nica musliman kaÅ¾e prof. Dr Å emso TankoviÄ‡ saborskii zastupnik u ...

More documents

Recommendations

Info

DRUŠTVO » » » cio nalni savjet Bošnjaka i Centar za bošnjačke studije, zamjerili Minis trima Kulture i Manjinskih prava Branislavu Mićunoviću i Fuadu Nimaniju te gradonačelniku Rožaja Nusretu Kalaču što nijesu stigli da čuju, vide i učestvuju u danima SEHARE. BOŠNJACI IZMEĐU PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI - KUDA DALJE - RIJEČ MIRSADA RASTODERA NA OKRUGLOM STOLU U ROžAJAMA 23.11.2008. LAHKO MI JE ZA TEBE U nedostatku institucija u kojima se razmatraju i donose odluke, pojedinačno, gotovo svi znaju kako bi to trebalo i kako bi to neko morao da uradi. Imajući u vidu da ovaj narod decenijama nije imao sopstvene a tek dekorativno učes tvovao u profilaciji državnih institucija u turskom i svim zemanima do danas, smatram da je to jedan od kljucnih izazova u narednom periodu Uvažavajući sve što je ovdje rečeno o događajima,nepravdama i traumama Bošnjaka u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka i prije, dozvolite da skrenem pažnju na ono što bi valjalo činiti za naše i dobro države prema kojoj smo, bili i ostali, do naivnosti daražljivi. I neka smo!, jer vjerujem da je Crna Gora naša koloko nas ima i koliko smo kadri da sopstveni identitet, savremenim izrazom glačamo za otmeni ponos naroda i respekt u očima drugih. Za sve to, u eri dinamičnih promjena, nema vremena za jadanje. Zapise, pamćenje i kvalitetnu produkciju svakako ali ne samo u kućnoj radinosti kao do sada. Neophodne su nam; 24 mart, 2009. Re vi ja FO RUM Okrugli sto: Bošnjaci između prošlosti i sadašnjosti - kuda dalje bošnjačke institucije, veće učešće u strukturi državnog sistema i kontinuirana - relevantna medijska prezentacija. Neko je već rekao da je za kolektivno pamćenje Bošnjaka više učinjeno u posljednjih dvadeset nego u predhodnih stotinu. Ob javljene su knjige, časopisi, novine, dokumenti koji svjedoče o bogatstvu kulturne sehare iz koje svi biseri još nijesu opšte poznata vrijednost. Zahvaljujući vizio na r stvu, entuzijazmu, upor - nosti pojedinaca i razumijevanju medju intelektualnom elitom i gradjanima urađeno je izuzetno RIJEČ PROF. DR ŠERBA RASTODERA Problematizacija ključnih pitanja r e v i j a mnogo. Posebno ako se ima u vidu da je sve to izašlo iz kućne radinosti, bez prostora i adrese gdje se moze vidjeti šta je objavio Almanah,cime se bavio Forum, sta su radili kr eativci u Rožajama, Bijelom Polju, Pljevljima, Baru, itd.. Nazalost propuštene su brojne prilike za stvaranje institucija koje bi nastavile tamo gdje posustaje entuzijazam a rastu sujete i solističke ambicije. Svi bi, danas, ne - kao po svome. Kao da smo ušli u zonu koju precizno detektuje uzrečica mog prijatelja Ružda „Lako je meni za tebe„. Brinu me Na ovoj tradicionalnoj manifestaciji bošnjačke kulture u Crnoj Gori, intelektualci različitih političkih profila pokušali su da odgovore na ključna pitanja od interesa za ovu etničku zajednicu. Značajan broj učesnika iz raznih krajeva u kojima žive bošnjaci trudili su se da ovoj manifestaciji daju intelektualni pečat, promišljajući svakodnevnicu na način koji su smatrali servishodnim i djelotvornim, kazao je predsjednik bošnjačkog savjet u Crnoj Gori prof.dr Šerbo Rastoder.
e v i j a samo moji problemi-interesi a uzgred opričavam samo iskrice tudjeg uspjeha. Olako, dakle prelazimo preko temeljitog obli - kovanja zajedničkih potreba. A još manje smo spremni da uvazimo specifične sposobnosti pojedinca kojima treba konstruktivna podrška za stvaranje i razvoj institucionalne svijesti u Bosnjaka. Imaj - uci u vidu da ovaj narod decenijama nije imao sopstvene a tek dekorativno ucestvovao u profilaciji drzavnih institucija, u turskom i svim zemanima do danas, smatram da je to jedan od kljucnih izazova u narednom periodu. Stvara nje bosnjackih institucija i navike da se u njima don - ose odluke koje obavezuju. Kao drugo, transparentno nametanje naših realnih interesa i potreba drzavnim institucijama koje se zaklinju u multikulturalnost. Pr im jera radi, Javni servis Radio i Te - levizija CG, treba da bude ogledalo različitosti u svakom pogledu a u toj kući od preko 730. stalno zaposlenih, radi manje od dvadeset ljudi koji se po imenu, vjerovatno samoid - entifikuju kao: Bosnjaci, Muslimani, ili Crnogorci islamske vjeroispovijesti. U redakciji TVCG još nije izrastao ni jedan novinar iz ovog naroda. Dopisnistva od Ulcinja do Herceg novog, Plje valja, Rožaja, do Plava... imaju samo jednog Fa - ruka. Zanimljivo za ozbiljan argumentovan razgovor i pitanje na više adresa. Slične primjere lako je pronaći, ne samo u slicnim institucijama vec u drzavnoj strukturi do kabineta predsjednika, a za drugačiji odnos možemo se iz - boriti samo principijelno organizovanim aktivnostima koje će biti plod promišljenih odluka u Sav - jetu Boš njaka i drugim organizacionim strukturama. U nedostatku institucija u kojima se razmatraju i donose odluke, pojedinačno, gotovo svi znaju kako bi to trebalo i kako bi to neko morao da uradi. Nijesu spremni da uđu u ozbiljnu analizu i što je još važnije ulože dio sebe u ostvarenje zajedničkog cilja. Jed - nostavnije je prebacivati odgovornost na druge, ogovarati i jadi - kovati zbog zlehude sudbine. Nema odlučivanja, nema krivice, nema odgovornosti, a uz svaki « « « DRUŠTVO pokušaj javne odbrane opštih inte resa s nokta se dodaje „Lako je meni za tebe“. I zaista, u mimohodu osluškivanja samo sopstvenih rijeci a po - vrsnu predstavu o drugima s vrha jezika izbija letargija u formi; Lako je meni za Profesora, (Šerba) Pos - lanika (Amera) Direktora (Ervi - na)... pa i svakoga od vas... Neću ni da saslušam šta vas muči. I tako u krug. Svima je lako a svi bi Mirsad Rastoder nešto više, nedost ižno bez kolektivne sinergije. Lako je meni i za pripadnike drugih naroda, samo Mi smo ojadjeni. Dali je baš tako? Nije. Svi imaju svoju muku, neostvarene ciljeve i zbog toga pojacane frustracije koje im zamagljuju i onaj dio dobre volje da razumiju druge. To što su mnogi probuđeni crnogorci zaboravili bosnjacku po - svecenost obnovi crnogor - ske drzavnosti nije nas ob - raz ali jeste realnost sa kojim se sto prije mor amo suočiti i jasno odgovoriti. Bošnjaci vise ne prihvataju psihologiju žrtve, već hoće istoriski zasluže nu knstitutivnost u svim segmentima druš tv enog bića Crne Gore. A da bi taj odgovor imao čvrsto upor šte u svakom od nas i željeni prodor ka cilju neop ho dno je da se dobro pr esabere - mo i temeljito ura dimo ono što sigurno možemo. Tu prije svega mislim na siste - msko utemeljenje Sav jeta Boš - njaka kao demo kratske institucije u kojoj se detaljno razmatra i odlukama profiliše strategija za očuvanje bošnjačkog identiteta. A jedna od prvih rasprava mogla bi biti o bošnjačkim simbolima koje mart, 2009. Re vi ja FO RUM 25
Page 1 and 2: Gla si lo o du hov nom, kul tu ro l
Page 3 and 4: RE VI JA FO RUM FO RUM Gla SA DR Ž
Page 5 and 6: e v i j a mart, 2009. Re vi ja FO R
Page 7 and 8: e v i j a FORUM OBILJEžIO GODIŠNJ
Page 9 and 10: e v i j a « « « HRO NI KA MEDRES
Page 11 and 12: e v i j a INICIJATIVA UDRUžENJA
Page 13 and 14: e v i j a Bošnjački slikari u Pod
Page 15 and 16: e v i j a Siniša Bjeković rukovod
Page 17 and 18: e v i j a « « « KRITIČKE PARALE
Page 19 and 20: e v i j a I DALJE NEMA OPTUžNICEZA
Page 21 and 22: e v i j a se spominjao i termin kon
Page 23: e v i j a SEHARA BOŠNJAČKE KULTUR
Page 27 and 28: e v i j a SVJEDOČANSTVO O TORTURI
Page 29 and 30: e v i j a Islamske zajednice u Rož
Page 31 and 32: e v i j a da ga oslovi sa Tunjo. Ve
Page 33 and 34: e v i j a Iz knjige “Saga o Podgo
Page 35 and 36: e v i j a kriznim vremenima je još
Page 37 and 38: e v i j a « « « OBRA ZO VA NJE,
Page 39 and 40: e v i j a ordenom Osmanlije trećeg
Page 41 and 42: e v i j a IZ STARIH RUKOPISA Pobrat
Page 43 and 44: e v i j a REPORTAžA Put na hadž P
Page 45 and 46: e v i j a Govor reisu-l-uleme me ja
Page 47 and 48: e v i j a najstariji Godušanin pam
Page 49 and 50: e v i j a mart, 2009. Re vi ja FO R
Page 52: • Gla si lo o du hov nom, kul tu

nica musliman kaÅ¾e prof. Dr Å emso TankoviÄ‡ saborskii zastupnik u ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?