1.3 Struktura Plana upravljanja slivom rijeke Save - International ...

Plan upravljanja slivom rijeke Save3.3 Drugi pritisci i utjecaji3.3.1 Pritisci i utjecaji na količinu i kakvoću nanosaNanosi ulaze u riječne slivove uglavnom kao rezultat procesa erozije tla i kanala.Ravnoteža i prijenos sedimenata u rijeci uglavnom su definirani korištenjem zemljišta,klimom, hidrologijom, geologijom, topografijom, morfologijom i hidromorfološkimalteracijama.Nanosi su izraženo dinamičan dio riječnog sustava i prenose se kroz pojedine zemljeriječnog sliva. U riječnom sustavu na procese sedimentacije utječu brane, poplavnenizine i akumulacije. Nanosi se zaustavljaju pred branama, čime se smanjuje opskrbananosima nizvodno, što je slučaj, primjerice, sa hrvatskim dijelom sliva rijeke Save zboghidroelektrana izgrađenih uzvodno, u slovenskom dijelu sliva. Stanje će se i dodatnopogoršati s daljnjom izgradnjom planiranih hidroelektrana u tom području. Poremećenaravnoteža nanosa dovodi do problema s povišenom razinom sedimentacije u dijelovimas niskim naponom smicanja, a također i do erozije u dinamičkim dijelovima ispod brana.Prirodna hidrodinamika rijeka održava dinamičku ravnotežu kojom se reguliraju manjevarijacije protoka vode i sedimentacije, putem ponovnog stvaranja suspendiranihčestica i njihovog taloženja.Kvaliteta nanosa utječe na vodni ekosustav. Prisustvo tvari kao što su teški metali,nutrijenti, pesticidi i druga organska mikrozagađivala posebno utječe na ostvarenjedobrog ekološkog i kemijskog stanja rijeke.Provedba Okvirne direktive o vodama zahtijeva integrirano upravljanje sustavom "tlosediment-voda"na razini riječnog sliva. Upravljanje sedimentima izravno je povezano sekološkim stanjem putem riječne hidromorfologije, kao i putem elemenata fizikalnokemijskekvalitete. Kakvoća nanosa može utjecati na kemijsko stanje površinskih voda.Kakvoća nanosa u slivu rijeke Save procijenjena je na nacionalnoj i međunarodnoj razini.Projektom SARIB uspostavljeni su integrirani alati zasnovani na kombinaciji kemijskeanalize i metoda bioloških utjecaja, kako bi se ocijenili povijesni trendovi i zemljopisnadistribucija kontaminacije nanosa u slivu rijeke Save. Zaključci projekta na temeljuanalize nanosa uzorkovanih na dvadeset lokacija diljem rijeke Save ukazali su naumjereno povišenje razine žive u nanosima (do 0,6 mg/kg), kao i kroma (do 400 mg/kg)i nikla (do 210 mg/kg) na lokacijama s utjecajem industrije. Ipak, krom i nikl primarnose pojavljuju u manje topivim oblicima te stoga ne predstavljaju teško opterećenje zaokoliš. Kontaminacija savskih nanosa olovom, cinkom, bakrom, kadmijem i arsenom nijebila značajna. Analiza organskih onečišćujućih tvari navodi na zaključak da rijeka Savanije onečišćena butiltinom, feniltinom ili oktiltinom. Koncentracije policikličkiharomatskih ugljikovodika bile su povećane nizvodno u rijeci Savi, dok su koncentracijePCB-a bile okolišno zanemarive. Načelno govoreći, rezultati navode na zaključak kako jeokolišno stanje nanosa rijeke Save usporedivo sa stanjem drugih umjereno onečišćenihrijeka Europe.3.3.2 Invazivne strane vrste u slivu rijeke SaveInvazivne strane vrste (IAS) postale su značajno pitanje novijeg datuma u upravljanjuakvatičnim ekosustavima. Posljedice biotičkih invazija su raznolike i međusobnopovezane, budući da invazivne vrste mogu promijeniti strukturu i funkciju ekosustava.Nacrt plana upravljanja slivom rijeke Save – verzija 6.2 60