Å UMARSKI LIST 7-8/1915

- 203 -1. Biljke koje su tek oboljele, a nisu još inficirane odCoryneum-a, imadu partiju izmedju debla i korjenja (samodeblje korjenje) već gnjilo, pa je time jasno dokazan prioritetinfekcije korjenja.2. Rastvorba kestenova korjenja i ostalih dijelova nemože se nikako pripisati djelovanju Coryneum-a, jer nije niu jednom oboljelom dijelu biljke dosada ta gljiva nadjena,dok ju je iz oboljelih grana veoma lako izolirati. Mikroskopskimistraživanjem oboljelih organa nije do danas uspjelootkriti morfološki tako karakteristični micelij, a i Briosi iFarneti nisu našli ni jedanput fruktifikaciju Coryneum-a nakorjenju. Jedino Griffon i Maublanc spominju jedan slučajno i to je bilo onda, kad su bile u kestenovih biljaka napadnutei grane od iste bolesti.3. Infekcija baze debla po Coryneumu biva samo uslučaju - - i to na izbojcima kad je panj već jako rastvorenili kad je kesten ponovno zasađen na mjesto onih,koji su uginuli od „maladie del' encre". U ovom slučaju ograničenje napadaj dobom biljke, jer kad je kesten već tridesetili više godina star, nije više moguća infekcija, što jenaravno, ako pomislimo na to, da kora postaje jako plutenastai debela. Takove biline, koje je napao Coryneum čaki na panju, uginu za kratko vrijeme, te više grane rijetkopokazuju tragove infekcije. Korjenje tih biljaka već je odavnognjilo, te neima u njima Coryneum-a, a sama gnjiloba prouzročenaje od vrsti Dematophora ili Armillaria.Ovome možemo pridodati još neke primjedbe, koje moguda dovedu obe protivne stranke do sklada, naime one, kojidrže da prije nastupa gnjiloba, pa onda infekcija grana. ione, koji ju smatraju posljedkom infekcije grana, pa je potomsekundaran pojav.detta del' itichiostro (Ibid 1913.). — Sulle condizioni anatomo-fisiologiche deirametti dei castagni affetti dalla malattia del' itichiostro (Ibid. 1914. — La malattiađel Castagno detta „del' inchiostro" (L' Alpe 1914. i 1915.).