— 164 —Predvidjalo se odmah kod osnutka imovnih općina, dase manje imovne općine neće moći same uzdržavati, zato jec. kr. naredbom od 15. srpnja 1881. odredjeno, da kr. zajedničkoministarstvo ima ličkoj, slunjskoj, I. i II. banskoj imov.općini pružiti podpore, u koliko je doista potrebna njihovommaterijalnom obstanku.Kr. hrv. vlada imala bi se prije svega postarati, da seova ustanova i vrši, u koliko to valjano gospodarenje tihimov. općina zaslužuje. Koliko je nama poznato, dobilo jedo sada samo 1. banska i. o. jednu potporu od 60.000 forinti.Analogno toj ustanovi može se osigurati „podpora" idrugim imov. općinama, jer i kod njih dolazimo pomalo dopitanja opstanka.Ta „podpora" dakako da bi najbolje bilo, da se doznačiu potrebnoj površini šuma, odnosno u najgorem slučajuu susretljivosti erara, da se na racionalan način i uzodštetu dozvoli uživati erarske šume prema neophodnoj potrebi.Napadna su nadalje svakom od nas ova dva zakonskaekstrema u postojećim propisima:Zakon od 15. VI. 1873. u čl. 4. predviđa raspad diobu- šuma imovnih po selima ili općinama, što bi značilo stvaranjeselskih ili općinskih zemljišnih zajednica ili udruga.Zašto je baš odmah u temeljnom zakonu, koji je ionakodosta manjkav, vlast predvidela diobu, teško nam je pogoditi.Predviđa se u početku dakle već pred 4. decenija dioba,a ne predviđa se zakonom evolucija gospodarstva, osiguranje,učvršćenje i ojačanje imov. općina.Predviđa se pače i spekulativno poslovanje (§. 27, 28,30 i 34. Nap. B.).Po svoj prilici imamo pripisati manjkavosti postojećihpropisa, da nam isti ne predviđaju i osiguravaju neophodnonuždne promjene, radi kojih imamo toliko neprilika.Upozoravamo na zakon od 26. XI. 1876. ob ustrojenjuvijeća za zemaljsku kulturu i njegovih odbora. On jest zaista
— 165 —vrlo važan, jer se odnosi i na nadzor nad gospodarenjemkrajiških imov. općina.Sam po sebi taj zakon involvira u sebi i svaku plemenituincijativu, koja se odnosi na gospodarstvo cijele zemlje.Tu je dakle polje, gdje se također može raditi o imov.općinama.Dakako, da bi jedino onda siguran uspjeh bio, kad bivrhovna zemaljska vlast ispitala zbiljno stanje stvari i zakonomsankcionirala gospodarski uobičajni zakon, što ganužda na štetu cjelokupnog šumskog gospodarstva diktira.Da za to spremaju teren, zvani su razni faktori; u prvomredu naša čvrsta volja i ustrajnost u radu, štampa, zastupstvaimov. općina, kulturna vijeća, šumarske i gospodarske organizacije,vladin odio za narodno gospodarstvo, te konačnoministar za poljodjelstvo.Po naravi stvari,i mala bi prvu riječ naša kr. hrvatska v lađapo svojem narodno-gospodarskom odjelu, jer je taj odjelvrhovni upravitelj i nadzornik tih ogromnih narodnih dobara,dakle i njihov skrbnik.Mi ali u jednu ruku razumijemo položaj naše vlade premaugarskoj, a s druge strane znademo daje njoj nemoguće, daše saimovnim općinama intenzivno bavi, jer je naprosto nemogućena to dospjeti kraj današnje organizacije šumarskog odjekakod zem. vlade, odnosno šumsko-upravnog sistema kodimovnih općina. Konačno teško dolazimo i do ljudi, koji suzaista u stanju, da kod nas nešto provedu.U današnjim dakle prilikama mora doći akcija odozdo,koja ali u našem narodu nema nikada takve ustrajnosti iefekta, kao kad inicijativa i akcija dolazi odozgo, našto jenaime naš narod od davnine naučan, a nije još dovoljnoosviješten, da počima sam o sebi voditi računa.Ta akcija odozdo mora dolaziti do izražaja u prvomredu u dnevnoj štampi i u stručnim listovima, a možda bibilo od koristi, da imovne općine i zemlj. zajednice izdajusvoj vjesnik. Ta štampa bi bila gospodarska veza svih
- Page 1: Tečaj XXXIX. Srpanj i kolovoz 1915
- Page 4 and 5: — 156 —Položaj imovnih općina
- Page 6 and 7: — 158 —Iz detalja, propisanih n
- Page 8 and 9: — 160 —drveća, vrsti materijal
- Page 10 and 11: — 162 —okolnostima množi. Osim
- Page 14 and 15: - 166imovnih općina, zemljišnih z
- Page 16 and 17: — i 68 —što prije računati, t
- Page 18 and 19: - 170 —tvaramo mlade visoke u sit
- Page 20 and 21: - 172Uživanje Šuma jest za njih o
- Page 22 and 23: •— Î74 -Ušumljenje stalno ima
- Page 24 and 25: — 176 —Kao kod bonitiranja stoj
- Page 26 and 27: — 178 —Pri tom je odlučna šum
- Page 28 and 29: — 180 —Kako su šume VJIO manjk
- Page 30 and 31: — 182 —šumskog gospodarstva, o
- Page 32 and 33: - 184 —Prva je osnova propisala p
- Page 34 and 35: — 186 —12.000 jutara t. j. prek
- Page 36 and 37: •* 188 —slučaju teških držav
- Page 38 and 39: 190 —teško od zdravog, te poprim
- Page 40 and 41: — 192 —De Seynes* bavio se u is
- Page 42 and 43: — 194 —i mlado drveće dobiva p
- Page 44 and 45: — 196 —Slika 2. Slika 3..tSlika
- Page 46 and 47: — 198 —Rane prouzročene kukcim
- Page 48 and 49: — 200 -pisati parasitičkom djelo
- Page 50 and 51: - 202 -opazio, da eksemplari napadn
- Page 52 and 53: Ž04-Ako se u srpnju ili kolovozu o
- Page 54 and 55: 206 —u početku bolesti. Jedino j
- Page 56 and 57: — 208 —se činjaše po vladanju
- Page 58 and 59: — 210 —(5) Koi ukrade teljig, g
- Page 60 and 61: - 212 —(26) Koi ukrade brod ali l
- Page 62 and 63:
— 214 —ovu pisanu i čoviku nje
- Page 64 and 65:
— 216 -(63) Koi bi se krivo prise
- Page 66 and 67:
— 218 —robu koja se hoće, da i
- Page 68 and 69:
— 220 —pod penu groša 30 da sv
- Page 70 and 71:
— 222 —Ova je šuma u prigorju,
- Page 72 and 73:
224-Natiečai.Za podjeljenje potpor