Å UMARSKI LIST 7-8/1915

•* 188 —slučaju teških državnih i narodnih kriza), dobavu goriva izvana — nužno je također eliminiranje nekojih boljih i vrednijihobjekata uz poseban pustupak s njima.5.) Pravoužitnici bez razlike imaju plaćati temeljnu pristojbuza drvo i ine šumske proizvode.Jedna bolest pitomog kestena (crna gnjiloba).Kako je pitomi kesten jedna od dosta raširenih šumskihraslina, to sam smatrao potrebnim, da upozorim na ovunjegovu bolest naše stručnjačke krugove, pogotovo kad seznade, da je u Italiji i Francuskoj prouzročila dosta znatneštete. Koliko je meni poznato do danas ta bolest nije zanaše krajeve zabilježena, do nekih osamljenih slučajeva, kojemi je prof. Dr. Petračić naveo za petrinjsku šumu „Kotar".Kod izradbe ove radnje služila mi je ponajviše francuskotaljanskanaučna literatura, što je i posve naravno kad jepoznato, da se ta bolest u njih ponajprije javila, a i ponjih dosta znatne prihode od pitomog kestena osjetljivoumanjila. Ponajprije iznesti ću historijat istraživanja, a udrugom dijelu sadanju fazu istih.I.Pod imenom „malattia" dell'inchiostro" u Italiji, „maladiede l'encre" ili „du pied noir" u Francuskoj" i „doençada castanheiro" u Portugalu poznata je vrlo opasna infekcijapitomog kestena, no čiji su pojavi tako slabo karakterizovani,te su pod istim imenom iznesene najraznije bolesti,koje imadu isti efekat : brže ili sporije osušenje ili uginućebiljke.Ova bolest dobila je svoje karakteristično ime od Planchona,nakon što je već dvadeset godina prije toga bilaobjekt študija u Italiji, te prvi put opisana od Dr. Puccinellia(„L'Agricoltura" Lucca 1859.).Dr. Selva di Graglia (Piémont) publicirao je devet godinaiza ovog opisa seriju članaka o istoj bolesti, koja se