Rastvaranje šutnje - Zarez

More documents

Recommendations

Info

46 IV/83, 20. lipnja 2,,2. Srðan Raheliæ, Gioia-Ana Ulrich Sjedinjene Amerièke Drave Cunninghamova pedeseta godišnjica rada Merce Cunningham oreograf Merce Cunnigham, otac amerièkoga suvremenog plesa predstavio je u svom studiju na Manhattanu program za pedesetu sezonu vlastite trupe, koju æe provesti Europom i Sjedinjenim Amerièkim Dravama. Obiljeavanje pedesete godišnjice Cunninghamove plesne skupine zapoèet æe 24. srpnja u New Yorku s predstavom How to pass, kick, fall and run koja je nastala u Kaliforniji, a u kojoj æe glavom i bradom prisustvovati i sâm koreograf, koji danas ima 83 godine i kojeg je Wall Street Journal veæ nazvao najveæim ivuæim koreografom. Nakon toga æe sudjelovati na festivalima suvremenog plesa u Kalamati u Grèkoj 3. i 4. kolovoza, te u Palermu 7. kolovoza, a zatim æe posjetiti Pariz gdje æe svoje predstave izvoditi od 13. do 15. kolovoza. London, u kojem æe boraviti od 10. do 14. rujna, bit æe prilika za meðunarodnu premijeru: novu predstavu koju æe napraviti s avangardnim umjetnicima Paulom Kaiserom i Shelley Eshkar koji su Cunninghamu 1999. pomogli da napravi revolucionarni komad Biped. I nova æe se predstava, poput mnogih prethodnih, baviti problematikom povezanosti tehnologije i plesa. Turneja kojom æe obiljeiti pedesetu godišnjicu rada Mercea Cunnighama æe osim navedenih zemalja odvesti na Island, Norvešku i Njemaèku, a nastavit æe se poèetkom 2003. godine u svim veæim sjevernoamerièkim gradovima. (S. R.) Casablanca – najbolja melodrama Prizor iz filma Zameo ih vjetar lanovi Amerièkog filmskog instituta u Los Angelesu proglasili su film Casablanca (1942.) najboljim filmom svih vremena. Na drugom mjestu našla se drama smještena u amerièki Jug, Zameo ih vjetar (1939.). Treæe mjesto zauzeo je mjuzikl Leonarda Bernsteina West Side Story (1969.). Neobièno je što se nijedan film iz razdoblja posljednjih èetrdeset godina nije našao meðu prvih pet najljepših melodrama. Popis najboljih sto hollywoodskih ljubavnih filmova predstavljen je 11. lipnja u trosatnom showu na amerièkoj TV postaji CBS. Uz mnoge klasike poput Praznika u Rimu (1953.) ili Doktora ivaga (1965.) malo se novijih filmova uspjelo plasirati na listu od sto najboljih – meðu njima se na 21. mjestu nalazi film Zgodna ena, zatim Kad je Harry sreo Sally na 25. mjestu te Titanic Jamesa Camerona. Iako je Titanic posljednjih godina jedan od najpopularnijih, a ujedno biljei i najveæu zaradu u kinima 1997. godine, našao se na tek na 37. mjestu. Cary Grant je glumac koji se pojavljuje u više od šest filmova na listi, a Katherine Hepburn prva je na popisu glumica, takoðer sa šest plasiranih filmova. U izboru za najbolju Prizor iz filma Casablanca melodramu sudjelovalo je èetiristo filmova, a 1800 redatelja, glumaca i kritièara glasovalo je za najbolju. Amerièki filmski institut, sa sjedištem u Los Angelesu, školuje reisere, scenariste i ostale ljude iz filmske i televizijske branše. Prije pet godina pokrenuo je niz top-lista, meðu kojima i izbor najboljih hollywoodskih filmova u posljednjih sto godina, najboljih filmova svih vremena, najveæih glumaca i najboljih komedija. (G.-A. U.) Velika Britanija Otvoren rimski amfiteatar imski amfiteatar smješten u središtu Londona primio je svoje prve posjetitelje nakon 2000 godina. Publika poput gladijatora ulazi u arenu u kojoj su se borile divlje zvijeri i robovi, a u kojoj se još mogu vidjeti drveni slivnici koji su slu- ili za odvod krvi i vode. «Pronašli smo ljudske, pa èak i medvjeðe kosti koje su se u Londonu rijetko susretale i vjerojatno su se borili u areni», izjavio je Nick Bateman, ravnatelj radova u arheološkom odjelu London Museuma. Ovo je nalazište jedinstveno u Londonu, otkriveno je 1988. godine, a arheolozi su istraivali i obnavljali amfiteatar tijekom 14 godina. Amfiteatar ima oblik elipse, dugaèak je oko 100 metara, a širok oko 85 metara, mogao je prihvatiti 6000 gledatelja, odnosno izmeðu treæine i petine ondašnjeg stanovništva Londona. Izgraðen je 70. g. prije Krista i bio je u funkciji do èetvrtog stoljeæa. (S. R.) Njemaèka Novi Günter Grass ünter Grass mnoge je kritièare i ljubitelje knjievnosti iznenadio svojom novom knjigom Im Krebsgang (Rakovi koraci). Napisao je novelu kakvu je malo tko od njega oèekivao, tvrdi njemaèki kritièar Rudolf Augstein. Grass u knjizi prikazuje jednu od najveæih brodskih katastrofa svih vremena, potonuæe broda “Wilhelm Gustloff ”, 30. sijeènja 1945. u njemaèkom sjevernom moru sjeverozapadno od grada Danziga. U toj je nesreæi poginulo oko 9000 ljudi, djelomice zato što su se utopili u ledenoj vodi, a djelomice stoga što su bili zatvoreni u trbuhu parobroda, te su potonuli zajedno s njime. Onaj tko je èuo njihov kolektivni vrisak taj dogaðaj neæe zaboraviti do smrti. U pomorskim putovanjima s Istoka na Zapad poginulo je više od 33.000 ljudi. Ne èudi što su od Crvene armije ljudi bjeali morskim putem jer je uništavanje na kopnu u Rusiji bilo golemo, a oni koji su to vidjeli, poput Augsteina, uopæe ne dvoje zašto je tomu tako. Izbjeglice nisu imale nikakva pomorskog iskustva; vjerojatno su potiskivale moguænost da bi podmornice mogle torpedirati brodove. Na “Wilhelm Gustloff ” ispaljena su tri torpeda s jedne podmornice. Grass piše o sudbini zapovjednika sovjetske podmornice, koji je kasnije završio u Gulagu i doznajemo sve što je potrebno doznati o toj groznoj ratnoj tragediji. Brodovi su za vrijeme Drugog svjetskog rata simbolizirali nacional-socijalistièku ideju besklasnog društva i stoga su bili veoma omiljeni. Nitko se nije obazirao na èinjenicu da se uz pomoæ tih putovanja, koja su nazivali “snagom kroz veselje”, ljudima uzimao golem novac iz depa. Brod “Wilhelm Gustloff ” bio je ogroman, što si najbolje moemo predoèiti ako zamislimo da je brod povremeno bio korišten kao lazaret sa 500 kreveta. Günter Grass kao autor brine se za sudbinu svih likova ukljuèenih u njegovu prièu. Tako doznajemo da su Nijemci i Austrijanci, koji su u vrijeme nacional-socijalizma ivjeli u Engleskoj, povodom ulaska njemaèkih trupa u Austriju 1938. na brodu “Wilhelm Gustloff ” mogli glasovati za Hitlera. Kada se parobrod našao izvan zone od tri milje, postavljene su glasaèke kabine, i naravno da je oèekivanih 99% glasova bilo ispunjeno. Na krštenju “Wilhelma Gustloffa”, udovica Gustloff razbila je o brod obaveznu flašu šampanjca. Cijelu Grassovu prièu ispripovijedao je lik Pokriefke, a njegova majka stolarka Tulla Pokriefke baš ga i nije cijenila (torpediranje 1945. proivjela je za vrijeme trudnoæe.). Sâm Grass prièu naziva novelom, a, kako tvrdi Augstein, to je posve opravdano, jer novela dolazi iz talijanskog, što znaèi mala novost, a upravo to nam Grass i donosi, no to nikako ne iskljuèuje veliku temu. (G.-A. U.) Umjetnost kao dogaðaj ocumenta u Kasselu danas je najveæa izloba suvremene umjetnosti na svijetu. Prva Documenta, odrana 1955. godine, imala je vrlo skroman poèetak. Iako je bila organizirana u izgorjelom muzeju Fredericianum, veæ je tada imala više od 130.000 posjetitelja, te je postigla velik uspjeh. Od tada su izlobu, koja se odrava svakih pet godina, posjetili milijuni ljudi. Od 8. lipnja do 15. rujna Kassel je s ovogodišnjom izlobom Documenta ponovno postao centar meðunarodnog svijeta umjetnosti. Otac Documente je umjetnik Arnold Bode iz Kassela. Namjera prve izlobe bila je rehabilitacija moderne umjetnosti u Njemaèkoj èiji su ugled uništili nacisti, a u gradu Kasselu koji je u ratu bio potpuno uništen potreba za tom vrstom umjetnosti bila je vrlo velika. Suradnik Arnolda Bodea bio je poznati povjesnièar Werner Haftmann. Dok je Haftmann odreðivao sadraj izlobe, Bode je oduševljavao svojom umjetnošæu inscenacije – smatrao je da umjetnost treba staviti na scenu kako bi se iz nje izvuklo ono najbolje. Tako su iz bijele muzejske ruševine niknula zdrava umjetnièka djela. Tada je izloeno 670 djela od 148 umjetnika, meðu kojima i radovi Marca Chagalla, Paula Kleea, Wilhelma Lehmbrucka i Pabla Picassa. Takvo poimanje umjetnosti pokazalo se i na treæoj Documenti 1966. godine, koju su takoðer organizirali i osmislili Bode i Haftmann, a misao vodilja cjelokupne izlobe bila je kako je “umjetnost ono što rade znaèajni umjetnici”. Od 1968. godine to je poimanje umjetnosti sve više izazivalo brojne diskusije, pa je došlo èak i do studentskih demonstracija protiv tzv. Documente trgovaca, a poticali su “socijalno relevantnu umjetnost”. U program Documente spada i performans. Joseph Beuys je više od stotinu dana diskutirao s posjetiteljima izlobe o direktnoj demokraciji. Što toèno saèinjava suvremenu umjetnost još je predmet rasprave. Ovogodišnji umjetnièki ravnatelj 11. Documente je Okwui Enwezor, a na izlobi æe sudjelovati 116 umjetnièkih skupina i umjetnika koji su odabrani prema kriteriju “ljepote i snage” kojom zraèe njihova djela. (G.- A. U.) Muzej Fredericianum
IV/83, 20. lipnja 2,,2. 47 dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb telefon: 4855-449, 4855-451 fax: 4813-572 e-mail: zarez@zg.tel.hr web: www.zarez.hr uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati nakladnik: Druga strana d.o.o. za nakladnika: Boris Maruna poslovna direktorica: Nataša Polgar glavna urednica: Katarina Luketiæ zamjenica glavne urednice: Nataša Govediæ uredništvo: Grozdana Cvitan, Nataša Iliæ, Sanja Jukiæ, Agata Juniku, Lovorka Kozole, Trpimir Matasoviæ, Milan Pavlinoviæ, Zoran Roško, Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar suradnici: Sandra Antoliæ, Boris Beck, Tomislav Brlek, Dean Duda, Iva Pleše, Dušanka Profeta, Dina Puhovski, Srðan Raheliæ, Sabina Saboloviæ, David Šporer, Igor Štiks grafièki urednik: eljko Zorica lektura: ana Mihaljeviæ tajnica redakcije: Lovorka Kozole priprema: Romana Petrinec tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a Tiskanje ovog broja omoguæili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ured za kulturu Grada Zagreba Institut Otvoreno društvo Hrvatska Cijene oglasnog prostora 1/1 stranica 4500 kn 1/2 stranice 2500 kn 1/4 stranice 1600 kn 1/8 stranice 900 kn PRETPLATNI LISTIÆ izrezati i poslati na adresu: dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja 10000 Zagreb, Vodnikova 17 elim se pretplatiti na zarez: 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te studenti i uèenici mogu koristiti popust: 6 mjeseci 85,00 kn 12 mjeseci 170,00 kn Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, za ostale kontinente 100,00 USD. PODACI O NARUÈITELJU ime i prezime: adresa: telefon/fax: vlastoruèni potpis: Uplate na iro-raèun kod Zagrebaèke banke: 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice priloiti listiæu i obavezno poslati na adresu redakcije.
Page 1 and 2: aktivizam i GLBTT zajednica RASTVAR
Page 3 and 4: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 3 “... el
Page 5 and 6: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 5 Virtualni
Page 7 and 8: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 7 u intervj
Page 9 and 10: Boris Beck ora da je bilo bajno 5.
Page 11 and 12: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 11 Nataša
Page 13 and 14: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 13 ljivo. D
Page 15 and 16: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 15 be izme
Page 17 and 18: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 17 Valerija
Page 19 and 20: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 19 sam prij
Page 21 and 22: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 21 Aktiviza
Page 23 and 24: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 23 Opasna (
Page 25 and 26: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 25 Daleke 1
Page 27 and 28: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 27 Il’ si
Page 29 and 30: Darko Šimièiæ posljednje vrijeme
Page 31 and 32: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 31 èasopis
Page 33 and 34: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 33 Emina Vi
Page 35 and 36: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 35 Nino Zub
Page 37 and 38: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 37 Ivana Ko
Page 39 and 40: Naalost, i ono što se nalazi izme
Page 41 and 42: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 41 Nino Ras
Page 43 and 44: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 43 Vlado Kr
Page 45: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 45 Igor Mar

Rastvaranje šutnje - Zarez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?