<br />
bavila medijskim predstavljanjem hrvatskih<br />
vojnika u ratu 1991.-1995. Od izgleda<br />
ratnih rock ‘n’ roll romantika do izgleda<br />
profesionalnih amerièkih marinaca, hrvatski<br />
su vojnici vizualno obiljeili «sazrijevanje»<br />
nacije. Ove su predavaèice izlagale<br />
u podcjelini Rat i mir kao orodnjene<br />
konstrukcije.<br />
U kakvom medijskom prostoru?<br />
Prostor su feministièki istraivale predavaèice<br />
sa Sveuèilišta Rutgers. Elizabeth<br />
Spohr je govorila o ponovnom, mukotrpnom,<br />
aktivistièkom otvaranju enskog<br />
centra na spomenutom sveuèilištu, a Valsala<br />
Kumari je opisivala prostor ena u<br />
suvremenom indijskom filmu te moguænosti<br />
koje se nude za filmsko promoviranje<br />
novih vrijednosti za ene u indijskoj<br />
nepreglednoj naciji i dravi. Samira Kawash<br />
je analizirala izraelsko-palestinski sukob<br />
kao borbu za prostor u koji treba<br />
smjestiti odreðena jednonacionalna tijela.<br />
Izrael toliko reducira prostor Palestincima/kama,<br />
da èak i enska tijela izlaze iz<br />
svog rodnog identiteta i pod silnim pritiskom<br />
implodiraju tako da bombaški napadaju<br />
izraelski prostor. Mary Gossy je u<br />
jednoj od najboljih prezentacija na seminaru,<br />
koristeæi se tekstom A. Lorde, govorila<br />
kako utjelovljeno erotsko moe<br />
promijeniti moæ, odnosno kako u/o/tjelovljeno<br />
ensko tijelo moe upisati i odr-<br />
ati vlastitu razliku. Izlagaèica svjesna nelagode<br />
oko definiranja razlike kao takve,<br />
predlae vraæanje kanonskim feministièkim<br />
tekstovima kao naèinu preispitivanja<br />
vlastita rada na, s i protiv teorije, otvarajuæi<br />
moguænost za jednu novu tradiciju pluralnosti<br />
i ideologiju erotiènosti.<br />
U kojim izvedbama?<br />
Poveznice seminara Svetlana Slapšak<br />
(Institutum Studiorum Humanitatis,<br />
Ljubljana) i Lada Èale Feldman (Institut<br />
za etnologiju i folkloristiku) potraile su<br />
u knjievnosti, odnosno glumi. Prva izlagaèica<br />
je na primjeru knjievnika Dragoslava<br />
Mihajloviæa i Kostasa Tahtsisa pokazala<br />
kako je enski lik omoguæio autorima<br />
da kritiziraju model muške dominacije.<br />
Model balkanske patrijarhalne nacije<br />
kao tradicije dopušta i prostor koji je rezerviran<br />
samo za ene. One dominiraju u<br />
(muškim) vremenima krize, s obzirom<br />
na to da vladaju raznim naèinima preivljavanja.<br />
Lada Èale Feldman ustvrdila je<br />
da se nacija koristi (simbolizira i manipulira)<br />
tijelima glumica ovisno o dramatici<br />
vlastita sociopolitièkog trenutka. Od<br />
mirnodopskog lika Mire Furlan kao<br />
u/o/tjelovljene stvarne glumice, do lika<br />
Ene Begoviæ koja u trenutku krize utjelovljuje<br />
sudbinu nacije i plaèe nad njom<br />
da bi vrlo uskoro plaho Predsjedniku za-<br />
eljela sretan roðendan. Nakon izvanredne<br />
analize/deko-nstrukcije alegorije nacije<br />
kao glumice, vjerojatno bi se i Slaven<br />
Letica nelagodno zamislio nad svojim<br />
vještièjim diskursom.<br />
Na èiju odgovornost?<br />
Na završetku seminara nametnulo se<br />
pitanje odgovornosti i civilnoga društva.<br />
Daša Duhaèek iz beogradskog Centra za<br />
enske studije raspravljala je o odnosu nacije<br />
i roda. Nacija kroz dravu definira i<br />
koristi rod, ali i rod odluèuje hoæe li prihvatiti<br />
ili odbaciti zadanu poziciju. Premda<br />
je ovaj odnos na izgled dihotomièan, uslonjava<br />
se uvoðenjem pitanja kolektivne<br />
odgovornosti. Ispravno inzistirajuæi na<br />
odgovornosti, feministkinje u Srbiji definiraju<br />
vlastiti politièki subjektivitet te djeluju<br />
kao graðanke tako prepoznate i prihvaæene<br />
nacionalne drave. U svom je izlaganju<br />
Jasminka Babiæ-Avdispahiæ (Sveuèilište<br />
u Sarajevu) posegnula za sliènim argumentom.<br />
Govoreæi o konstitucionalnom<br />
patriotizmu otvorila je moguænost<br />
za kolektivnu odgovornost. Preuzimajuæi<br />
je, pripadnici/e nacionalne drave postaju<br />
graðanima/kama. Diskusija koju su otvorile<br />
ove teze tematski je logièno zaokruila<br />
seminar koji se, dakle, bavio pitanjem<br />
roda, nacije, tradicije i tranzicije.<br />
S kakvim posljedicama?<br />
Poslijediplomski seminar Gender and<br />
Nation, Tradition and Transition bio je<br />
jednostavno odlièan. Kroz krovnu temu<br />
seminara i unutar raznorodnih izlaganja<br />
pokušala sam pronaæi razlièita tumaèenja<br />
i pristupe izuèavanju roda i nacije. Nadam<br />
se da sam prenijela barem djeliæ predavaèke<br />
zanimljivosti. Za kraj ne mogu<br />
odoljeti po(d)uènoj anegdoti za hrvatsku<br />
struènu sveuèilišnu javnost. Švedski profesor,<br />
balkanolog, opravdao je sudjelovanje<br />
na seminaru primjedbom i prigovorom<br />
svoje studentice da je seksist koji nema<br />
rodnu perspektivu u prouèavanju Balkana.<br />
Potvrdio je da optuba za seksizam<br />
ipak ne stoji, ali da zaista nema rodnu<br />
perspektivu. U Dubrovnik je došao uèiti,<br />
a kako je sam istaknuo, doista je puno i<br />
nauèio.
Change language