- 172Uživanje Šuma jest za njih od velike, manje ili nikakve koristiprema poteškoći dopreme.Netko će možda primjetiti, da je naš zadatak osiguratiu šumi, bilo na kojem mjestu, potrajnu doznaku drva našimovlaštenicima, a način odpreme iz šume do mjesta potroškada se nas ne tiče.Zaista, dosadanji naš rad nije išao tako daleko, da sebrinemo, kako će naš član dobaviti kući drvo, odkazano murecimo 15 kilometara od kuće, uz loše šumske puteve ili izlošeg mjesta.Prema razvoju pučanstva i gospodarstva negđe i nekadaraste, a negđe i nekad pada ljudska i gospodarska snaga,dakle i pristupačnost stanovitog sela do drvosjeka nije uvjekjednaka.Zato nije uputno definitivno izlučiti pristupačne i nepristupačnepredjele.Nije opravdano ni razdjeljivanje pravoužitnika u bogatei siromašne, te bogatijima više drva davati, a ne možemopodmiriti ni potreba siromašnijih pravoužitnika.Dakle se ni pravedno i trajno uŠumljenje naprosto nemože provesti.Prema tomu negdje se pravoužitnik može podpuno poslužitisvojim pravom, bez ogromnih troškova dobave, anegdje i nekad troškovi dobave iz drvosjeka prekorače trošakdobave sa strane.Negdje dakle teče redovito godišnji drvni izdatak, anegdje ostane gotovo netaknut, dakle prisilna prištednja, anegdje se načima svojevoljno, protupropisno, na bližemmjestu, dakle prisilno prekoračenje.Neobaziruć se na ovo protupropisno prisvajanje drva,već misleći samo na odkaz drva u drvosjeku, koje ne odveženoostane, za člana je takvo pravo na besplatni ogrjevpasivno, a mnogi visci na drvu u redovitom drvosjeku odnosnodevastiranja na drugom, što se kroz godine gomila,dakako, da nam sve naše specialne drvne bilance sasvimporemete.
— 173 —Za svoj šumski kotar mogao bi navesti dosta takovihslučajeva.Gdje nam je tu korist od skupog uredjenja šuma, odsjekoreda, dobnih razreda, težnje za približnom normalnostii konačno težnje za uređenjem gospodarstva?Pojedine ovlašteničke grupice, sela, nalaze se u najraznoličnijempoložaju prema šumi i drvosjecima. Kad pomislimona veliku raznoličnost šuma (na krasu, ravnici) i na raznoličnostbogatstva pojedinih sela... njihovo zanimanje, kulturu,način upotrebe drva, opće stanje gospodarstva, kulture,trgovine .. . i t. d. dolazimo do zaključka, da se uređenješuma imovnih općina ima uvjetno osvrtati i na ovu važnuokolnost, naime način odpreme drva iz drvosjeka, kakonaputak u §. 2. spominje tim prije, što po propisimanismo dužni, da se brinemo za izvoz izvan šume, već je tointerna stvar pojedine imovne općine, gdje, kada, u kojemće slučaju uznastojati da investira stanovitu svotu za popravakputeva izvan šume do mjesta potroška.Bezuvjetna je ali naša dužnost, da posvećujemo svebolju pažnju izgradnji izvoznih puteva unutra šume, u kolikoto zahtjeva njihova trajna upotreba, prema položajusječina.Kod izgradnje puteva uštedili bi mnogo, kad bi se(mimo propisa) dozvolio izvoz pod konac ljeta iz branjevina;gdje bi nam počinjeni kvar zaostajao za visinom troškagradnje, što vrijedi osobito za krajeve, gdje je tlo teškailovača.Naputak propisuje kataster ušumljenja, što bi bilo sasvimispravno, kad bi bilo bar izgleda, da možemo udovoljitipotrebama članova i kad ne bi bilo zaprijeka u dopremidrva. Danas, gdje razbijamo glavu o tome, na koji načinda što intenzivnije šumarimo, kako da ugljen kopamo, samiizrađujemo, kupujemo gotova drva, ušumijujemo naše ljudeu državnim šumama i t. d., danas bi zaista takav katasterbio samo luksus i smetnja, jer trebamo sada, ako ikada,slobode u ušumljenju.
- Page 1: Tečaj XXXIX. Srpanj i kolovoz 1915
- Page 4 and 5: — 156 —Položaj imovnih općina
- Page 6 and 7: — 158 —Iz detalja, propisanih n
- Page 8 and 9: — 160 —drveća, vrsti materijal
- Page 10 and 11: — 162 —okolnostima množi. Osim
- Page 12 and 13: — 164 —Predvidjalo se odmah kod
- Page 14 and 15: - 166imovnih općina, zemljišnih z
- Page 16 and 17: — i 68 —što prije računati, t
- Page 18 and 19: - 170 —tvaramo mlade visoke u sit
- Page 22 and 23: •— Î74 -Ušumljenje stalno ima
- Page 24 and 25: — 176 —Kao kod bonitiranja stoj
- Page 26 and 27: — 178 —Pri tom je odlučna šum
- Page 28 and 29: — 180 —Kako su šume VJIO manjk
- Page 30 and 31: — 182 —šumskog gospodarstva, o
- Page 32 and 33: - 184 —Prva je osnova propisala p
- Page 34 and 35: — 186 —12.000 jutara t. j. prek
- Page 36 and 37: •* 188 —slučaju teških držav
- Page 38 and 39: 190 —teško od zdravog, te poprim
- Page 40 and 41: — 192 —De Seynes* bavio se u is
- Page 42 and 43: — 194 —i mlado drveće dobiva p
- Page 44 and 45: — 196 —Slika 2. Slika 3..tSlika
- Page 46 and 47: — 198 —Rane prouzročene kukcim
- Page 48 and 49: — 200 -pisati parasitičkom djelo
- Page 50 and 51: - 202 -opazio, da eksemplari napadn
- Page 52 and 53: Ž04-Ako se u srpnju ili kolovozu o
- Page 54 and 55: 206 —u početku bolesti. Jedino j
- Page 56 and 57: — 208 —se činjaše po vladanju
- Page 58 and 59: — 210 —(5) Koi ukrade teljig, g
- Page 60 and 61: - 212 —(26) Koi ukrade brod ali l
- Page 62 and 63: — 214 —ovu pisanu i čoviku nje
- Page 64 and 65: — 216 -(63) Koi bi se krivo prise
- Page 66 and 67: — 218 —robu koja se hoće, da i
- Page 68 and 69: — 220 —pod penu groša 30 da sv
- Page 70 and 71:
— 222 —Ova je šuma u prigorju,
- Page 72 and 73:
224-Natiečai.Za podjeljenje potpor