10.07.2015 Views

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>slivom</strong> <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong>proizvodne jedinice, naročito za krave, svinje, ovce, koze i konje. Peradarskuproizvodnju, s druge strane, karakteriziraju velike proizvodne jedinice.Poljoprivredni sektor predstavlja oko 11% ukupnog nacionalnog izvoza Hrvatske (1,4milijarde USD), a oko 25% u slučaju Srbije (2,24 milijarde USD). Bruto dodana vrijednostpoljoprivrede u ukupnom BDP-u zemalja savskog sliva iznosi 1,5% u Sloveniji, 7% uHrvatskoj, oko 10% u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, i oko 20% u Srbiji. Vrijednost začitav sliv iznosi 6%. Poljoprivreda ukupno zapošljava manje od 4% radnog stanovništvau BiH i oko 24% u Srbiji. Prosjek za čitav sliv iznosi 11%.Više od 85% ukupnog poljoprivrednog područja u slivu posjeduju mali poljoprivrednici.Prosječna veličina obradive zemlje svakog vlasnika je oko 2 ha, a gospodarski značajpoljoprivrednog sektora je velik.Stajsko gnojivo bogato je nutrijentima, posebno dušikom. Ukupni broj grla u stočarstvuzemalja sliva <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> predočen je u Popratnom dokumentu br. 9. Budući da nisudostupni precizni brojčani podaci o stoci po nacionalnom postotkovnom udjelu u slivu<strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong>, ukupan broj stoke po zemljama podijeljen je postotkom područja te zemljekoji spada u sliv <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> (Slovenija – 52,8%, Hrvatska – 45,2%, BiH – 75,8%, Srbija –17,4% i Crna Gora – 49,6%), a onda pomnožen ulaznim brojčanim podacima. Detaljneinformacije o poljoprivredi u slivu <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> i predloženim mjerama pružene su uPopratnom dokumentu br. 9.Predložene mjere su raznolike: uključuju provedbu zakona u praksi, promjene prakse,istraživanja, mjerenja i tarife, podizanje razine svijesti, obrazovanje, kodekse dobreprakse, dobrovoljne sporazume, itd. Kao prioritet, najbolja poljoprivredna praksa (BAP)treba se primjenjivati kao jedinstven koncept diljem sliva <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong>.Tehničke mjere uključuju primjenu smanjenja unosa, mjere povezane shidromorfologijom, mjere kontrole erozije tla i mjere štednje vode.Najčešće korištene mjere su:Tampon zone duž vodnih tijela (riječ je o mjeri s više ciljeva, koja može uključitijednu ili više sljedećih ograničenja: ograničenje primijenjenog gnojiva, proizvodaza zaštitu bilja, zabranu obrađivanja zemlje, zabranu ispaše, zabranu bilo kakvihpoljoprivrednih aktivnosti, obvezu sadnje određene biljne vrste ili više vrsta bilja,odnosno obvezu da se nekim biljnim vrstama omogući rast, itd.)izobrazba i savjetovanje poljoprivrednika (druge mjere);smanjenje prskanja (mjere smanjenja unosa);skladišni kapaciteti za stajsko gnojivo (mjere smanjenja unosa);stvaranje močvara (mjera s više ciljeva);naknadni usjevi (mjere smanjenja unosa);ponovno uvođenje meandara u vodotoke (morfološke mjere);tehnologije prskanja (mjere smanjenja unosa);prakse navodnjavanja koje štede vodu (mjere štednje vode);povećanje skladišnog kapaciteta za vodu (mjere štednje vode);skupine mjera za rješavanje problema difuznog onečišćenja iz poljoprivrede.Nacrt plana <strong>upravljanja</strong> <strong>slivom</strong> <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> – verzija 6.2 136

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!