1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

Plan upravljanja slivom rijeke SavePremda postoji nedovoljno informacija o vrstama konkretnih onečišćujućih tvari(prioritetnih tvari) relevantnih za zemlje sliva rijeke Save, kao i o rasponu iimplikacijama problema povezanih s opasnim tvarima na razini čitavog sliva, jasno je dasu potrebni trajni napori kako bi se osiguralo smanjenje i eliminacija ispuštanja tih tvari.Provedba Direktive o opasnim tvarima, Direktive o integriranom sprječavanju i nadzoruonečišćenja te Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda od strane državačlanica EU, kao i široka primjena najboljih dostupnih tehnika / najboljih okolišnih praksiu zemljama koje nisu članice EU, umanjit će, no neće i riješiti probleme koji se tičuonečišćenja opasnim tvarima. Druge relevantne mjere za tvari koje se ispuštaju u okolišuključuju mjere upravljanja kemikalijama. Te se mjere uglavnom zasnivaju na propisimaEU, poput uredbe REACH (o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanjukemikalija) i Direktive o pesticidima, a uključuju, primjerice, zabrane/zamjenuodređenih tvari ili mjera, čime se osigurava sigurna primjena proizvoda (npr. pesticida),što se često definira pojmom najbolje okolišne prakse (BEP).U svjetlu nedavnih industrijskih nesreća i studija o karcinogenim tvarima i tvarimaopasnim po okoliš, Direktiva Seveso II, 96/82/EZ, proširena je Direktivom 2003/105/EZEuropskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2003. kojom se izmjenjuje i dopunjujeDirektiva Vijeća 96/82/EZ. Najvažnija proširenja raspona te Direktive tiču se bavljenjarizicima koji proizlaze iz skladištenja i prerađivačkih aktivnosti u rudarstvu, izpirotehničkih i eksplozivnih tvari te iz skladištenja amonijevog nitrata i gnojivazasnovanih na amonijevom nitratu.Povrh nacionalnog sustava civilne zaštite, zemlje sliva rijeke Save uspostavile suprekogranični sustav hitnog obavještavanja o akcidentima (Accident EmergencyWarning System – AEWS), slijedom prihvaćanja Konvencije o suradnji na zaštiti iodrživoj uporabi rijeke Dunav (Konvencije o zaštiti rijeke Dunav). Sustav je razvila iodržava ga Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav. Ključna svrha sustava hitnogobavještavanja o akcidentima jest povećati sigurnost javnosti i zaštititi okoliš u slučajunenamjernog onečišćenja pružanjem ranih informacija za pogođene pribrežne zemlje.Sve zemlje rijeke Save osim Crne Gore uspostavile su Glavne međunarodne centre zauzbunjivanje (PIAC) kao središnju komunikacijsku točku u slučaju izvanrednih situacijakoje imaju ili bi mogle imati prekogranični učinak na vode i vodne ekosustave.Načelno govoreći, mogu se razlučiti dva scenarija koji bi imitirali djelovanje sustavahitnog obavještavanja o akcidentima:Glavni međunarodni centar za uzbunjivanje zaprima obavijest o nekom incidentukoji može uzrokovati ozbiljno onečišćenje voda;Glavni međunarodni centar za uzbunjivanje zaprima obavijest o ozbiljnomuočenom slučaju onečišćenja voda.Osnovni zadaci Glavnih međunarodnih centara za uzbunjivanje su:komuniciranje u vezi s prijavljenim nenamjernim onečišćenjem;stručno uključivanje kako bi se ocijenio učinak ili posljedice;donošenje odluka o koracima koje treba poduzeti.Glavni međunarodni centri za uzbunjivanje pokreću sustav hitnog obavještavanja oakcidentima slanjem poruke. Mogu se poslati četiri vrste poruka:upozorenje o onečišćenju ili standardna poruka – poruka se šalje u nizvodnomsmjeru;Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Save – verzija 6.2 114