1. UVOD a) Razlozi za pokretanje studija Prehrambena industrija ...

2. OPĆI DIO2. 1. NAZIV STUDIJADiplomski studijProcesno inženjerstvoIV. godina60 ECTS bodovaV. godina 60 ECTS bodova______________________________________Ukupno120 ECTS bodova2. 2. NOSITELJ STUDIJAPrehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku2. 3. TRAJANJE STUDIJADiplomski studij: 2 godine (IV semestra)2. 4. UVJETI UPISA NA STUDIJUvjet za upis na studij je završena četverogodišnja škola te položen razredbeni ispit.Razredbeni postupak se sastoji od vrednovanja uspjeha u srednjoj školi te polaganjarazredbenog ispita iz kemije i matematike. Kandidati koji na osnovi uspjeha u srednjoj školiostvare dovoljan broj bodova (definirano u pravilniku o razredbenom postupku) oslobođeni supolaganja razredbenog ispita.2. 5. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJAMagistar procesnog inženjerstva stručno i znanstveno je osposobljen za vođenje tehnološkihprocesa u kemijskoj i prehrambenoj industriji te za unapređenje postojećih procesa i tehnologijai uvođenje novih. Osim toga, navedeni stručnjaci dobivaju potrebna znanja iz područjaoptimiranja i projektiranja tehnoloških procesa u procesnoj i prehrambenoj industriji.Pored općih znanja iz temeljnih znanosti, magistar procesnog inženjerstva stječe stručna znanjaiz projektiranja, modeliranja i simuliranja procesa, ekološkog inženjerstva i srodnih disciplinakoja mu omogućavaju uspješno uključenje u radni proces ili nastavak usavršavanja.2. 8. STRUČNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJAZavršetkom diplomskog studija Procesno inženjerstvo stječe se akademski naziv magistarprocesnog inženjerstva.

3. OPIS PROGRAMA3. 1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNENASTAVE POTREBNE ZA NJIHOVI IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVAI. godina DIPLOMSKI STUDIJ Procesno inženjerstvoSemestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaI PE111 Inženjerska matematika 3 1 2 7I PE112 Inženjerska kemija 3 1 2 7I PE113 Bilanca tvari i energije 1 3 3I PE114Modeliranje operacija i2 2procesa5I PE115 Termotehnika 2 1 4I MB111 Upravljanje poduzećima 2 3I PE116 Strani jezik 1 1UKUPNO 14 3 9SVEUKUPNO 26 30,0Semestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaII PE121Osnove bioprocesnog3 1 2inženjerstva7II PE122Jedinične operacije u4 2 2procesnom inženjerstvu9II PE123 Kemijski i biokemijski reaktori 3 1 5II PE124 Automatizacija procesa 2 2 4II PE125Ambalažni materijali i2 1ambalaža4II PE116 Strani jezik 1 1UKUPNO 15 4 7SVEUKUPNO 26 30,0II. godinaSemestarŠifrakolegijaKolegij P S V ECTSIII PE211Projektiranje uređaja u3 2 1procesnoj industriji7III PE212Konstrukcijski materijali,2 2korozija i zaštita4III Izborni kolegij A-I 3 2III Izborni kolegij A-II 3 212III Diplomski rad 7 7UKUPNO 11 2 14SVEUKUPNO 27 30,0Semestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaIV PE221Optimizacija i projektiranje2 1 1procesa5IV Izborni kolegij B-I 2 2IV Izborni kolegij B-II 2 2 min 12IV Izborni kolegij B-III (2) (2)IV Diplomski rad 8 2 13UKUPNO 8 9 9SVEUKUPNO 26 30,0

IZBORNI KOLEGIJIModul A (Ekološko inženjerstvo) - Izborni kolegiji ASemestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaIII PE231A Bioprocesi u zaštiti okoliša 3 2 6III PE232AProcesno ekološko3 2inženjerstvo6III PE233AProjektiranje procesa i zaštita3 2okoliša6III PE234AProcesi obradbe otpadnih3 2voda6Modul A (Ekološko inženjerstvo) - Izborni kolegiji BSemestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaIV FT331Instrumentalne metode2 2analize4IV PE241AUpravljanje kakvoćom vode i2 2procesi obradbe vode4IV PE242A Energija i okoliš 2 2 4IV PE243ARacionalizacija energetskih1 1utrošaka2IV PE244A Membranski procesi 2 2 4IV PE245A Industrijska ekologija 2 2 4IV PE246A Zelena kemija 1 1 2* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student može izabrati i sa drugih studija na Sveučilištu ilidrugim visokim učilištimaModul B (Inženjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji ASemestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaIII PE231B Procesi organske industrije 3 2 6III PE232B Procesi anorganske industrije 3 2 6III PE233BPrehrambeno-procesno3 2inženjerstvo6III PE234B Izolacija prirodnih produkata 3 2 6Modul B (Inženjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji BSemestar ŠifraKolegij P S V ECTSkolegijaIV FT331Instrumentalne metode2 2analize4IV PE243ARacionalizacija energetskih1 1utrošaka2IV PE241BKemija i tehnologija2 2deterdženata i sapuna4IV PE242BKemija i tehnologija2 2kozmetičkih proizvoda4IV PE243B Tehnologija škroba 2 2 4IV PE244B Tehnologija šećera 2 2 4IV PE245B Tehnologija ulja 2 2 4IV PE246B Energetika 1 1 2* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student može izabrati i sa drugih studija na Sveučilištu ilidrugim visokim učilištima

3. 2. OPIS PREDMETANAČIN IZRAČUNA ECTS BODOVA1. U namjeri da se odredi objektivan i jedinstven način vrednovanja stvarnog studijskog opterećenja(SSO) tijekom semestra, a da se istovremeno transparentno izračuna stvarno studijskoopterećenje, ukupan broj norma sati za svaki kolegij izračunat je prema sljedećoj formuli:SATI SSO = Px3 + Sx2 + Vx1Mišljenja smo da student za svaki sat predavanja mora voditi bilješke, a zatim iz bilješki sapredavanja i iz ostale literature učiti za ispit. Za svaki sat seminara student dio obveza odraditijekom izvođenja seminara, a kod kuće prema predlošku pripremi seminarski rad i kasnije gaizloži usmeno. Za svaki sat vježbi student najčešće dodatno kod kuće mora napisati izvješće saopisom rada, potrebnim izračunima i tabličnim i/ili grafičkim prikazom rezultata.Iz navedenih razloga broj sati predavanja pomnožen je koeficijentom tri, broj sati seminarapomnožen je koeficijentom dva, a broj sati vježbi pomnožen je koeficijentom jedan. Izračunatavrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog opterećenja studenta.2. Raspoloživi broj ECTS bodova u semestru je 30, a za dobivanje ECTS bodova za svaki kolegijpodijeljen je ukupni raspoloživi broj bodova u semestru sa ukupnim brojem sati stvarnogstudijskog opterećenja (SSO) u semestru, što je za navedeni primjer:30 : 56 = 0,5357143Dobivena vrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog opterećenja potrebnih za jedan ECTSbod, a zbog različitog broja sati studijskog opterećenja ova vrijednost različita je za svakisemestar.3. Broj sati stvarnog studijskog opterećenja za svaki kolegij pomnožen je dobivenim koeficijentom iizračunati su ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij.Radi pojednostavljivanja, gdje god je bilo moguće, vrijednosti su zaokružene na cjelobrojne. Timeje studentima olakšan izbor i kombiniranje Izbornih kolegija u zadanom broju ECTS bodova.Izuzetak je učinjen samo tamo gdje su kolegiji sa jednakim opterećenjem podijelili neparan brojECTS bodova pa su vrijednosti zaokružene na pola boda.4. Diplomski rad je vrednovan sa 20 ECTS bodova.Primjer:Predavanja SeminariVježbeP S VSATISTVARNOGSTUDIJSKOGOPTEREĆENJAECTSBODOVIECTS BODOVAPO SATUSTVARNOGSTUDIJSKOGOPTEREĆENJA4 2 2 18 9,6 → 103 2 11 5,9 → 63 1 1 12 6,4 → 63 2 11 5,9 → 61 1 4 2,1 → 2SUMA: 14 3 8 56 30,0 0,5357143* Tjelesna i zdravstvena kultura nije uvrštena u izračun ECTS bodova.NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE SVAKOG PREDMETA I/ILI MODULANa kraju svakog semestra provodit će se anonimna anketa među studentima, radit će se analizaprolaznosti studenata na ispitima, a izvedbu nastavnog plana pratit će Odbor za nastavu,Fakultetsko vijeće i Uprava Fakulteta.

OPIS PREDMETA DIPLOMSKOG STUDIJA PROCESNOG INŽENJERSTVANaziv kolegija Inženjerska matematikaŠifra PE111 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarNositelj kolegija Dr. sc. Dragan Jukić, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Pogreške. Vrste pogreški. Apsolutna i relativna pogreška. Signifikantneznamenke.Inverzni problem u teoriji pogrešaka.Interpolacija: Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacionog polinoma. Ocjenapogreške. Linearni interpolacijski spline. Kubični interpolacijski spline.Rješavanje nelinearne jednadžbe: Metoda bisekcije. Metoda jednostavnihiteracija. Newtonova metoda i modifikacije.Problemi najmanjih kvadrata: Definiranje problema i primjeri. Linearniproblem najmanjih kvadrata. Nelinearni problemi najmanjih kvadrata. Gauss-Newtonova metoda.Aproksimacija funkcija. Najbolja L2 aproksimacija. Ortogonalni polinomi.Čebiševljevi polinomi. Najbolja L∞ aproksimacija.Numerička integracija: Trapezno pravilo. Newton-Cotesova formula.Simpsonovo pravilo.Numeričko rješavanje običnih diferencijalnih jednadžbi: Eulerova metoda.Metoda Runge - Kutta.Deskriptivna statistika: Grafičko predočavanje podataka. Srednje vrijednosti,median, mode, standardna devijacija, histogram i poligon frekvencija.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Studente će se upoznati s glavnim idejama i metodama numeričkematematike i deskriptivne statistike. Pri tome, izbjegavat će se dokazivanjeteorema, osim u slučaju konstruktivnih dokaza koji sami po sebi upućuju naizgradnju ideja ili metoda.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 1 2(ukupno)Način polaganjaispitaIspit se polaže nakon odslušanih predavanja i obavljenih vježbi, a sastoji seod pismenog i usmenog dijela. Tijekom semestra organizirat će se pismenezadaće koje mogu zamijeniti pismeni dio ispita. Studenti mogu izraditiseminarski rad. Uspješno urađen seminarski rad utječe na konačnu ocjenu izkolegija.Bodovi 7 Jezik hrvatskiObvezna literatura [1] R.Scitovski, Numerička matematika, Odjel za matematiku, Osijek, 2000.[2] G.R. Iversen, Statistics, The Conceptual Approach, Springer, Berlin,1997.Preporučenaliteratura[1] D.Kincaid, W.Cheney, Numerical Analysis, Brooks/Cole PublishingCompany, New York, 1996.[2] J.Stoer, R.Bulirsch, Introduction to Numerical Analysis, 2nd Ed.,SpringerVerlag, New York, 1993.[3] B.P. Demidovič, I.A. Maron, Computational Mathematics, Mir Publisher,Moscow, 1987.

Naziv kolegija Inženjerska kemijaŠifra PE112 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarINositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Kemijska termodinamika. Zakoni i jednadžbe kemijske termodinamike.Termodinamička svojstva otopina. Fazne ravnoteže jednokomponentnih idvokomponentnih sustava. Kemijska termodinamika realnih kemijskihsustava. Primjena kemijske termodinamike u inženjerstvu. Kemijskainženjerska kinetika. Zakoni i jednadžbe kemijske kinetike. Složene kemijskereakcije.. Homogene i heterogene katalitičke reakcije. Mehanizmi kemijskihreakcija. Primjena kemijske kinetike u inženjerstvu. Koloidni sustavi. Optička,molekularno-kinetička i električna svojstva koloidnih sustava. Struktura istabilnost koloidnih sustava. Koloidni sustavi u industriji. Kemija materijala.Kemija anorganskih materijala. Metali i legure. Kemija silikata. Kemijaorganskih materijala. Kemija polimernih materijala. Kemija celuloze i papira.Kemija površinsko aktivnih tvari. Novi inženjerski materijali. Supervodiči.Organski vodljivi polimeri. Nanomaterijali.Vježbe:Destilacija azeotropnih smjesa. Viskoznosti tekućina. Ekstrakcija. Adsorpcijaiz otopina. Određivanje energetskih promjena pri kemijskim reakcijama.Određivanje kinetičkih parametara kemijskih reakcija. Reološka svojstvakoloida. Kemijska svojstva metala i legura. Kemijska svojstva papira.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Elektrokemijska svojstva vodljivih polimera.Cilj kolegija je stjecanje i produbljivanje znanja iz onih područja kemije kojasu bitna za razumijevanje i studij ostalih inženjerskih kolegija i odgovarajućihtehnologija. Student stječe znanja neophodna za rješavanje inženjerskimproblema u kemijskoj industriji i srodnim industrijama.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 1 2(ukupno) 45 15 30Način polaganja Ispit se polaže usmeno, a tijekom predavanja predviđene su i dvije pismeneispitaprovjere znanjaBodovi 7 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. R. Gopalan, D. Venkappayya, S. Nagarajan: Engineering Chemistry VikasPublishing House Pvt. Ltd., New Delhi, 2000.2. J.M. Smith, H.C. Van Ness, M. Abbott: Introduction to ChemicalEngineering Thermodynamics. McGraw-Hill Science,New York, 2000.3. S.I. Sandler: Chemical and Engineering Thermodynamics. Wiley, NewYork,1998.4. J. H. Espenson: Chemical Kinetics and Reaction Mechanisms. McGraw-Hill Science, New York, 2002.J.I. Gersten, F. W. Smith, The Physics and Chemistry of Materials, Wiley,2001.Preporučenaliteratura1. J.M. Smith: Chemical Engineering Kinetics. McGraw-Hill Science, NewYork, 1981.2. J.W. Nicholson: The Chemistry of Polymers. Royal Society Chemistry,Cambridge, 1997.J. C. Roberts: The Chemistry of Paper. Royal Society Chemistry,Cambridge, 1996.

Naziv kolegija Bilanca tvari i energijeŠifra PE113 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarINositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Temeljni zakoni, pojmovi i tehnike u kemijsko inženjerskim računanjima.Procesi i procesne varijable. Bilanca tvari (opći oblik, diferencijalna bilanca,integralna bilanca). Bilanca tvari stacionarnih procesa. Bilanca tvarinestacionarnih procesa. Računanja na temelju bilanci tvari stacionarnihprocesa (sustavi linearnih jednadžbi). Bilance tvari procesa s jednomprocesnom jedinicom bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa sviše procesnih jedinica bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa spovratnim tijekom, obilaznim tijekom i djelomičnim ispustom bez i skemijskom reakcijom. Energija i kemijsko inženjerstvo. Temeljni pojmovi ubilancama energije. Opći oblik bilance energije. Bilanca energije zatvorenihsustava. Bilanca energije otvorenih sustava (stacionarni procesi). Računanjau kemijskom inženjerstvu na temelju bilanci energije. Bilance energijejednokomponentnih procesa. Bilance energije višekomponentnih procesa.Bilance energije procesa bez kemijske reakcije. Bilance energije procesa skemijskom reakcijom. Istovremene bilance tvari i energije. Računanje naOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)temelju bilanci tvari i energije uz uporabu numeričkih metoda i računala.Upoznati studente s primjenom načela održanja mase i energije na kemijskeprocese, te ih uvesti u kemijsko inženjersku analizu i računanje stacionarnih inestacionarnih procesa.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 1 3(ukupno) 15 45Način polaganja Pismeni ispit. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom semestra.ispitaBodovi 3 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. Himmelblau: Basic Principles and Calculations in Chemical Engineering.Prentice Hall, New Jersey, 1982.2. Felder, Rousseeau: Elementary Principles of Chemical Processes. J.Wiley, New York, 1986.Preporučenaliteratura1. Luyben, Wenzel: Chemical Process Analysis: Mass and EnergyBalances. Prentice Hall, New Jwrsey, 1988.

Naziv kolegija Modeliranje operacija i procesaŠifra PE114 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarINositelj kolegija Dr. sc. Damir Magdić, docentSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Definicija realnog sustava i modela (ulazne, izlazne veličine i prostor stanja).Klasifikacija matematičkih modela. Metodologija razvoja matematičkih iračunalnih modela. Analiza matematičkih modela i realnih sustava.Metodologija modeliranja procesa s usredotočenim i raspodjeljenimveličinama stanja. Modeli stacionarnih stanja. Linearno programiranje(osnove simpleks metode). Osnove primjene računalnog vida u tehnološkimprocesima. Osnove primjene zvuka u tehnološkim procesima. Primjeri:modeli kemijskih i enzimskih reakcijskih mehanizama, stacionarna stanja pHi procesa uparavanja, primjena modela linearnog programiranja (optimiranjetehnoloških procesa), primjena računalnog vida u tehnološkim procesima,primjena zvuka u tehnološkim procesima.Vježbe:Modeli stacionarnih stanja kemijskih reakcijskih mehanizama. Stacionarni idinamički model pH u protočnom reaktoru. Model sterilizacije hrane. Modelsmrzavanja hrane. Optimiranje u procesima proizvodnje hrane. Modeliranjeparametara procesa primjenom računalne analize slike. Modeliranjeprimjenom metode odziva zvučnog impulsa. Simulacija različitim računalnimprogramima.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)- primjena osobnih računala i računalnih programa u inženjerske svrhe- izrada bilanci mase i energije, primjena matematičkih metoda, izračuni istatistička obrada podataka- optimiranje operacija i procesa primjenom gotovih modela- optimiranje operacija i procesa primjenom različitih računalnih programaNastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaIzrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispitana kraju računalnih vježbi, pismeni i usmeni dio ispitaBodovi 5 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. D. Magdić: Numeričke metode. PTF, Osijek, 2001.2. Ž. Kurtanjek: Matematičko modeliranje procesa. PBF, Zagreb, 2000.3. D. Magdić: Računalna analiza slike, PTF, Osijek, 2001.4. … Inženjerski priručnik - ip1, Školska knjiga, Zagreb, 1996Preporučenaliteratura1. V. Čerić: Simulacijsko modeliranje. Školska knjiga, Zagreb, 1993.2. V. Žiljak: Simulacija računalom. Školska knjiga-SNL, Zagreb, 1982.3. J. Božičević: Temelji automatike 1. Školska knjiga, Zagreb, 1990.4. J. Božičević: Temelji automatike 2. Školska knjiga, Zagreb, 1990.5. T. Stuart: Mathematical modelling of food processing operations. ElsevierApplied Science Publishers Ltd, London and New York, 1992.

Naziv kolegija TermotehnikaŠifra PE115 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarINositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Sagorijevanje. Toplinski efekti procesa sagorjevanja. Toplinska moć goriva.Sastav i količina produkata sagorijevanja. Vrste ložišta. Kotlovskapostrojenja. Proizvodnja tehničke i tehnološke pare. Sistemi rashladne vodes kružnim tokom. Rashladni tornjevi. Postupci dimenzioniranja. Hlađenje utehnološkom procesu. Materijalna i toplinska bilanca. Vrste rashladnihpostrojenja. Određivanje rashladne moći postrojenja. Proračun snage idimenzioniranje kompresora. Proračun, dimenzioniranje i vrste isparivača.Toplinska bilanca rashladne komore. Toplinska bilanca mrazne komore.Toplinska bilanca uređaja za smrzavanje. Toplinske pumpe. Klimatizacija iklimatizatori.Tijekom seminara obrađuju se primjeri proračunavanja i dimenzioniranjakonkretnih slučajeva iz pređenog gradiva. Određivanje sastava dimnihplinova i određivanje temperaturnog profila u procesima prijenosa topline.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Upoznavanje studenata s radom industrijskih rashladnih postrojenja ihlađenjem u tehnološkim procesima, te s proizvodnjom tehničke i tehnološkepare.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 1(ukupno) 30 15Način polaganjaispitaPismeno i/ili usmeno. Pismena provjera najmanje dva puta tijekomsemestra.Bodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. F. Bošnjaković: Nauka o toplini III dio. Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.2. E. Beer: Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske procesneindustrije. Kemija u Industriji, Zagreb, 1985.3. E. Hnatko: Osnove termodinamike i termotehnike. Slavonski Brod, 1995.Preporučenaliteratura1. I. Dencer: Refrigeration Systems and Applications. John Wiley & Sons,2003.2. W.F. Stoeckers: Industrial Refrigeration Handbook. McGrow HillProfessional, 1998.

Naziv kolegija Engleski jezikŠifra PE116 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarI + IINositelj kolegija Mr. sc. Lidija Obad, viši predavačSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Studentima se prezentiraju teme sukladne stručnim kolegijima, vezane uzambalažne materijale, operacije u procesnom inženjerstvu, otpadne vode,energiju i okoliš, procese u prehrambenoj industriji. Obrađuju se različitiznanstveni diskursi i njihove retoričke funkcije na makro i mikro razini.Predstavljaju se načini integriranja izvanlingvističkih i lingvističkih znanja ugeneriranju značenja na rečeničnoj i nadrečeničnoj razini. Obrađuju seimeničke grupe, koordinacija i subordinacija rečenica, prijedložne i participneOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)fraze u funkciji modifikatora.Cilj nastave je osposobiti studente u prepoznavanju organizacije teksta radilakšeg razuimijevanja i interpretiranja složenih diskursa na mikro i makrorazini , te daljnje proširenje stručne leksike.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 1+1(ukupno) 30Način polaganjaispitaIspit se polaže pismeno i usmeno na kraju zimskog i ljetnog semestra uzdodatna testiranja tijekom godine.Bodovi 1+1 Jezik engleskiObvezna literatura1. L.Obad: An English Workbook for Students of Food Technology III,Prehrambeno tehnološki fakultet, Osijek, 2003.2. L.Obad:Radni materijali iz engleskog jezika za studente četvrte godine,PTF, Osijek, 2003.3. Ž.Bujas: Veliki englesko-hrvatski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.Preporučenaliteratura1. R.Carter&R.Hughes&McCarthy:Exploring Grammar in Context,CUP,2000.2. Ž.Bujas: Veliki hrvatsko –engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999.

Naziv kolegija Njemački jezikŠifra PE116 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarI + IINositelj kolegija Spasenija Moro, profesor, predavačSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Zbirka tekstova omogućava studentu nadogradnju jezične kompetencije upodručju struke i njezine uže specijalizacije. Stručni tekst se koristi zausvajanje jezičnih fenomena na leksičkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini kojidoprinose boljem razumijevanju poruke teksta. Odabir tekstova se provodina osnovi kolegija struke i obuhvaća inženjersku kemiju, procese obradeotpadnih voda, tehnologije i kemije različitih proizvoda. Student uči razumjetitekst kroz globalno i detaljno čitanje, sintetizira svoje znanje i vještine upismenom i usmenom izražavanju kod reproduciranja poruka teksta. Osobitose ukazuje na zastupljenost stručne terminologije čije razumijevanje možeolakšati poznavanje struke. Student uči razumjeti riječi u kontekstu strukelogičnim povezivanjem elemenata iz struke.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višemstupnju jezične složenosti i uže specijalnosti.Usvajanje stručnog vokabulara.Razvijanje vještine pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetkai postavljanja pitanja za bitne informacije u tekstu.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 1+1(ukupno) 30Način polaganja Pismeni ispit 2 puta u semestru, a nakon II semestra pismeni i usmeni ispitispitaBodovi 1+1 Jezik hrvatski i njemački jezikObvezna literatura S. Moro: Radni materijal iz njemačkog jezika, (Zbirka tekstova iz literaturestručnih kolegija)I. Medić: Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb,1999.T. Marčetić: Deutsche Grammatik im Ueberblick, Školska knjiga, Zagreb,1999.M. Uroić, A. Hurm: Njemačko - hratski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1994.PreporučenaliteraturaZ. Glovacki-Bernardi: Osnove njemačke gramatike, Školska knjiga, Zagreb,1996.B. Jakić, A. Hurm: Hrvatsko - njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1991.G. Wahrig: Deutsches Woerterbuch, Bertelsmann Lexikon Verlag,Guetersloh, 1997

Naziv kolegija Osnove bioprocesnog inženjerstvaŠifra PE121 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIINositelj kolegija Dr. sc. Božidar Šantek, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Biotehnologija i biokemijsko inženjerstvo. Osnove mikrobiologije, stanice,prokarioti, eukarioti, stanične komponente, nutrijenti. Enzimi, kinetika,Michaelis-Menten, imobilizirani enzimi. DNA replikacija, transkripcija,translacija, regulacija metabolizma. Metabolički putovi, aerobni metabolizamglukoze, anaerobni metabolizam. Rast stanice.Stehiometrija i kinetikamikrobnog rasta i nastajanja produkata. Karakteristike bioprocesastehiometrija,prinos, produktivnost. Šaržni, šaržni s pritokom supstrata ipolukontinuirani uzgoj. Kontinuirani uzgoj- kemostat, turbidistat, sustavi sreciklacijom stanica. Miješanje, uloga miješanja. Aeracija i prijenos kisika ubioreaktorima. Kisikove elektrode, OTR. Sterilizacija hranjivih podloga iopreme. Bioreaktori- konfiguracija i industrijska primjena. Izbor, scale-up,scale-down, rad i kontrola bioreaktora. Izdvajanje i pročišćavanje produkata.Upstream i downstream procesi- pregled, integracija u bioprocesu.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Stjecanje inženjerskih znanja za planiranje, pripremu i vođenje osnovnihbioprocesa.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 1 1(ukupno) 45 15 15Način polaganjaispitaIzrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispitaiz kolegija koji se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnogusmenog ispita.Bodovi 7 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. M.D.Doran, Bioprocess Engineering Principles, AP, NY, 1995.2. V.Marić et al. Biokemijsko inženjerstvo-skripta, PBF, Zagreb, 1991.3. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill(1986).Preporučenaliteratura1. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York,(1991)2. H.W.Blanch, D.S.Clark, Biochemical Engineering, Marcel Dekker, NewYork, 1996.

Naziv kolegija Jedinične operacije u procesnom inženjerstvuŠifra PE122 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarII semestarNositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Mehaničko fizikalne operacije: Karakterizacija grubodisperznih sustava.Osnove mehaničkih makroprocesa. Operacije razdvajanja u strujnom poljuslobodno dispergiranih čestica (Sedimentacija u polju gravitacijske icentrifugalne sile). Operacije razdvajanja u poroznoj sredini (Filtracija iCentrifugalna filtracija). Sortiranje. Operacije električnog i magnetnograzdvajanja. Operacije kontaktiranja (Fluidizacija, Miješanje i mijesenje).Usitnjavanje. Rasprskivanje. Operacije uvećanja veličine čestica: Mehanizmivezivanja čestica. Aglomeracija, briketiranje i tabletiranje. Operacije uzprijenos topline i tvari: Isparivanje. Ekstrakcija (izluživanje) i otapanje.Kristalizacija. Sušenje. Vlaženje. Svojstva vlažnog zraka, dijagrami vlažnosti,potreba zraka i topline pri sušenju, rekuperacija topline pri sušenju.Apsorpcija. Destilacija. Adsorpcija. Flotacija. Membranski procesi. Seminar:upoznavanje s najčešće upotrebljavanim uređajima u industrijiVježbe:auditorne – rješavanje računskih primjera; industrijske; laboratorijske:Granulometrijska analiza, Radijacijsko sušenje i sušenje u fluidizirajućemsloju, Psihrometrijsko određivanje vlažnosti zraka; industrijske vježbe.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovnim i pomoćnim tehnološkimoperacijama i uređajima, koji su sastavni dio svakog industrijskog procesa,kako mehaničko-fizikalnim, tako i sa separacijskim, te operacijama koji seosnivaju na fenomenima prijenosa topline i tvari.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 4 2 2(ukupno) 60 30 30Način polaganjaispitaPismeno te po potrebi usmeno. Provjera znanja provodi se tijekomsemestra, a svaki pismeni ispit obuhvaća po dvije nastavne cjeline.Bodovi 9 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. S. Tomas: Mehaničko fizikalne operacije. Interna skripta, Osijek, 1999.2. S. Tomas: Operacije uz prijenos topline - Uparivanje. Interna skripta,Osijek, 1999.3. S. Tomas: Ekstrakcija (izluživanje) i otapanje, kristalizacija i destilacija.Interna skripta, Osijek, 1997.4. S. Tomas: Sušenje. Apsorpcija plinova. Interna skripta, Osijek, 1999.5. S. Tomas: Konvekcijsko sušenje, suvremena dostignuća kod proračuna.Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2001.Preporučenaliteratura1. J. M. Coulson, et al.: Chemical Enginnering I-V. Pergamon Press, Oxford.19992. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Chemical Engineer’s Handbook. 7 ndEd, McGraw-Hill, New York, 1997.3. A. S. Mujumdar: Handbook of Industrial Drying. 2nd ed., Vol. 1 and 2.,Marcel Dekker, Inc., New York, 1995.4. J. Welti-Chanes, J.F. Velez-Ruiz, G.V. Barbosa-Canovas: TransportPhenomena in Food Processing, CRC Press LLC, Boca Raton, London,New York, Washington D.C., 2003.5. A. Ibarz, G.V. Barbosa-Canovas: Unit Operations in Food Engineering,CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D.C.,2003.

Naziv kolegija Kemijski reaktori i bioreaktoriŠifra PE123 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIINositelj kolegija Dr. sc. Đurđa Vasić-Rački, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Uvod-Temeljne definicije. Tipovi reaktora. Kemijski reaktor, Bioreaktor.Idealni reaktori (kotlasti, kotlasti protočni reaktor, kotlasti protočni s dotokom,kaskada, cijevni ), Membranski reaktor. Bilance tvari i energije u reaktorima.Kemijska kinetika, enzimska kinetika, mikrobiološka kinetika. Kinetičkimodeli. Miješanje i strujanje u reaktorima. Raspodjela vremena zadržavanja.Prijenos tvari plin-kapljevina-k L a. Katalizatori-biokatalizatori – stabilnost,aktivnost. Prijenos tvari plin-krutina; kapljevina krutina. Prijenos topline.Potrošnja energije. Izbor reaktora.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Kroz ovaj kolegij studenti će se upoznati s temeljnim principima i potrebnommetodologijom za razvoj i izvedbu kemijskih reaktora i bioreaktora.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 1(ukupno) 45 15Način polaganjaispitaIzrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispitaiz kolegija koji se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i završnogusmenog ispita.Bodovi 5 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. Z. Gomzi, Kemijski reaktori Gomzi, HINUS, Zagreb, 1998.2. O.Levenspiel, Chemical Reaction Engineering, J.Wiley, New York, 1999.3. H.W.Blanch, D.S.Clark, “Biochemical Engineering”, Marcel Dekker, NewYork, 1996.4. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill(1986).5. A.Scragg ed. Biotechnology for Engineers - Biological Systems inTechnological Processes, Ellis Horwood Limited, Chichester, (1988).Preporučenaliteratura1. Đ.Vasić-Rački, Z.Gomzi, KEMIJSKO REAKCIJSKO INŽENJERSTVO,Kem. Ind., 24 (1975) 125-128.2. Đ.Vasić-Rački, E.Pajc, REAKTORI S ENZIMSKIM KATALIZATOROM,Kem.Ind., 28 (1979) 313-317.3. Đ.Vasić-Rački, HISTORY OF INDUSTRIAL BIOTRANSFORMATIONS-DREAMS AND REALITIES. In: Liese, A., Seelbach, K., Wandrey C.(Eds): Industrial Biotransformations.: Wiley-VCH, Weinheim, 2000, 3-294. J.A.Williams, KEYS TO BIOREACTOR SELECTION, CEP 2002, 34.5. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York,(1991)

Naziv kolegija Automatizacija procesaŠifra PE124 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIINositelj kolegija Mr. sc. Josip Tomac, viši predavačSuradnici nakolegijuSadržaj kolegijaProizvodni sustav, industrijsko postrojenje i njihove vrste. Zadaća vođenjaprocesa i stratifikacija zadataka vođenja. Veza čovjek-stroj. Primjenaračunala za vođenje procesa. Informatizacija i automatizacija proizvodnogsustava. Osnovna struktura sustava za automatsko vođenje procesa.Primjeri iz prakse. Sustav za mjerenje i prikaz procesnih veličina. Sustavautomatskog upravljanja. Prednosti digitalne realizacije regulatora. SvojstvaPLCova i njihovo programiranje. Povezivanje procesnog računala sprocesom. Procesna (operativna) jedinica - središnja jedinica sustava zaautomatsko vođenje procesa. Strukture procesne jedinice za sasvimjednostavne i složene sustave. Centralne, decentralne, hijerarhijske idistribuirane strukture. Nadzorna jedinica - podsustav za komunikacijuoperater-proizvodni sustav. Oprema za realizaciju procesne i nadzornejedinice. Komunikacijski sustavi za primjenu u industriji. Prijenosnetehnologije/standardi opće namjene na kojima se temelje neki industrijskikomunikacijski standardi. Fieldbus komunikacijske tehnologije; ASI,PROFIBUS, CAN, BITBUS. Specijalizirane mreže za PLCove; Melsecnet,SINEC, DataHighway. Programska podrška u sustavima za automatizaciju(SCADA). Korisnički programski alati. PC kao nadzorna jedinica.Povezivanje standardnih office paketa/aplikacija u sustav automatizacije.Projektiranje i održavanje sustava za automatizaciju.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganja Uspješno obavljene laboratorijske vježbe i završni usmeni ispit.ispitaBodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura Jović, F.: Kompjutersko vođenje procesa, Zveza organizacij za tehničkokulturo Slovenije, Ljubljana, 1988.PreporučenaliteraturaPerić, N.: Automatizacija postrojenja i procesa - predavanja, Zavodska skripta,FER, Zagreb, 2000.Crispin, A. J.: Programmable Logic Controllers and their EngineeringApplications, McGraw-Hill Publishing Company, 1997.Smiljanić, G.: Računala i procesi, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Naziv kolegija Ambalažni materijali i ambalažaŠifra PE125 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIINositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Značaj i uloga ambalaže. Podjela i funkcija ambalaže. Elementi kreiranjaambalaže. Ambalažni materijali: metali (bijeli lim, aluminij, kromirani lim,čelici), staklo, plastične mase, laminati, papir, karton i ljepenka, drvo, tekstil.Biorazgradivi ambalažni materijali. Ambalažni oblici. Kemijske interakcijeproizvod-ambalaža-okoliš. Procesi permeacije i migracije. Novija odstignućau pakiranju. Aktivno i inteligentno pakiranje. Ambalaža i okoliš. Ekološkiprihvatljiva ambalaža. Recikliranje ambalaže. Ambalaža za pakiranjeproizvoda kemijske industrije. Sigurnosni i zakonski aspekti vezani zaupotrebu i primjenu ambalaže.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata sa ambalažnim materijalima kojise upotrebljavaju u pakiranju raznih proizvoda te sa tehnologijom pakiranja.Isto tako, studenti će dobiti znanje iz interakcija koje se odvijaju u sustavuproizvod-hrana-ambalaža. Ta znanja će dati osnove za praktični rad uindustriji.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 1(ukupno) 30 15Način polaganja Pismeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestraispitaBodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice. Marcel Dekker,New York, 1993.2. P. Ackerman, M. Jägerstad, T. Ohlsson: Foods and Packaging Materials-Chemical Interactions. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1997.3. R. Coles, D. McDowel, M. J. Kirwan: Food Packaging Technology.Blackwell Publishing, CRC Press, New York, 2003.4. R. Ahvenainen: Novel Food Packaging Techniques. WoodheadPublishing, Cambridge, 2003.Preporučenaliteratura1. N. Stričević: Suvremena ambalaža 1. Školska knjiga, Zagreb, 1982.2. N. Stričević: Suvremena ambalaža 2. Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Naziv kolegija Projektiranje uređaja u procesnoj industrijiŠifra PE 211 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIV.Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Procesne sheme; uređaji, postrojenja, pogoni, industrijski objekti. Simboli.Standardi. Specifikacije. Predradnje i uvjeti projektiranja uređaja. Ulogaprocesnog inženjera u projektiranju uređaja. Istraživanje i razvoj. Osnovestrojnog konstruiranja uređaja. Konstrukcijski materijali. Osnoveproračunavanja. Primjena teorije sličnosti. Dimenzionalna analiza.Modeliranje. Projektiranje jediničnih procesnih uređaja: cjevovodi, spremnici,armature, pumpe i kompresori, transporteri, usitnjavanje, miješanje, kemijskii biokemijski reaktori, klasiranje, hidrocikloni i aerocikloni, taložnici, filtracijskiuređaji, izmjenjivači topline, isparivači, kristalizatori, apsorberi, destilacija irektifikacija, adsorpcija, ekstrakcija, sušenje. Uređaji za mjerenje i regulaciju.Projektiranje automatskog vođenja uređaja. Projektiranje pomoćnih uređaja.Energetska analiza i rekuperacija. Toplinske dužnosti. Optimiranje radajediničnih uređaja procesne industrije.Seminari: Praktični primjeri projektiranje uređaja procesne industrije.Primjeri nalaženja kriterijalnih jednadžbi, koeficijenata i eksponenata naosnovi eksperimentalnih rezultata. Istraživanje i razvoj u projektiranju. Timskirad na procesnom projektu. Slučajevi iz prakse.Vježbe: Računalno crtanje (CAD): uređaja, procesnih i «P&I» shema, 2D i3D shema, razmještaja uređaja u pogonu. Video projekcije i animacije.Primjeri računalne simulacije različitih uređaja procesne industrije.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Industrijske vježbe.Stjecanje naprednih inženjerska znanja projektiranja uređaja procesneindustrije. Detaljno projektiranje. Primjena računala u projektiranju uređajaprocesne industrije. Stjecanje dobre inženjersko-proizvođačke prakse.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2 1(ukupno) 45 30 15Način polaganjaispitaPismeni dio ispita, izrada seminarskog rada, usmeni dio ispita.Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra izavršnog usmenog ispita.Bodovi 7 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literaturaPreporučenaliteratura1. E. Beer: Priručnik za dimenzioniranje uređaja u kemijskoj industriji,Kemija u industriji, Zagreb, 1985.2. F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje procesnih postrojenja, Kemija u industriji;Zagreb, 1988.3. R. H. Perry, D. W. Green: Perry's Chemical Engineer's Handbook. 7. ed.,McGraw Hill, New York, 1997.4. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos: Food Process Design, MarcelDekker, 2003.5. Mate Bilić, Darko Velić: Projektiranje uređaja, interna skripta,Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2003.1. W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin: Proces Design PrinciplesSynthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley &Sons, 2000.2. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, GulfPublishing, 1984.3. R. P. Singh, D. R. Heldman: Introduction to Food Engineering, 3. ed.,Marcel Dekker, 2001.4. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, GulfPublishing, 1984.

Naziv kolegija Konstrukcijski materijali, korozija i zaštitaŠifra PE212 Status kolegija ObvezniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Značaj proučavanja korozije i konstrukcijskih materijala sa stanovišta njihoveindustrijske primjene. Vrste i karakteristike konstrukcijskih materijala.Strukturna, mehanička, fizička i kemijska svojstva konstrukcijskih materijala.Vrste i tipovi korozijskih oštećenja konstrukcijskih materijala. Mehanizmi ikinetika elektrokemijskog i kemijskog korozijskog procesa. Termodinamikakorozijskih procesa. Pasivnost. Vrste korozijskih ispitivanja. Korozija uindustrijskim uvjetima, ovisnost brzine korozije od unutarnjih i vanjskihčinilaca. Metalni konstrukcijski materijali značajni za industrijsku primjenu.Anorganski nemetalni materijali. Organski materijali, polimeri i složenimaterijali. Osnovni principi zaštite materijala od korozije. Priprema materijalaza zaštitu. Sustavi i metode zaštite. Održavanje sustava zaštite i ekonomskiaspekt zaštite konstrukcijskih materijala u industriji.Vježbe:Elektrokemijske polarizacijske metode, Tafelova analiza, polarizacijski otpor.Neelektrokemijske metode praćenja korozije, indikatori korozije.Djelotvornost inhibitora. Kvaliteta metalne prevlake. Mehanička svojstvamaterijala. Posjet industrijskim pogonima, upoznavanje s praktičnimOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)primjerima.Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama konstrukcijskih materijala injihovim svojstvima bitnim za praktičnu upotrebu u industriji. Objašnjenjemehanizama korozijskih procesa na temelju makroskopskih i mikroskopskihstrukturnih svojstava materijala i vrsta korozijskih medija. Razumijevanječinilaca koji utječu na odabir konstrukcijskih materijala i važnost tih činilacakod projektiranja i održavanja industrijskih postrojenja i objekata.Upoznavanje sa sustavima zaštite materijala od korozije.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganja usmeno ili putem dva pismena ispita tijekom semestra.ispitaBodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. D.A. Jones: Principles and Prevention of Corrosion. Prentice Hall, NewJersey, 1996.2. P. Marcus, J. Oudar (Eds.): Corrosion Mechanisms in Theory andPractice. Marcel Dekker, New York, Basel, Hong Kong, 1995.3. R.J. Landrum: Fundamentals of Designing for Corrosion Control. NACE,Houston, 1992.4. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zaštite od korozije. Školska knjiga, Zagreb,1990.5. H. H Uhlig, R.W. Revie: Corrosion and Corrosion Control. John Wiley &Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1985.Preporučenaliteratura1. I. Esih: Osnove površinske zaštite, Fakultet strojarstva i brodogradnje,Zagreb, 2003.2. S. Martinez, I. Štern: Korozija i zaštita – eksperimentalne metode. Hinus,Zagreb, 1999.3. D.R. Askeland: The Science and Engineering of Materials. Chapman &Hall, London, 1996.4. M.G. Fontana: Corrosion Engineering. McGraw-Hill, New York, 1985.5. F.L. Laque, H.R. Copson: Otpornost metala i legura na koroziju. Naučnaknjiga, Beograd, 1975.

Naziv kolegija Bioprocesi u zaštiti okolišaŠifra PE231A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briški, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Osnovni principi bioprocesnog inženjerstva. Mikrobni rast, uzgoj imetabolizam. Interakcija između mikroorganizama i okoliša, prilagodba iselekcija. Mikrobna razgradnja ksenobiotika. Dizajn i rad bioreaktora.Biološka obrada otpadnih voda: proces s aktivnim muljem, uklanjanje dušika(nitrifikacija, denitrifikacija), biološko uklanjanje fosfora, aerobni biofilteri.Proces kompostiranja. kinetika rasta mikroorganizama, ovisnost brzinereakcije razgradnje supstrata o temperaturi, mehanizam prijenosa topline ikinetička analiza procesa. Osnovi bioremedijacije. Izbor mikrobiološkihprocesa za obradu tla i podzemnih voda, koji su onečišćeni s organskim ilianorganskim onečiščujućim spojevima. Karakterizacija mikroorganizama.Okolišni čimbenici. In-situ i ex-situ bioremedijacija. Izbor reaktora.Bioremedijacija naftnih onečišćenja, nitroaromarskih spojeva i kloriranihfenola. Mikrobiološka remedijacija metala. Mikrobiološko uklanjanjeamonijaka i nitrata iz podzemnih voda.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Primjena inženjerskih principa u razvoju, dizajnu i analizi procesa primjenombiokatalizatora. Rezultati ovih procesa mogu biti: novi željeni spojevi iliuklanjanje neželjenih štetnih tvari.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaIzrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispitaiz kolegija koji se sastoji od 3 pismena ispita tijekom semestra i završnogusmenog ispita.Bodovi 6 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. G. Bitton, Wastewater Microbiology,Wiley-Liss, Inc., New York, 1994.2. J. Casey, Unit Treatment Processes in Water and WastewaterEngineering, John Wiley & Sons, New York, 1995.3. R.L. Crawford, D.L. Crawford, Bioremediation: principles and applications,Cambridge University Press, 1998.4. M.L. Shuler, F. Kargi, Bioprocess engineering, Prentice Hall PTR, UpperSaddle River, 2002.5. J.A. Salvato, et al., Environmental Engineering, John Wiley&Sons,Hoboken, New Jersey, 2003.Preporučenaliteratura

Naziv kolegija Procesno ekološko inženjerstvoŠifra PE232A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Osnove ekološkog inženjerstva. Razvoj i okoliš: Utjecaj procesne industrijena okoliš, Racionalno korištenje sirovina, zraka, vode i energije, strategijaminimiziranja otpada, strategija sprječavanja zagađenja. Čišćenje plinova:Karakterizacije čvrstih čestica, distribucija veličine, efikasnost separacije;Gravitacijski i udarni otprašivači; Cikloni; Elektrofiltri; Industrijski filtri začišćenje plinova; Filtri za zrak; Uređaji za apsorpciju i kemisorpciju plinova;Skruberi; Postrojenja za čišćenje plinova. Voda i kvaliteta vode, Procesipročišćavanja vode, Mehaničko i fizikalno-kemijski postupci čišćenjaotpadnih voda: Rešetarenje; Usitnjavanje; Izjednačavanje; Sedimentacija;Flotacija; Koagulacija; Flokulacija; Centrifugiranje; Adsorpcija; Ionskeizmjene; Membranski postupci; Kemijska precipitacija; Biokemijskopročišćavanje otpadnih voda; Neutralizacija; Oksidacija i redukcija;Dezinfekcija; Isparivanje; Toplinska obrada mulja. Inženjerstvo čvrstihotpadnih tvari: Porijeklo, prikupljanje, razvrstavanje i zbrinjavanje čvrstihotpadnih tvari; Priroda i korištenje čvrstog otpada; Termička obrada čvrstogotpada u svrhu korištenja energije. Uloga ekološkog inženjerstva uosiguranju održivog (suistanable) razvoja.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Vježbe: laboratorijske i industrijskeStudenti se upoznaju s utjecajem industrije na okoliš; Primjenompreventivnih strategija zaštite okoliša na procese, proizvode i pratećedjelatnosti (čistija proizvodnja, održivi razvitak); Dizajnom čistijih procesa.Opremom i uređajima za različite procese obrade otpada.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganja Pismeni ispit i seminarski rad.ispitaBodovi 6 Jezik hrvatskiObvezna literaturaPreporučenaliteratura1. S. Tomas: Procesno ekološko inženjerstvo. Interna skripta, Prehrambenotehnološki fakultet Osijek, 2005.2. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Pollution Prevention Practices. MarcelDekker, New York, 2001.3. Z. Milanović, S. Radović, V. Vučić: Otpad nije smeće. Gospodarstvo iokoliš, Mtg-topograf, Zagreb, 2002.4. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Solid Waste Management and WasteMinimization Technologies. Butterworth Heinemann, Elsevier Science,London, 2003.5. L. Theodore, A.J. Buonicore, J.D. McKenna, I.J. Kugelman, J.S. Jeris,J.J. Santoleri, T.F. McGowan: Waste Management. U Perry’s ChemicalEngineering Handbook, R.H. Perry, D.W. Green (ur.), 7 nd Ed, McGraw-Hill, New York, 1997.1. Metealf & Eddy: Wastewater Engineering: Treatment, Disposal, Reuse.McGraw-Hill, New York, 1979.2. G.M. Fair, J.C. Geyer, D.A. Okun: Elements of Water Supply andWastewater Disposal. John Wiley & Sons, Inc., New York – London,1981.3. V. Podlesnik, R. Podhorsky: Čišćenje plinova. Tehnička enciklopedija 3,Zagreb, 1969..4. S. Tedesci: Otpadne vode. Tehnička enciklopedija 10, Zagreb, 1986.5. M. Pavlović: Ekološko inženjerstvo. Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin" uZrenjaninu, Zrenjanin, 2002.

Naziv kolegija Projektiranje procesa i zaštita okolišaŠifra PE233A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Utjecaj procesne industrije na okoliš. Razvoj i optimizacija metoda zaograničavanje onečišćenja u ljudskom i prirodnom okruženju. Ekonomski iekološki kriteriji za realizaciju projekta. Uvod u koncept etičnosti, moralnosti iodgovornosti. Globalni ciklusi i izvori energije. Metode ekološkoginženjerstva, fizikalnih, fizikalno–kemijskih i kemijskih procesa. Sigurnostprocesa. Minimizacija gubitaka. Kontrola onečišćenja zraka. Plinovi, pare ikruta onečišćenja. Karakteristike krutih čestica, distribucija veličine čestica,učinkovitost separacija. Nadzorni uređaji. Centrifugalni kolektori, mokrikolektori, filtracija, elektrostatičko taloženje. Apsorpcija u zaštiti okoliša.Adsorpcija, kondenzacija i sagorijevanje. Kvaliteta vode, razrjeđivanje,filtracija, sedimentacija.Vježbe:Proračun procesnih gubitaka, bilanca mase i energije. Projektiranje uređajaOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)za zaštitu okoliša. Analiza slučajeva iz prakse. Video projekcije.Ekološko procesno projektiranje – od ideje do bazičnog projekta.Primjena računala u projektiranju procesa i zaštiti okoliša.Proračun procesnih gubitaka (otpada), mase i energije.Ekonomski i ekološki kriteriji za realizaciju projekta.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaPismeni dio ispita, usmeni dio ispita.Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra izavršnog usmenog ispita.Bodovi 5 Jezik hvatski, engleskiObvezna literaturaPreporučenaliteraturaG. M. Masters: Introduction to Environmental Engineering and Science, 2 nded., Prentice Hall, 1997.C. C. Lee, Shun Dar Lin: Handbook of Environmental EngineeringCalculations, McGraw Hill, 2003.R. Smith, Chemical Process Design, McGraw Hill, 1995.D. R. Woods, Process Design and Engineering Practice, Prentice Hall, 1994.Mate Bilić, Darko Velić: Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa,interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek, 2004.J. R. Reed: C. Springer: Safety, Health and Loss Prevention in ChemicalProcesses, AIChE, 1990.F. P. Lees: Loss Prevention in the Process Industries, Bd. 1 u 2, Butterworth,1980.W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design PrinciplesSynthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley &Sons, 2000.R. Perry, Chemical Engineers Handbook, McGraw Hill, 1998.F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/ Kemija uindustriji, 1988.

Naziv kolegija Procesi obradbe otpadnih vodaŠifra PE234A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarNositelj kolegija Dr. sc. Tibela Landeka Dragičević, docentSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Otpadne vode, njihovo podrijetlo i podjela. Biogeokemijski ciklusi u biosferi.Primarna obradba otpadnih voda. Biorazgradnja (aerobna, anaerobna).Nitrifikacija. Denitrifikacija. Biološko uklanjanje sastojaka s fosforom.Biološko uklanjanje sastojaka sa sumporom. Biološko uklanjanjeksenobiotika. Nove mikrobne vrste u obradbi otpadnih voda. Nove metodemotrenja mikrobnih vrsta u obradbi otpadnih voda. Metoda bioaugmentacije.Zbrinjavanje mulja. Tehnologija aktivnog mulja. Lagune. Rotirajući biodisk.Biofiltar. Bioreaktori u sustavu obradbe otpadnih voda (UASB, SBR,Caroussell, MBR ...). Tercijarna obradba. Nacionalni i međunarodni propisi odopuštenim koncentracijama sastojaka u pročišćenoj vodi.Laboratorijske vježbe:Biotest razgradnje sastojaka otpadne vode (aerobni, anaerobni).Određivanje fizikalne, kemijske i mikrobiološke kakvoće otpadne voderazličitog podrijetla. Mikroskopiranje. Provedba biorazgradnje, nitrifikacije idenitrifikacije. Određivanje čimbenika provedbe procesa obradbe otpadnevode. Određivanje učinkovitosti provedbe procesa uklanjanja sastojaka saugljikom, dušikom, fosforom i sumporom.Auditorne vježbe:Prikaz dijelova sustava obradbe otpadnih voda, zbrinjavanja mulja.Analitičke metode.Industrijske vježbe:Posjeta – obilazak sustava obradbe otpadne vode, kompostane, spalionice,Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)deponija.Na kolegiju se osim temeljnih znanja stjeću i znanja o provedbi procesaobradbe otpadne vode.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaPismeni (2x)UsmeniBodovi 6 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. Henze, M., Harremoes, P., Cour Jansen, J.I., Arvin, E. (2002) WastewaterTreatment: Biological and Chemical Processes. 3th edition, Springer, 420str.. (ISBN: 3-540-42228-5)2. Glancer-Šoljan, M., Landeka Dragičević, T., Šoljan , V., Ban, S. (2002)Biološka obradba otpadnih voda. Interna skripta. Izdavač Kugler, Zagreb.194 str.Preporučenaliteratura1. Wilson, F. (1981) Design calculations in wastewater treatment. E.&F.N.Spon Ltd, London, New York, 221 str. (ISBN: 0-419—11700-8)

Naziv kolegija Upravljanje kakvoćom vode i procesi obradbe vodeŠifra PE241A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Mirko Kuleš, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Upravljanje kvalitetom vode i jamstvo kvalitete; temeljni pojmovi; uvođenjesustava kvalitete prema ISO 9000. Kvaliteta vode za pojedine namjene.Koagulacija i flokulacija: koloidi i njihova destabilizacija, vrste koagulanata.Adsorpcijski postupci: tipovi adsorpcije, adsorpcijska ravnoteža i kinetika.Adsorbensi: vrste adsorbensa, primjena aktivnog ugljena u uklanjanjuorganskih tvari iz vode. Ionska izmjena: ravnoteža i kinetika izmjene,selektivnost i kapacitet. Ionski izmjenjivači: izbor ionske mase, proračunkoličine mase. Membranski procesi: membrane i membranski moduli, tlačnimembranski postupci, desalinizacija morske vode. Napredni oksidacijskipostupci: ozon, H 2 O 2 , fotokemijski postupci. Dezinfekcija vode: sredstva zadezinfekciju, stvaranje štetnih nusprodukata.Vježbe:Parametri bitni za odabir procesa. Izrada shema procesa. Priprema vodepomoću membrana, ionskih izmjenjivača te taložnim putem. Kontrola isimulacija procesa obradbe. Adsorpcijski kapacitet aktivnog ugljena.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Huminske tvari i potencijal nastanka THM-a kod kloriranja.Cilj kolegija je upoznavanje s parametrima kakvoće vode, fizikalno-kemijskimsvojstvima prirodnih voda i postupcima obrade vode kao i uvjetima primjenetih postupaka.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaPismeni i usmeni završi ispit.Dvije pismene provjere u tijeku semestra.Bodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura1. A.P. Sincero, G.A. Sincero: Physical-Chemical Treatment of Water andWastewater. CRC Press, New York, 2002.2. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 20thedition. American Public Health Association, Washington, 1999.3. B. Hauser: Drinking Water Chemistry: A Laboratory Manual. CRC Press,New York, 2001.Preporučenaliteratura1. AWWA: Water Quality and Treatment, A Handbook of Community WaterSupplies, Fifth Edition. McGraw-Hill, New York, 1999.2. S. Tedeschi: Zaštita voda. Hrvatsko društvo građevinskih inženjera,Zageb, 1997.3. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Narodne novine,182/2004.

Naziv kolegija Energija i okolišŠifra PE242A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Energija u industriji. Vrste i mjesta korištenja. Proizvodnja energije,ekonomično korištenje i zaštita okoliša. Primarni izvori energije. Obnovljiviizvori. Neobnovljivi izvori. Voda kao energija. Potrošnja u industrijskimprocesima. Projektirane i radne vrijednosti, energetska i ekološkausporedba. Poboljšanje procesa. Utvrđivanje gubitaka, vrste gubitaka,otpadne topline. Utjecaj na toplinsko i kemijsko opterećenje prirode.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Upoznati studente s vrstama i mjestima korištenja energije, vrstama gubitakai načinima poboljšanja procesa. Ukazati na toplinska i kemijska opterećenjaokoliša.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganja Usmeno ili pismeno.ispitaBodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. B. Udovičić: Energetika i okoliš u globalizaciji. Kika-graf, Zagreb, 2002.2. H. Požar: Osnove energetike 1, 2, 3. Školska knjiga, Zagreb, 1992.Preporučenaliteratura1. R. Gavasci, S. Zandarya: Environmet Engineering and RenewableEnergy. Pergamnon Press, 1998.2. T. Ochta: Energy Technology. Pergamon Press, Oxford, 1994.

Naziv kolegija Racionalizacija energetskih utrošakaŠifra PE243A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Prilagodba rekuperativnih i regenerativnih izmjenjivača topline za korištenjetopline otpadnog zraka u niskotemperaturnim industrijskim procesima(konvekcijske sušare i drugo). Korištenje otpadne topline u energanamaprehrambene i procesne industrije. Mogućnosti recirkulacije kondenzata.Mogućnosti korištenja nekonvencionalnih izvora energije uniskotemperaturnim procesima, te mogućnosti kombinacije s klasičnimnačinima racionalizacije (sunčeva energija, bioplin, i drugo). Ekološki aspektiOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)racionalizacije energetskih utrošaka.Cilj je ukazati na mjesta gubitaka i mogućnosti uštede energije. Naznačitiekološke aspekte racionalizacije.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 1 1(ukupno) 15 15Način polaganja Usmeni ili pismeni.ispitaBodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. H. Požar: Osnove energetike I. Školska knjiga, Zagreb, 1992.2. F. Šef, Ž. Olujić: Projektiranje postrojenja. Kemija u industriji, Zagreb,1991.3. B. Sorensen: Renewable energy. Academic press, 2000.Preporučenaliteratura1. E.J. Nuns: Biogas from waste & waste water treatment. Lior, USA Inc.,2001.2. P. La Farge, B. La Farge: Biogas. John Wiley & Sons, 1995.

Naziv kolegija Membranski procesiŠifra PE244A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Uvod u membranske procese, definicija membrane. Membranski procesi,mikrofiltracija, ultrafiltracija, nanofiltracija, reverzna osmoza. Materijali zamembrane i svojstva materijala, polimeri i stereizomeri i njihova svojstva,elastomeri, termoplastični elastomeri, polielektroliti, miješani polimeri.Polimerne membrane, porozne i neporozne membrane, anorganskemembrane. Pripreme sintetičkih membrana, metode pripreme, utjecajrazličitih parametara na morfologiju membrane. Karakterizacija membrana,poroznih, ionskih i neporoznih. Transport kroz različite tipove membrana.Mikrofiltracija, membrane za mikrofiltraciju, primjena u industriji.Ultrafiltracija, membrane za ultrafiltraciju, primjena. Reverzna osmoza inanofiltracija, membrane za reverznu osmozu i nanofiltraciju, primjena.Perevaporacija, aspekti perevaporacije, membrane za perevaporaciju,primjena. Fenomeni polarizacije i onečišćenja, polarizacija koncentracije,onečišćenje membrane, metode smanjenja polarizacije i onečišćenja. Vrstemodula, pločasti modul, spiralni modul, cijevni modul, kapilarni modul, modulOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)sa šupljim vlaknima. Cross-flow membranski procesi.Stječu se opća znanja o membranskim procesima, materijali za membrane injihova svojstva, tipovi membrana i transport kroz membrane, parametri umembranskim procesima. Stječu se posebna znanja o pojedinim procesima,vrstama modula i primjeni u industriji.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaBodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literaturaPismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dvapismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra1. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes AcademicPublishiers, 1996.2. K. Scott: Handbook of Industrial Membranes3. M. C. Porter: Handbook of Industrial membrane Technology, NoyesPublications4. K. Scott: Membrane Separation Technology, 1990.Preporučenaliteratura1. J. Mallevialle, P. E. Odendaal, M. R. Wiesner: Water TreatmentMembrane Processes, McGraw-Hill2. The membrane alternative: Energy Implications for Industry, 1990.3. L. Cecille, J. C. Toussaint: Future Industrial Prospects of membraneProcesses, Elsevier applied Science, 1994.

Naziv kolegija Industrijska ekologijaŠifra PE245A Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briški, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Koncepcija industrijske ekologije: sadašnji način razmišljanja zamijeniti snaprednim. Povezivanje industrijske aktivnosti s društvenim znanostima iznanosti o zaštiti okoliša. Fizički, biološki i sociološki okvir (hranidbeni lanac,prijenos energije i ekologija populacije). Dostupnost različitih resursa (voda,energija, minerali). Dizajniranje i razvoj industrijskog proizvoda (od dizajna,razvoja proizvoda do proizvodnje i prodaje, te uporabe). Interakcijaproizvoda tijekom uporabe i okoliša (nastajanje, tekućeg, plinovitog iličvrstog ostatka). Sprečavanje onečišćenja. Metode procjene utjecajaproizvoda na okoliš s obzirom na njegov životni vijek. Ambalaža -nagomilavanje čvrstog otpada i metode zbrinjavanja. Ponovna prerada irecikliranje iskorištenog proizvoda. Korporativna industrijska ekologija –zaštita okoliša kao strategija poduzeća. Ugradnja sustava gospodarenjaokolišem uključujući standarde kao što su EMAS, ISO 14001 i ISO 14004,Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Europski zakon o zaštiti na radu. Analiza slučaja «Case study».Upoznati koncept koji zahtjeva da se industrijski sustav promatra kao diookoliša uz odgovarajuću brigu o njemu. To je sustav u kojem se želioptimirati cijeli materijalni ciklus, od izvornog materijala do gotovogproizvoda i njegovog konačnog odlaganja.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaIzrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispitaiz kolegija koji se sastoji od 3 pismena ispita tijekom semestra i završnogusmenog ispita.Bodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literaturaPreporučenaliteratura1. Lowe, E.A., Discovering Industrial Ecology, Battelle Press, Columbus,1997.2. Gradel, T.E., Allenby B.R., Industrial Ecology, Second Ed., PearsonEducation Inc., Upper Saddle River, 2003.

Naziv kolegija Zelena kemijaŠifra PE246A Šifra PE246AStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docentSuradnici na Dr. sc. Marijana Jukić, docentkolegijuSadržaj kolegija Uvod u zelenu kemiju. Katalitičke reakcije-temelj zelene kemije.Biokatalitičke reakcije. Zeleni alternativni reakcijski mediji. Zeleni alternativnireakcijski uvjeti. Fotokatalitičke reakcije. Biokatalitički procesi- proizvodi kojinastaju konverzijom biomase i bioprocesima iz obnovljivih sirovina. Zelenipostupci i proizvodi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i pri sintezispecijalnih kemikalija. Kemija bez otapala - reakcije aktivirane mikrovalnimzračenjem.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Cilj kolegija je pokazati i naučiti studente koje su metode pomoću kojihzelena kemija reducira negativni utjecaj kemijskih procesa i tehnologije naokoliš.Nastava Predavanja Nastava Predavanja(sati/tjedan) 1 (sati/tjedan) 1(ukupno) 15 (ukupno) 15Način polaganjaispitaTijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu,putem rasprave na predavanjima i vježbama a ispit se polaže usmeno.Bodovi 2 Bodovi 2Obvezna literatura 1. P. T. Anastas, J. C. Warner: Green Chemistry, Theory and Practice,Oxford University Press, 1998.2. K. Doxsee, J. E. Hutchison, Green Organic Chemistry: Strategies, Tools,and Laboratory Experiments, Brooks/Cole, ISBN: 0-759-31418-7 2004.3. A. Liese, K. Seelbach, C. Wandrey, Industrial Biotransformations, Wiley-VCH, Weinheim 2000.Preporučenaliteratura1. K. Faber: Biotransformations in Organic Chemistry, Springer, Berlin,2000.2. W-H. Xie, L. Yu, D. Chen, J. Li, J. Ramirez, N. F. Miranda, P. G. Wang,u: P. T. Anastas, T. C. Williamson (ur.), Green Chemistry: Frontiers inBenign Chemical Syntheses and Processes, Vol. 8, Oxford UniveristyPress, New York, 1998.

Naziv kolegija Procesi organske industrijeŠifra PE231B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docentSuradnici na kolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Uvod. Pojam principa kemijske konverzije na primjeru odabranog procesaorganske kemijske industrije. Nitriranje. Aminiranje redukcijom.Halogeniranje. Sulfoniranje. Oksidacija. Hidrogeniranje. Sintezaugljikovodika. Esterifikacija. Hidroliza. Alkiliranje. Polimerizacija (principikemije polimera, sinteza polimera).Vježbe:Reakcije halogeniranja, sulfoniranja, nitriranjaOpća i posebnaznanja koja se stječuna kolegiju (cilj)Stjecanje znanja o odabranim procesima organske kemijske industrije.Primjena različitih metoda sinteze u laboratoriju.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaTijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu,putem rasprave na predavanjima i vježbama a ispit se polaže usmeno.Bodovi 6 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. M. A. Wittcoff, Industrial Organic Chemistry in Perspective, J. Wiley, NewYork 19872. M. S. Peters, K.O. Timmerhaus, Plant Design and Economics forChemical Engineers, McGraw Hill, Tokyo, 1988Preporučenaliteratura1. K. Weissermel, H. J. Arpe, Industrielle organische Chemie, VCH,Weinhgein, 19882. J. M. Douglas, Conceptual Design of Chemical Processes, McGraw Hillinc., New York, 19923. D. T. Allen, K. S. Rosselot, Polution Prevention for Chemical Processes,John Wiley & Sons, New York, 1997

Naziv kolegija Procesi anorganske industrijeŠifra PE232B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Klasifikacija i sistematika anorganskih procesa. Najvažniji bazni anorganskiprocesi (sinteza amonijaka, proces proizvodnje nitratne, sulfatne i fosfatnekiseline, procesi proizvodnje mineralnih soli). Procesi proizvodnje mineralnihgnojiva. Procesi proizvodnje mineralnih veziva. Procesi proizvodnje stakla ikeramike. Procesi proizvodnje bojila i premaza.Vježbe:Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)industrijskeUpoznavanje s procesima proizvodnje najvažnijih anorganskih proizvoda, teosnovama proizvodnje mineralnih gnojiva, mineralnih veziva, keramičkihproizvoda i stakla, kao i osnovama proizvodnje bojila i premaza.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganja Seminarski zadatak, te po potrebi usmeni ispit.ispitaBodovi 6 Jezik hrvatskiObvezna literatura1. R. Krstulović: Tehnološki procesi anorganske industrije. Sveučilište Split,Tehnološki fakultet u Splitu, Split 1986.2. R. Vogel: Kemija stakla, SKTH, Zagreb,19933. E. Kraus, J. Berger, O. Kröckel, P. Maier: Technologie der Keramik, Bond3, Thermische Prozesse, VGB Verlog für Bauwesen, Berlin, 1985.4. D. Bujak: Osnovi i odabrana poglavlja tehnologije keramike. Institut zatehnologiju silikata Zagreb, 1976.5. Tehnička enciklopedija, HLZ, ZagrebPreporučenaliteratura1. Y-M. Chiag, D.P. Birnie, W.D. Kingery: Physical ceramics, Principles forCeramic Science and Engineering. John Wiley & Sons, Inc., New York-Chichester-Toronto-Brisbane-Singapore, 1997.2. V. Sanchelli: Chemistry and Technology of Fertilizers. Reinhold Publ.Co., New York, 19933. P.V. Košćević: Tehnologija i ekonomika umjetnog sušenja građevinskihproizvoda. Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

Naziv kolegija Prehrambeno-procesno inženjerstvoŠifra PE233B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Reologija, Newtonov zakon, vrste fluida, tipovi i svojstva pojedinihnenewtonovskih tekućina, reološki parametri i metode njihovog određivanja.Postupci, uređaji i provedba pasterizacije, sterilizacije, HTST metodesterilizacije, materijalne i energetske bilance procesa. Sterilizacija cjevovodai cisterni, aseptično skladištenje tekućih namirnica u cisternama. Hlađenje uprocesima, svrha i primjena, konzerviranje hlađenjem i skladištenje uhladnjačama. Postupci i uređaji za brzo smrzavanje hrane, skladištenjezamrznute hrane, Postupci i uređaji za koncentriranje tekućih namirnica,uparavanjem, smrzavanjem. Postupci i uređaji za dehidrataciju krutihnamirnica, tekućih namirnica, liofilizacija. Membranski separacijski procesi,definicija specifičnih parametara i njihovo izračunavanje u membranskimprocesima, vrste membrana, materijali za membrane, tipovi modula, crossflowmembranski procesi, primjena u prehrambenoj industriji. Mehaničkeseparacije, krutih tvari, kruto-tekuće, kruto-plin. Kemijski i enzimski procesi uprehrambenoj industriji, neutralizacija, hidrogenacija, hidroliza. Materijalne IOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)energetske bilanse pojesinih procesa.Stječu se znanja o reološkim svojstvima hrane, parametrima tih svojstava ipostupcima određivanja. Stječu se posebna znanja o postupcima, uređajimai primjeni pojedinih procesa u prehrambenoj industriji, pasterizacije,sterilizacije, hlađenja, smrzavanja, koncentriranja, dehidratacije,membranskih procesa i mehaničkih separacija. Opća znanja o kemijskim ienzimskim procesima u prehrambenoj industriji.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaPismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dvapismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestraBodovi 6 Jezik hrvatskiObvezna literatura1. T. Lovrić: Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenoginženjerstva, Hinus, Zagreb 2003.2. D. R. Heldman, R. W. Hartel: Principles of Food Processing, Chapmenand Hall, 1998.3. J. G. Brennan, J. R. Butters, N. D. Cowell and A. E. V. Lilley: FoodEngineering Operations, Third edition, Essevier applied science, 1990.4. D. R. Heldman: Food Process Engineering, Westport, Connecticut, 1975.Preporučenaliteratura1. G. V. Barbosa-Canovas, U. R. Pothakamury, E. Palon, B. G. Swanson:Nonthermal Preservation of Foods, Marcel Dekker, INC. 1998.2. C. P. Mallett: Frozen Food Technology, Blackie Academic & Professional,1992.3. N. D. Frame: Technology of Extrusion Cooking, Blackie Academic &Professional, 1993.4. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes AcademicPublishiers, 1996.5. R. P. Borwankar, C. F. Shoemaker: Rheology of Foods, Elsivier AppliedScience, 1992.

Naziv kolegija Izolacije prirodnih produkataŠifra PE234B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kovač, docentSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Uvod. Bioaktivne molekule prisutne u prirodnom materijalu. Osnovne tehnikeizolacije. Ekstrakcija. Kromatografske tehnike (kromatografija na koloni,preparativna tankoslojna kromatografija, metode ionske izmjene, tekućinskakromatografija visoke djelotvornosti). Kristalizacija i krajnji stupanjpročišćavanja. Problemi vezani uz ekstrakciju biljnog materijala. Izolacijaprirodnih produkata u poluindustrijskim i industrijskim mjerilimaVježbe:Izolacije: alicin iz češnjaka, katehin iz zelenog čaja, azulen iz kamilice,Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)polifenoli iz različitog lisnatog povrćaStjecanje znanja o osnovnim metodama izolacije i pročišćavanja biološkiaktivnih supstancija iz prirodnih izvora. Primjena različitih tehnika izolacije ulaboratoriju.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 3 2(ukupno) 45 30Način polaganjaispitaTijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu,putem rasprave na predavanjima i vježbama a ispit se polaže usmeno.Bodovi 6 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. Natural Product Isolation. R. J. P. Cannell (ed.),Humana Press,Totowa, New Yersey, 1998.2. C. F. Poole, S. K. Poole: Chromatography today. Elsevier, Amsterdam,Oxford, new York, Tokio, 1991.3. Z.Kniewald i sur: Priručnik za pripravu i izolaciju biološki djelatnihsupstancija. Alfej, Zagreb, 2000.Preporučenaliteratura1. High – Speed Countercurrent Chromatography. Y. Ito, W. D. Conway(ed.), John Wiley&Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto,Singapore, 1996.2. High – performance Liquid Chromatography of peptides and proteins:Separation, Analysis and Conformation. (C. T. Mant, R. S. Hodges, ed.)CRC Press, Boca Raton, Ann Arbor, Boston, London, 1991.

Naziv kolegija Kemija i tehnologija deterdženata i sapunaŠifra PE241B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Sirovine za proizvodnju sapuna i njihova priprema. Formuliranje toaletnihsapuna. Kontrola kvalitete sapuna i sirovina. Saponifikacija; šaržna,sustrujna, protustrujna, modeliranje saponifikacije. Kontinuiranasaponifikacija i neutralizacija masnih kiselina. Rekuperacija glicerina izpodlužnice. Sušenje sapunskog jezgra. Dorada i proizvodnja gotovog,komercijalnog sapuna. Površinsko aktivne tvari; klasifikacija, sinteza,primjena. Izbor PAT za proizvodnju detergenata. Formuliranje detergenataza široku potrošnju. Formuliranje detergenata za industrijsku primjenu.Analiza detergentskih formulacija. Ostali proizvodi za čišćenje i pranje ukućanstvu. Sulfonacija i sulfatacija. Konvencionalni tehnološki procesproizvodnje detergenata. Novi procesi za proizvodnju detergenata;koncentriranih i kompaktiranih. Pakiranje detergenata i sapuna. Kontrolaprocesa proizvodnje. Tržišni trendovi. Tehnologija mirisa i parfemskihkomponenti. Marketinški aspekti i stanje industrije u regiji i svijetu.Perspektive. Novi trendovi.Vježbe:Određivanje osobina detergenata i sapuna: kvašenje, pjenušanje, pranje,emulgiranje. Analiza detergenata. Analiza sapuna. Pogonske vježbeproizvodnje detergenata i sapuna. Industrijske vježbe.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Tehnološki postupci za proizvodnju površinsko aktivnih tvari.Razvoj i proizvodnja novih površinsko aktivnih spojeva.Tehnološki postupci za proizvodnju sapuna i detergenata.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaPismeni dio ispita, usmeni dio ispita.Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra izavršnog usmenog ispita.Bodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literaturaPreporučenaliteratura1. L. Spitz: Soaps and Detergents, A Theoretical and Practical review,AOCS Press, Champaign, 1996.2. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCSPress, Champaign, 2000.3. H.G. Hauthal: G. Wagner: Household Cleaning, Care, and MaintenanceProducts, Verlag fur Chemische Industrie, Augsburg, 2004.4. V. Pillai, D.O. Shah: Dyinamic Properties of Interfaces and AssociationStructures, AOCS Press, Champaign, 1996.5. M. J. Rosen, M. Dahanayake: Industrial Utilisation of Sufractants, AOCSPress, Champaign, 2000.1. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Engineer’s Handbook, 7. Ed., McGrawHill, New York, 1997.2. C. Luttegen: Organishe und anorganishe Wasch-Bleich-undReinigungsmittel, Heidelberg, 1952.3. J. P. Sisley, P. J. Wood: Encyclopedia of surface-active agents, 2. Vol.New York, 1964.4. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyu, Znanje, Zagreb,1972.

Naziv kolegija Kemija i tehnologija kozmetičkih proizvodaŠifra PE242B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Mate Bilić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja:Sirovine za kozmetičku industriju; PAT, omekšivači, antioksidanti, emulzije,antiseptici, prezervativi. Tehnologija kozmetičkih proizvoda. Aerosoli.Pakiranje kozmetičkih proizvoda. Voda kao sirovina u kozmetičkoj industriji.Čistoća i higijena u kozmetičkoj industriji. Mikrobiološka kontrola ukozmetičkoj industriji. Koža i proizvodi za njegu kože (preparativnakozmetika): iritabilnost, osjetljivost kože, hranidbena i hormonalan kontrolakože, kreme za kožu, tonici, zaštitne kreme i kreme za ruke, proizvodi zakupanje, proizvodi za njegu dječje kože, proizvodi za njegu kože mladih ljudi,antiperspiranti, deodoranti, depilatori, proizvodi za njegu stopala, insektrepelenti. Proizvodi za sunčanje. Proizvodi za njegu lica i maske. Praškastiproizvodi za lice. Dekorativna kozmetika; ruževi za usne, stikovi za usne,proizvodi za njegu i uljepšavanje očiju. Njega noktiju i proizvodi za njegunoktiju. Kosa i proizvodi za pranje i njegu kose; šamponi, losioni i sprejevi,tonici i kondicioneri, boje za kosu, sredstva za kovrdžanje kose i ojačavanjevlasi. Zubi i proizvodi za čišćenje i njegu zubi. Higijena usne šupljine; pasteza zube, prašci, četke i četkanje zubi. Tekućine za usnu šupljinu. Aerosoli.Parfemi i parfemske komponente.Vježbe:Analiza sirovina za kozmetičku industriju. Određivanje osobina različitihkozmetičkih preparata. Pogonske vježbe proizvodnje krema, pasti za zube iOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)šampona.Stjecanje inženjerskih znanja za razvoj i proizvodnja različitih kozmetičkihproizvoda.Inovativnost, dobra inženjerska praksa.Razvoj novih kozmetičkih proizvoda i načini njihove komercijalizacije.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaPismeni dio ispita, usmeni dio ispita.Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra izavršnog usmenog ispita.Bodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura1. J.B. Willkinson, R.J. Moore: Harry Cosmetology, Chemical Publishing,New York, 1982.2. M. Čajkovac: Kozmetologija, Naklda Slap, Jastrebarsko, 2000.3. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCSPress, Champaign, 2000.Preporučenaliteratura1. R. H. Perry, D. W. Green: Perry’s Engineer’s Handbook, 7. Ed., McGrawHill, New York, 1997.1. M. G. Navarre: The Chemistry and Manufacture of Cosmetics, VanNostrand, Princeton, New York, Toronto, London, 1962.2. G. A. Nowak: Die Kosmetischen Präparate, H. Ziolkovsky, Augsburg,1975.3. M.S. Balsam, E. Sagarin: Cosmetics Science and Technology, Wielly –Interscience, New York, London, Toronto, 1972.

Naziv kolegija Tehnologija škrobaŠifra PE243B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Drago Šubarić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Kemijska i fizikalna svojstva škroba. Trendovi u proizvodnji i potrošnjiškroba, škrobnih hidrolizata i modifikata. Sirovine u proizvodnji škroba(kukuruz, pšenica, krumpir i riža). Proizvodnja škroba iz kukuruza. Prijem,čišćenje i močenje. Razdvajanje sastojaka zrna. Pranje škroba, sušenje iskladištenje. Nusproizvodi mokre prerade kukuruza. Uređaji.Enzimi u tehnologiji škroba. Proizvodnja škrobnih sirupa. Proizvodnjakristalne glukoze. Fruktozni sirupi i fruktoza. Modificirani škrobovi,proizvodnja i primjena u prehrambenoj i drugim industrijama. Škrob izkrumpira, proizvodnja, svojstva i primjena. Proizvodnja i primjena pšeničnogškroba. Dobra proizvođačka i dobra higijenska praksa. Otpadne vodeindustrije škroba.Vježbe:Želatinizacija škroba i mehanička svojstva škrobnih pasta. Retrogradacijaškroba. Viskoznost škrobnih suspenzija. Priprema modificiranih škrobova(kiselinska modifikacija, oksidacija i priprema umreženih škrobova) iOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)određivanje njihovih svojstava. Industrijske vježbe.Cilj kolegija je pružanje znanja potrebnih za uspješno vođenje procesaproizvodnje škroba, škrobnih hidrolizata i modifikata, kreiranju proizvoda(modifikata) te praćenju kvalitete, odnosno svojstava proizvoda. Studenti ćedobiti i znanja potrebna za razvoj proizvoda industrije škroba neophodnih udrugim industrijama, a na osnovi učinaka koji se pojedinim slučajevima želepostići.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaBodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literaturaIspit se polaže pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu dva usmenaispita tijekom semestra.1. M. W. Kearsley,S. Z. Dziedzic: Handbook of starch hydrolysis productsand their derivates., Blackie Academic & and Professional, 1995.2. G. M. A. Van Beynum, J. A. Roel: Starch conversion technology, MarcelDekker INC, New York and Basel, 1985.Preporučenaliteratura1. F. W. Schenck, R. E. Hebeda: Starch hydrolysis products.VCH, NewYork, Weinheim, 1992.2. R.H. Walter: Polysaccharide association structures in food, MarcelDekker, INC, New York, Basel, Hong Kong, 1998.

Naziv kolegija Tehnologija šećeraŠifra PE244B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIIINositelj kolegija Dr. sc. Drago Šubarić, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Proizvodnja šećera kroz povijest. Proizvodnja i potrošnja šećera u svijetu.Svojstva saharoze. Proizvodnja šećera iz šećerne repe i šećerne trske.Šećerna repa, vađenje transport, skladištenje. Rezanje repe i ekstrakcijasoka. Repini rezanci. Čišćenje soka. Uparavanje soka. Kristalizacija šećera iodvajanje kristala centrifugiranjem. Obrada kristala nakon centrifuga.Skladištenje šećera.Postupci dodatne obrade soka. Melasa, kvaliteta, skladištenje i potrošnja.Otpadne vode industrije šećera. Proizvodnja šećera iz šećerne trske.Vježbe:Kemijski sastav šećerne repe, Parametri kvalitete šećera, Proračuni uOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)industriji šećera, Industrijske vježbe.Cilj kolegija je davanje studentima širokih znanja iz prehrambenoginženjerstva i srodnih područja te njihovoj primjeni u svim fazamaproizvodnje šećera iz šećerne repe i šećerne trske, kao i obradi svihnusproizvoda industrije šećera te obradi otpadnih voda ove industrije.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaIspit se polaže u obliku dva usmena ispita tijekom semestra ili u oblikupismenog ili usmenog ispita cjelokupno gradivo.Bodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. P. W. Van der Poel, H. Schiweck, T. Schwartz: Sugar Technology. VerlagDr. Albert Bartens KG-Berlin, 1998.2. M. Shore, N.W. Brought, J.V. Dutton and A. SissonsFactors affectingWhite sugar colour, Eastbourne 1984.Preporučenaliteratura1. S. Šušić: Priručnik industrije šećera. Knjiga I, Beograd, 1980.2. S. Šušić: Priručnik industrije šećera. Knjiga II, Beograd, 1980.

Naziv kolegija Tehnologija uljaŠifra PE245B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderović, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Važnost ulja u prehrani. Trendovi u proizvodnji i potrošnji ulja. Sastav ulja.Enzimi sjemenki i plodova uljarica. Kemijske reakcije ulja i masnih kiselina.Svojstva ulja (kemijska i fizikalna svojstva). Sirovine za proizvodnju ulja(podjela, kemijski sastav). Priprema i skladištenje uljarica. Proizvodnja biljnihulja. Proizvodnja ulja prešanjem (predprešanje, puno prešanje, hladnoprešanje). Proizvodnja ulja ekstrakcijom s otapalom. Rafinacija (kemijska,fizikalna). Skladištenje, stabilizacija i transport ulja. Proizvodnja i primjenalecitina. Proizvodi ulja (margarin, majoneza, šortening). Hidrogenacija ulja.Vježbe:Analitičke metode u tehnologiji ulja. Metode ispitivanja kvalitete ulja. Metodeodređivanja svojstava za identifikacija ulja. Stupanj oksidacije ulja. Kvarenje iodrživost ulja. Reološka svojstva ulja i proizvoda. Laboratorijske tehnološkevježbe.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Na prije stečena znanja iz prirodnih znanosti i inženjerstva nadograđuju sespecifična znanja koja studentima omogućavaju razumijevanje tehnologijeproizvodnje ulja iz biljnih sirovina. Osim toga, studenti stječu široka znanja izsvojstava kvalitete i održivosti ulja i proizvoda, kemijskog sastava, kao imogućnosti primjene u proizvodnji različitih proizvoda u prehrambenoj idrugim industrijama.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganjaispitaIspit se polaže pismeno i/ili usmeno na kraju predavanja, ili u obliku dvausmena ispita tijekom semestra.Bodovi 4 Jezik hrvatskiObvezna literatura1. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyju, Znanje, Zagreb,1972.2. W. Hamm, R. J. Hamilton: Edible Oil Processing, Sheffield AcademicPress, CRC Press, England, 2000.3. M. Rac: Ulja i masti (sirovine, kemija i tehnologija jestivih ulja i masti),Privredni pregled, Beograd, 1964.4. B. O. Matijašević, J. Turkulov: Tehnologija ulja i masti, Univerzitet uNovom Sadu Tehnološki fakultet, Novi Sad, 1980.5. D. Rade, Ž. Mokrovčak, D. Štrucelj: Priručnik za vježbe iz kemije itehnologije lipida, Zagreb, 2001.Preporučenaliteratura1. D. F. Gunstone: Vegetable Oils in Food Technology: Composition,Properties and Uses, C.H.I.P.S., 2002.2. Y. H. Hui: Bailey´s industrial oil & fat product, Volume 4, Edible Oil and FatProduct: Processing Technology, Culinary and Hospitality IndustryPublications Services (C.H.I.P.S), 2005.3. E. Dimić, J.Turkulov: Kontrola kvaliteta u tehnologiji jestivih ulja,Univerzitet u Novom Sadu Tehnološki fakultet, 2000.4. R. J. Hamilton, A. Bhati: Recent Advances in Chemistry and Technologyof Fats and Oils, Elsevier Applied Science, London and New York, 1987.

Naziv kolegija EnergetikaŠifra PE246B Status kolegija IzborniStudijProcesno inženjerstvo (Diplomski studij)SemestarIVNositelj kolegija Dr. sc. Bernarda Šeruga, izvanredni profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Oblici energije. Primarni oblici energije. Transformacije oblika energije.Korisni oblici energije. Primarni konvencionalni oblici energije. Klasifikacijaprimarnih oblika energije. Parni kotlovi. Ložišta. Mogućnosti pregradnjeložišta. Korištenje toplinskog otpada. Nekonvencionalni oblici energije:geotermalna energija, energija vjetra, sunčeva energija (mogućnostiiskorištenja sunčeva zračenja) i bioplin. Kombinirano korištenjekonvencionalnih i nekonvencionalnih izvora energije. Tijekom vježbiobrađuju se izdvojeni primjeri iz prakse.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Sadržaj predmeta energetika je primjena metoda za rješavanje problemaindustrijske energetike. Temeljeno na termodinamičkim svojstvima iosnovnim energetskim podacima za različite procese izvode se energetskiproračuni i analiziraju mogućnosti optimizacije.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 1 1(ukupno) 15 15Način polaganja Ispit se polaže pismeno ili usmeno.ispitaBodovi 2 Jezik hrvatskiObvezna literatura 1. H. Požar: Osnove energetike I. Školska knjiga, Zagreb, 1992.Preporučenaliteratura1. F.K. Kreith, R.E. West: Energy Efficiency. CRT Press, New York, 1997.2. V.M. Bbrodyansky et al.: The Efficiency of Industrial Processes. Elsevier,London, 1994.3. G. Boyle: Renewable Energy, Power for the Sustainable Future. OxfordPress, Oxford, 1996.

Naziv kolegija Upravljanje poduzećimaŠifra MB111 Status kolegija ObvezniStudijPrehrambeno inženjerstvo, Znanost o hrani i nutricionizam, Procesnoinženjerstvo (Diplomski studij)SemestarI i IIINositelj kolegija Dr. sc. Željko Turkalj, redoviti profesorSuradnici na Dr. sc. Zdravko Tolušić, izvanredni profesorkolegijuSadržaj kolegija 1. Priroda strategije2. Kako stvarati uspješne strategije3. Smisao tradicionalne mudrosti4. Što sustavi u stabilnoj ravnoteži zanemaruju o stvarnom životu5. Kamo vode sustavi sa složenim povratnim vezama6. Što nepredvidivost i samonastajuće strategije znače za menadžere7. Što neprekidna promjena i političko odlučivanje znače za kontrolu8. Što rade menadžeri kad primjenjuju svakidašnji menadžment9. Što rade menadžeri kad primjenjuju nesvakidašnji menadžment10. Strateški menadžment u perspektiviOpća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Stjecanje općih znanja o upravljanju i rukovođenju te mogućnost kreiranja idonošenja odluka bitnih za uspješno izvršavanje zadataka u područjufunkcioniranja poslovnih sustava.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2(ukupno) 30Način polaganjaispitaUsmeno.Provjera kontrolnim testom 2 putaBodovi 3 Jezik hrvatskiObvezna literatura1. Stacey, D.R.: Strateški menedžment i organizacijska dinamika, Mated.o.o. Zagreb, Zagreb 1993.2. Žugaj, M., Šehanović, J., Cingula, M.: Organizacija, TIVA TiskaraVaraždin, Varaždin 2004.Preporučenaliteratura1. Campbell, D.J.: Organizations and the Business Environment, Butterworth– Acinemann, Linacre House, Jordan Hill, Oxford, 1999.

Naziv kolegija Instrumentalne metode analizeŠifra FT331 Status kolegija IzborniStudijPrehrambena tehnologija (Preddiplomski studij)SemestarVINositelj kolegija Dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesorSuradnici nakolegijuSadržaj kolegija Predavanja: Pregled instrumentalnih metoda analize. Kriteriji za odabirinstrumentalne metode analize. Elektroanalitičke metode. Konduktometrija.Potenciometrija. Voltametrijske metode. Ciklička voltametrija (CV).Diferencijalno pulsna voltametrija (DPV). Pravokutnovalna voltametrija(SQV). Kromatografske metode analize. Plinsko-tekućinska kromatografija(GLC). Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC). Ionskakromatografija (IC). Spektroskopske metode analize. Vidljiva (Vis),ultraljubičasta (UV) i infracrvena (IR, FTIR) spektroskopija. Atomskaapsorpcijska spektroskopija (AAS). Spektrometrija masa (MS). Nuklearnamagnetska rezonantna spektroskopija (NMR). Vezani sustavi analize (npr.GLC-MS, HPLC-MS, HPLC-FTIR, itd.).Vježbe: Primjeri primjene pojedinih instrumentalnih metoda u analizinamirnica. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijsko određivanjemetala i nekih organskih spojeva (npr. aditiva i vitamina). UV/VIS, FTIR,GLC i HPLC analiza sastava i pojedinih sastojaka namirnica. Određivanjeteških metala i metaloida u namirnicama pomoću AAS.Opća i posebnaznanja koja sestječu na kolegiju(cilj)Cilj ovog kolegija je davanje osnovnog znanja iz instrumentalnih metoda kojese upotrebljavaju u analizi namirnica. Kroz praktičan rad studenti će seupoznati sa kriterijima odabira instrumentalnih tehnika te sa njihovimprincipom rada.Nastava Predavanja Seminari Vježbe(sati/tjedan) 2 2(ukupno) 30 30Način polaganja Usmeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra.ispitaBodovi 4 Jezik hrvatski, engleskiObvezna literatura 1. J. R. J. Pare, J. M. R. Belanger: Instrumental Methods in Food Analysis.Elsevier Science, Amsterdam, 1997.2. D. A. Skog, F. J. Holler, T. A. Nieman: Principles of Instrumental Analysis.Saunders College Publishing, Harcourt Brace College Publishers,Philadelphia, 1998.3. K. A. Rubinson, J. F. Rubinson: Contemporary Instrumental Analysis.Prentice Hall, New Yersey, 2000.4. I. Piljac: Elektroanalitičke metode. RMC, Zagreb 1995.Preporučenaliteratura1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitičke kemije. Školskaknjiga, Zagreb, 1999.2. M. R. Smith, J. G. Vos (Eds.): Analytical Voltammetry. U ComprehensiveAnalytical Chemistry (vol XXVII), Elsevier, Amsterdam, 1992.