Европска унија

uglavnom nepromijenjena za muškarce bez kvalifikacija (13.0 p.p.), dok serazlika između visokokvalificiranih žena migranata i državljanki EU povećalana 23.2 p.p. To pokazuje da imigrantkinje zaostaju u integraciji na tržištu rada,a to odražava činjenicu da EU u potpunosti ne rabi kvalificirani ženski radnipotencijal među imigrantima.9 Eurostat, procjena 2003.10 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svako zanimanje; razlike se zbrajaju kako bi se dobila ukupnarodna neravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (ISCOklasifikacija).11 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svaki sektor; razlike se zbrajaju da bi se dobila ukupna rodnaneravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (NACE klasifikacija)12 Eurostat, ECHP, 2001.13 Eurostat, LFS, 2003.Stopa neuposlenosti je bila dvaput veća među državljanima izvan EU u odnosuna državljane EU. Muškarci i žene imigranti imaju slične stope neuposlenosti,izuzev za visokokvalificirane žene gdje je tendencija da su one češće neuposlenenego muškarci14. Žene migranti su koncentrirane u niskoplaćenim gospodarskimgranama i zanimanjima. Informacije dostupne o zaradama pokazujuda su imigrantkinje u posebno nepovoljnom položaju. 2000. godine, doksu žene u EU u prosjeku imale 16% niže zarade nego muškarci u EU, imigrantkinje(državljanke van EU) zarađivale su 10 % manje nego državljankeEU. Za muškarce razlika u zaradama između državljana EU i država izvan EUiznosila je 4 %.Stopa uposlenosti za imigrante varira ovisno o mjestu podrijetla15. Stranci izdrugih industrijaliziranih zemalja imaju sličnu ili višu stopu uposlenosti i nižustopu neuposlenosti nego što je prosjek u EU, dok imigranti iz drugih dijelovasvijeta imaju značajno niže stope uposlenosti i više stope neuposlenosti negošto je prosjek EU. Razlike u stopama uposlenosti su najveće kod žena.3. IZAZOVI I ORIJENTACIJE POLITIKENa proljetnom Europskom vijeću 2004. godine prepoznato je da su politikerodne ravnopravnosti instrumenti socijalne kohezije, kao i ekonomskogarasta. Napori ka promoviranju rodne ravnopravnosti su do sada, uglavnom,bili usmjereni na žene. Promjene za žene također utječu na muškarce, budućida rodna ravnopravnost govori o odnosu žena i muškaraca utemeljenom najednakim pravima, jednakim odgovornostima i jednakim mogućnostima usvim oblastima života.