Rastvaranje šutnje - Zarez

More documents

Recommendations

Info

24 IV/83, 20. lipnja 2,,2. Od protesta do festivala Ono što je jedinstveno kod Stonewalla jest èinjenica da je to vjerojatno prvi sluèaj kada su gejevi i lezbijke kao grupa vidjeli dalje od rueva za usne i visokih potpetica i priznali da je rijeè o opresiji koja im svima prijeti eljko Mrkšiæ ukob izmeðu demonstranata i policije tijekom posljednjeg vikenda u lipnju 1969. obièno se navodi kao poèetak modernog pokreta za prava seksualnih manjina. Jedna od tada uobièajenih policijskih racija završila je incidentom koji je pokrenuo masu i postao povodom graðanskim nemirima. Sama pobuna, koja je ubrzo prešla u suvremenu mitologiju, predstavlja dogaðaj koji inspirira gejlezbijske protestne pokrete širom Amerike i svijeta. Èesto se navodi i kao prekretnica od gej subkulture prema gej zajednici, pri èemu su osobito znaèajne vrijednosti otkrivenog zajedništva i solidarnosti marginaliziranih skupina. Usprkos pozitivnim pomacima, mnogi ciljevi homoseksualnog pokreta još ni izdaleka nisu postignuti Odgovor na opresiju Stonewall Inn bio je bar za homoseksualce u Christopher Street njujorške èetvrti Greenwich Village. Da nije bilo nemira, sve bi ostalo na standardnoj policijskoj proceduri prema mjestima koja su imala poluilegalno poslovanje – jednostavnom scenariju koji ukljuèuje raciju, privoðenje najvidljivijih gostiju i puštanje vlasnika da radi kao i prije, iako je ukinuta politika zabrane posluivanja homoseksualnih osoba, nije posjedovao dozvolu za toèenje alkohola i tako je predstavljao savršenu metu za vlasti. Te je godine policija zapoèela opæi napad na ilegalne klubove širom grada, specijalizirajuæi se posebno na one u kojima su se okupljale manjine. Na meti su bili afro-amerièki i hispanski klubovi, a racije su provoðene i u gej klubovima kao što su Sewer, Snake Pit, Tele-Star i Checkerboard, koji su zatvoreni neposredno prije Stonewalla. Do trenutka kada je policija stigla do Stonewall Inna klijentela je bila ljuta, frustrirana, i, nimalo nevano, ponestajalo joj je ivotnog prostora. Sama struktura gostiju varira od izvora do izvora. Gotovo je uvrijeeno mišljenje kako je velik dio gostiju danas èuvenog bara Stonewall Inn bio saèinjen od afro-amerièkih i hispanoamerièkih transvestita. Meðutim, drugi izvori tvrde kako je upravo njih bilo najmanje i tek su rijetki imali pristup mjestu koje je bilo tipièno WASP (White Anglosaxon Protestant) utoèište uglavnom homoseksualnoj populaciji studentske dobi koja je, pomirena sa sudbinom, oèekivala provesti ostatak ivota u tihom oèaju zatvorena u srednjo-klasni ormar. Nekolicina “obojenih tetaka”, “nabildanih lezbaèa” i ostalih “dvostrukih manjina” pruala je stalnoj klijenteli dodatnu sigurnost pred uèestalim racijama, jer je upravo ta nekolicina redovito bivala uhiæivana, dajuæi svima ostalima priliku na vrijeme sakriti svoja lica i pobjeæi kroz najblii izlaz. Tetke, kao unaprijed oznaèeni dio populacije, redovito su uzvraæale dok su ih privodili maricama, same i nepodrane. Pa ipak, ono što je jedinstveno kod Stonewalla jest èinjenica kako je to vjerojatno prvi sluèaj kada su gejevi i lezbijke kao grupa vidjeli dalje od rueva za usne i visokih potpetica i priznali da je rijeè o opresiji koja im svima prijeti. I dalje je dvojben broj samih gej-lezbijskoh uèesnika/ca u nemirima. Velika je vjerojatnost kako veæina onih koji su te noæi zapoèeli bacati kovanice, a uskoro i pivske boce na policiju, nije ni bila homoseksualnog usmjerenja. Ulice Greenwich Villagea bile su tada ispunjene mladim ljudima èija su politièka usmjerenja cvjetala pod antiratnim pokretom, ljevièarskom ideologijom i uspjesima enskog i afro-amerièkog pokreta za ljudska prava. Kao i njihova lezbijska braæa i sestre, bili su spremni prepoznati opresiju i odgovoriti na nju. Roðenje legende Legenda o Stonewallu roðena je neposredno nakon smrti jedne druge legende. U nedjelju 22. lipnja 1969. Judy Garland naðena je u svom londonskom stanu mrtva od predoziranja tabletama. Starija generacija homoseksualaca idolizirala je Judy, i to ne samo zbog njezina talenta. Kljuè identifikacije, kako se èesto interpretira, bila je njezina ivotna patnja. Nesretna u ljubavi, niz braènih slomova te ovisnost o tabletama i alkoholu s jedne strane, te otpornost i sposobnost da uskrsne kad je na dnu s druge strane, davala im je nadu. S Judy su znali kako je, ma koja ih nevolja snašla, moguæe naæi snage i nastaviti dalje. S njezinom smræu, èinilo se da i stari gej naèin izdrljivosti odlazi u nepovrat. Veliki dio zajednice tuguje za Judy. U petak poslijepodne, 27. lipnja, pokopana je. U subotu ujutro, 28. lipnja, zapoèela je racija u Stonewall Inu. Moto “Izdraat æemo” pretvara se u “Prevladat æemo”. Devetero policajaca ulazi u Stonewall Inn nešto iza ponoæi 28. lipnja, te uhiæuje osoblje zbog toèenja alkohola bez dozvole. Gostima je dopušteno da se raziðu jedan po jedan. Oni koji su veæ navikli na sliène racije èekaju svoje prijatelje pred barom. “Kampiranje pred vratima” èest je izraz kojim se opisuje ovakva situacija, no ovaj put nije pomogla ni tradicionalna sklonost izvrtanja situacije na smiješno ni glamurozne geste pojedinih gostiju namijenjene nevelikoj publici koja je veæ bila pred vratima. Èašu je prelila grubost policajaca koji su, uz uhiæeno osoblje, u policijski kombi sprovodili i nekoliko gostiju bara – transvestite i jednu butch lezbijku. Poèelo je s bacanjem kovanica, no ubrzo su prema policiji letjele i pivske boce. Policija je uzmaknula nazad u bar i zabarikadirala se. Ljutnja se širila i uskoro se okupilo nekoliko stotina demonstranata. Zapoèeli su nemiri. Ukupno je oko 300 do 400 ljudi bilo ukljuèeno u pokušaj zaustavljanja privoðenja koji je eruptirao nasilnim protestom. Policija i vlasnik bara, koji su doivljeni kao dio opresivnog sistema u svom poslu, zatvorili su se unutar bara i pozvali pojaèanje. Èekajuæi, gomila je èak pokušala zapaliti bar s policajcima unutra. Napokon, eskadron patrolnih kola je stigao i poèeo tjerati gomilu od bara po krivudavim ulicama èetvrti. Sljedeæe noæi nova se gomila okupila ispred bara i protestirala dok ih je policija pokušala rastjerati. I kad su se dogodili, nisu svi vjerovali da je rijeè o pravim nemirima. Mediji su ih prikazivali kao masovnu 45-minutnu uliènu tuènjavu koja je gotovo prerasla u nemire (New York Times). Jedino je The Village Voice, èiji su uredi bili samo pola bloka udaljeni od mjesta dogaðaja, prenio što se dogodilo, no odluèio se za poluozbiljan ton. Daleke 1969. heteroseksualna veæina nije mogla pojmiti gejeve kao revoltirane. Nakon nekoliko dana, predstavnici udruga Mattachine Society i Daughters of Bilitis organiziraju prvi ikad odran gradski <strong>Rastvaranje</strong> <strong>šutnje</strong> “Gay Power” miting na Washington Squareu. Mjesec dana kasnije, 27. srpnja 1969., javno govore Martha Shelley i Marty Robinson, praæeni povorkom koja nosi upaljene svijeæe kreæuæi se prema baru. Pojavilo se pet stotina ljudi, ukljuèujuæi moda gotovo cijelu tadašnju “coming out” populaciju gejeva i lezbijki u New Yorku, kao i osobe koje su im pru- ale podršku, posebno dio koji je dolazio s politièke ljevice. Druga strana medalje Tijekom prvih godina nakon nemira razvila se cijela nova generacija organizacija. Mnoge se od njih identificiraju kao
IV/83, 20. lipnja 2,,2. 25 Daleke 1969. heteroseksualna veæina nije mogla pojmiti gejeve kao revoltirane “gay”, misleæi pritom ne samo na spolno usmjerenje nego i na radikalno novu bazu za samoidentificiranje, pokazujuæi smisao za otvoreni politièki aktivizam. Mnoge manje grupe pate od neborbenosti ili preborbenosti i konfliktnih ega. No, stare su barijere su srušene. Gej ljudi u drugim dijelovima Sjedinjenih drava poèeli su izlaziti iz tišine. Kalifornijski gradovi San Francisco i Los Angeles doivljavali su vlastitu gej renesansu. Tijekom ljeta 1970. grupe u najmanje osam amerièkih gradova dovoljno su uspješno organizirane da planiraju simultana dogaðanja komemorirajuæi Stonewall nemire posljednje subote u lipnju. Dogaðanja su varirala od iskljuèivo politièkih povorki izmeðu tri i pet tisuæa ljudi u New Yorku, do parada s pokretnim platformama sa po oko tisuæu sudionika u Los Angelesu i San Franciscu. No, postoji i druga strana medalje. Gej pokret promovira slobodu ljubavi i slobodnu ljubav. Promiskuitet je oduvijek postojao, no nekako ograðen zakonskim restrikcijama. Odjednom, gej saune se otvaraju na sve strane, kao i gej porno kina i knjiare. Barovi sa stranjim sobama za ispunjavanje svakovrsnih fantazija takoðer postaju popularni. Policijske racije su još prakticirane na takvim mjestima, no èini se da rezolutan stav gej zajednice policiju dri na distanci. I policajci su takoðer pomalo mijenjali svoje stavove, zahvaljujuæi slubenim predstavnicima, zajednièkim sastancima i edukativnim radionicama. Smanjivanju tenzija pridonosili su èak i sportski dogaðaji izmeðu gej zajednice i policije. Povrh svega, porast stvarnoga kriminala dao je policiji nešto èime æe bolje koristiti svoje vrijeme. Opresivne godine su otišle u nepovrat i njujorèani ele nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Umjereno ili radikalno Vremena su se promijenila – današnji homoseksualni pokret toliko je raznolik, bogat razlièitim inicijativama (grupe za podizanje svijesti, SOS telefoni, èasopisi, zdravstvena i pravna savjetovališta itd.) da je puno tee odrediti što bi tu bilo umjereno a što radikalno. Kako se razvijao i mijenjao gej pokret, tako se razvijao i mijenjao Gay Pride. U poèetku je ta manifestacija imala izrazito politièki karakter, a mediji su je manje-više ignorirali ili ismijavali. Kako je pokret rastao i dobivao na snazi, Gay Pride je sve više poprimao festivalska (mnogi æe reæi karnevalska) obiljeja, a mediji su postajali sve zainteresiraniji za njega. U San Franciscu, u kojem je gej zajednica najsnanija, i u kojem su vrlo èesti politièki prosvjedi gejeva i lezbijki, Pride je iskljuèivo festival s uliènim manifestacijama, od kojih je šarolika povorka tek dio programa. U Berlinu je 1993. došlo do tolikih nesuglasica izmeðu zastupnika politièke i festivalske koncepcije da su na kraju bile organizirane dvije razlièite povorke. Bez obzira na te razmirice (a rasprava traje i danas), bez obzira slaemo li se više s jednom ili drugom koncepcijom (ili zastupamo neku vrstu »srednjeg puta«), èinjenica jest da je manifestacija kao što je Gay Pride prijeko potrebna. Jer, usprkos mnogim pozitivnim pomacima, kao što je, primjerice, priznavanje istospolnih brakova i zajednica u nekim zemljama, mnogi ciljevi homoseksualnog pokreta još ni izdaleka nisu postignuti, èak ni u najnaprednijim zemljama poput Nizozemske. Ponedjeljak, 24. lipnja 11.00 – Press konferencija organizacijskog odbora Gay Pride 2002 Zagreb manifestacije net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 19.00 – Coming out & Pride, tematsko druenje net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 21.00 – Filmska veèer: Before Stonewall, Robert Rosenberg, SAD (1984) net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 Utorak, 25. lipnja 19.00 – FUKOMANIJA – Hommage à Michel Foucault net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 21.00 – Filmska veèer: Un chant d’amour, Jean Genet, Francuska (1950) net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 Srijeda, 26. lipnja 16.00 – LGBTT prava – ljudska prava, tematsko druenje – gost Juan-Pablo Ordonez, povjerenik za ljudska prava UN-a za Hrvatsku net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 19.00 – Adrienne Rich: Prisilna heteroseksualnost i lezbijska egzistencija, promocija knjige – izdavaè Lezbijska grupa Kontra, Zagreb 2002. Knjinica Bogdana Ogrizoviæa, Preradoviæeva 5 21.00 – Filmska veèer: Aimée & Jaguar, Max Färberböck, Njemaèka (1999) net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 Èetvrtak, 27. lipnja 17.00-21.00 – Queer seminar – za polaznike/ce Centra za mirovne studije i druge zainteresirane. (Broj je ogranièen na 25 osoba. Prijave na telefon 01/4848720) Centar za mirovne studije, Meduliæeva 17/II 21.00 – Filmska veèer: The Adventures of Priscilla, Queen of the Desert, Stephan Elliott, Australija (1994) net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 23.00 Stylish party – Pride! Klub Aquarius, Jarunska obala BB Petak, 28. lipnja 19.00 – Obiteljski zakon, tematsko druenje net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 21.00 – Filmska veèer: Beautiful Thing, Hettie MacDonald, Velika Britanija (1996) net.kulturni klub [mama], Preradoviæeva 17 Subota, 29. lipnja Iskorak kontra predrasuda, povorka okupljanje u 10.30 – park Zrinjevac povorka kreæe u 11.00 – Zrinjevac – Praška – Trg Bana Jelaèiæa – Ilica – Cvjetni trg – Teslina – Zrinjevac program do 14.00 – obraæanja osoba iz javnog ivota, aktivista/ica nevladinih organizacija, predstavnika/ca Iskoraka i Kontre, kraæi kulturni program 23.00 – parties all over the town, gay friendly veèeri u zagrebaèkim klubovima
Page 1 and 2: aktivizam i GLBTT zajednica RASTVAR
Page 3 and 4: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 3 “... el
Page 5 and 6: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 5 Virtualni
Page 7 and 8: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 7 u intervj
Page 9 and 10: Boris Beck ora da je bilo bajno 5.
Page 11 and 12: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 11 Nataša
Page 13 and 14: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 13 ljivo. D
Page 15 and 16: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 15 be izme
Page 17 and 18: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 17 Valerija
Page 19 and 20: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 19 sam prij
Page 21 and 22: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 21 Aktiviza
Page 23: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 23 Opasna (
Page 27 and 28: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 27 Il’ si
Page 29 and 30: Darko Šimièiæ posljednje vrijeme
Page 31 and 32: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 31 èasopis
Page 33 and 34: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 33 Emina Vi
Page 35 and 36: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 35 Nino Zub
Page 37 and 38: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 37 Ivana Ko
Page 39 and 40: Naalost, i ono što se nalazi izme
Page 41 and 42: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 41 Nino Ras
Page 43 and 44: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 43 Vlado Kr
Page 45 and 46: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 45 Igor Mar
Page 47 and 48: IV/83, 20. lipnja 2,,2. 47 dvotjedn

Rastvaranje šutnje - Zarez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?