10.07.2015 Views

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Plan <strong>upravljanja</strong> <strong>slivom</strong> <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong>Povećanje korištenja voda u sklopu hidroelektrana predviđa se, prema projekcijama,zbog planiranih novih kapaciteta. Sveukupni predviđeni porast instaliranih kapaciteta uslivu <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> iznosi 14%, s 2.400 MW na 2.800 MW, a predviđa se i porast godišnjeproizvodnje energije za 19%, sa 6.400 GWh na 7.700 GWh. Značajan broj hidroelektranas kapacitetom manjim od 10 MW predviđen je u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, čimeće se povećati gore navedeni podaci o kapacitetu i proizvodnji energije.Hidroenergetski kapacitet u zemljama nejednoliko će se mijenjati do 2015. godine, kakoto prikazuje Slika 39 u nastavku. Srbija i Hrvatska ne planiraju bilo kakve promjenehidroenergetskih kapaciteta do 2015. godine. Najveće relativno povećanje kapacitetaočekuje se u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Najveće fizičko povećanje kapaciteta planirase u Bosni i Hercegovini, za gotovo 300 MW.Slika 39:Kapacitet hidroelektrana s više od 10 MW po zemljama za razdoblje2005. – 2015. godine (u MW)1 2009006003000SI HR BA RS MECapacity 2005 195 98 515 1 281 360Capacity 2015 275 98 786 1 281 360Zaključno možemo reći da se korištenje voda u slivu <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> prema očekivanjimaneće značajnije mijenjati do 2015. godine. Očekuje se kako će energetski sektor, drugimriječima termoelektrane, nuklearne elektrane i hidroelektrane, i dalje ostati najvažnijimodalitet korištenja voda u slivu <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong>.8.5 Ekonomski kontrolni alatiOkvirna direktiva o vodama poziva na računovodstvene pristupe u vezi s povratomtroškova za vodne usluge te informacije o tome tko koliko plaća, i za što. Povrat troškovaza konkretne vodne usluge definiran je kao omjer između prihoda bez subvencija,ostvarenog slijedom plaćanja za konkretne usluge, i troška pružanja usluga. Pitanjepovrata troškova primarno je pitanje od nacionalnog značaja. Studije slučaja za pojedinezemlje predočene su u Popratnom dokumentu br. 6.Nacrt plana <strong>upravljanja</strong> <strong>slivom</strong> <strong>rijeke</strong> <strong>Save</strong> – verzija 6.2 95

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!