Å UMARSKI LIST 7-8/1915

— 180 —Kako su šume VJIO manjkavo obrasle (radi neprestanihšteta i pašarenja) — osobitu pozornost svraćao je Zikmundovskyna kulture, jer će se, navada, racionalnim gojenjemšuma i posumljenjem nepošumljenih površina prihodi nakonprve ophodnje više nego podvostručiti.Vrijedno je spomenuti, da su tadanji članovi plaćali:30°/o od podpune pristojbe za građu i ogrijev.30% od podpune pristojbe za žirovinu.10% od podpune pristojbe za pašarinu.Bilo je nešto preko 6000 krajiških obitelji, koje su sapravoužitnim općinama dobivali cc. 60.000 m 3 ogrijevnogdrva.Potreba režije bila je godine 1875/6 cc. 50.000 for.Dohodci bili su godine 1875/6 cc. 75.000 for.Novi je taksator Kadić odmah konstatirao, da stara,na brzu ruku sastavljena gospodarstvena osnova, ne odgovarasvojoj svrsi, da ima dosta pogriješaka, te je počeosasma iz nova: ukinuo limitne pristojbe, (neoprostiva pogriješka)premda su dnevno rasle potrebe i članova i gospodarstva,jer se počelo intenzivnije gospodariti.Taksator iza njega današnji Hajek, na isti je način izradioi sastavio (a Metlaš dovršio) novu osnovu, nakon što je javnokritizao osnovu svoga predšasnika (Vidi Šum. List g. 1897.br. 4. 6. 7. . . .) i dokazao potrebu preuredjenja.Temelje uređenja nije spominjao, osim što je prigovoriozavedenju sitnog šumarenja u brdu a trebalo ga je zavestiu nizini. Pri tome opet nije naveo, kako bi se višcima(većim ogrjevnim prihodom) sitnih nizinskih šuma (koje suvelikom većinom hrastove) a nalaze se više zapadno, izravnalapotreba drva u istočnoj poli, gdje se nalazi tek 1. gospodarstvenajedinica hrastovih visokih šuma u ravnici.Ljudi shvataju naputak različito, pa jedan dokažeopravdanost svojega postupka, a onaj iza njega dokaže,da je rad predšasnika nevaljao, zabaci ga i provede uređenjena svoj način, tako, da zaista mogu mnoge imovne